Snažan zemljotres jačine 5,7 stepeni po Richteru jutros je pogodio centralnu Italiju i prouzrokovao veliku štetu. Stanovnici su u strahu i panici izašli na ulice. Za sada na osnovu raspoloživih informacija na društvenim mrežama i talijanskim portalima, nema podataka o povrijeđenima ili eventualnim žrtava…
Ovaj zemljotres osjetio se i na našem području i posebno uznemirio uposlene i pacijente Doma zdravlja u Bihaću čija zgrada je teško oštećena u posljednjem jakom potresu koji se desio u decembru 2022. godine.
Izvršen je pregled zgrade, te nije ustanovljena nova veća šteta, ali se uposlenici boje raditi u takvim uslovima da svakog dana strahuju da li će preživjeti novi zemljotres. Dio nemedicinskog kadra bi ovih dana trebao biti izmješten na drugu lokaciju, a kako saznajemo, što se procedure tiče oko izgradnje nove zgrade, za oko 90 dana bi trebala da bude gotova procedura oko izdavanja građevinske dozvole, a nakon toga bi se krenulo u proceduru odabira izvođača radova.
Na inicijativu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH u prvostepenim i drugostepenim sudovima u BiH od jučer je počela aktivnost pod nazivom „Sedmice sudske nagodbe“.
Cilj implementacije ove aktivnosti je rješavanje što većeg broja predmeta mirnim putem, u skraćenom postupku koji je ekonomičniji i brži za stranke.
Šta je sudska nagodba i koje su njene prednosti, u kojim slučajevima se može postići novinarka Aldijana Hadžihajdarević (RTVUSK) razgovara sa advokaticom Ines Midžić.
Čini nam posebno zadovoljstvo da s vama podijelimo radost i da vas pozovemo da prisustvujete velikom događaju, hafiskoj dovi dvojici hafiza u Bihaću.
U subotu, 12. novembra 2022. godine, u Gradskoj džamiji u Bihaću poslije podne-namaza bit će upriličena hafiska dova hafizima Abdullah-ef. Tričiću i Mirzi Šiljdediću u organizaciji Muftijstva bihaćkog, Medžlisa IZ Bihać i Medrese Džemaludin-ef. Čaušević, Cazin.
Iz njihove biografije
Hafiz Abdullah-ef. Tričić je pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 22. oktobra 2022. godine uspješno položio cijeli Kur’an i tako stekao zvanje hafiza Kur’ana Časnog. Hifz je počeo učiti u medresi a muhaffiz pred kojim je učio hifz je hafiz Suad-ef. Šahinović. Rođen je 16.12.1993. godine u Velikoj Kladuši. Završio je medresu “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” u Cazinu i Fakultet za Da’wu i Usulu-d-din na Islamskom univerzitetu u Medini. Dao je veliki doprinos radu udruženja bosanskih studenata u Medini. Posebno je bio aktivan i susretljiv sa našim bosanskim hadžijama kojima je služio tokom boravka na hadžu i bio od velike koristi organizacijskom timu hadža. Radi kao imam u džematu Vinica, Medžlis IZ Bihać. Sin je Sulejmana i Rezije Tričić. Oženjen je suprugom Migdadom i imaju jedno dijete. Četvero njegovih braće i sestara je završilo medresu a dvoje trenutno pohađa. I njegov brat Talha-ef. je hafiz Kur’ana a tradicija hifza se i dalje njeguje u njegovoj porodici.
Hafiz Mirza Šiljdedić položio je hifz pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od 23.septembra do 7.oktobra 2022. godine. Počeo je učiti hifz 7.10.2020. godine u drugom razredu Medrese. Završio je sa memorizacijom Kur’ana 13.5.2022.godine. Muhaffizi su mu bili hafiz dr. Rifet Šahinović i hfz. Elmir Mehmedović. Sin je Ibrahima i Adine Šiljdedić. Rođen je 8.8.2004. godine u Bihaću. Sa roditeljima živi u mjestu Ružica u Bihaću. Završio je Osnovnu školu “Gornje Prekounje Ripač” a trenutno je učenik četvrtog razreda medrese „Džemaludin-ef. Čaušević” u Cazinu.
U prostorijama StartUp Studio Bihać održane su druge po redu konsultacije sa mladima u okviru platforme „Dijalog za mlade“. U toku konsultacija mladi su imali priliku da identifikuju probleme sa kojima se suočavaju ali istovremeno da predlože konkretne inicijative iz različitih oblasti djelovanja mladih na kojima bi bilo potrebno raditi u budućnosti. Mladi su tokom konsultacija davali prijedloge za konkretne incijative čija bi sprovedba doprinjela angažmanu mladih te osigurala rješavanje problema mladih.
Predložene su sljedeće teme / oblasti djelovanja mladih na području Grada Bihaća:
Podrška projektima opremanja učionicu / sudnica za izvođšenje simuliranih suđenja
Podrška aktivnostima za uspostavu omladinskog centra / prostora za mlade u Gradu Bihaću
Podrška osmipljavanju zabavnih sadržaja za mlade / koji kreiraju mladi
Organizacija sportskih aktivnosti za mlade sa fokusom na promociju rekreativnih sporta
Podrška rekonstruciji i adaptaciji sportskih terena i igrališta za mlade
Podrška aktivnosti za psihosocijalnu pomoć mladima (preventivni rad)
Uključivanje mladih u okolišne volonterske aktivnosti
Zagovaranje za unapređenje praktične nastave na univerzitetu i u srednjim školama
Zagovaranje za sistemsko unapređenje položaja mladih kroz ispunjavanje obaveza definisanih Zakonom o mladima FBiH
Organizacija prevoza za mlade iz rubnih područja Grada Bihaća / mobilnost mladih/
Podrška aktivnostima uređenja javnih prostora / zgrada sa muralima ili umjetničkim djelima
U narednom periodu će biti organizovan novi ciklus konsultacija sa mladima u okviru platforme „Dijalog za mlade“ sa namjerom da se u proces identifikacije problema ali i prijedloga konkretnih inicijativa uključi veći broj mladih osoba sa područja Grada Bihaća. Nakon obavljenih nekoliko konsultativnih sastanaka sa mladima, početkom 2023. godine će biti objavljen javni poziv za podršku omladinskim projektima na području Grada Bihaća putem kojeg će mladi imati priliku predložiti za finansiranje i sprovedbu one inicijative koje su prioritizirane u okviru konsultacija, te one za koje procijene da će moći ohrabriti i angažovati mlade za učešće u životu lokalne zajednice.
Dijalog za mlade je konsultativni mehanizam za uključivanje mladih u život zajednice. Organizuje se u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 – ReLOaD2, kojeg finansira Europska unija, a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP) u partnerstvu sa Gradom Bihać.
Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, nakon provedenog postupka javne nabavke, zaključilo je Ugovor o nabavci usluge izrade Plana upravljanja otpadom za Unsko-sanski kanton sa dobavljačem Javnom naučno istraživačkom ustanovom „Institut za zaštitu i ekologiju Republike Srpske“.
U skladu sa tenderskom dokumentacijom a na prijelog Ministarstva, Vlada Unsko-sanskog kantona donijela je Rješenje o imenovanju Komisije za izradu Plana upravljanja otpadom za Unsko-sanski kanton u čijem sastavu se nalaze predstavnici lokalnih zajednica USK-a, javnih komunalnih preduzeća, nevladinog sektora, akademske zajednice, određenih institucija koje u okviru svojih djelatnosti imaju važnu ulogu u zaštiti okoliša kao i predstavnici ovog Ministarstva.
Dana 07.11.2022. godine održan je prvi sastanak Komisije za izradu Plana upravljanja otpadom Unsko-sanskog kantona sa konsultantom Javnom naučno istraživačkom ustanovom „Institut za zaštitu i ekologiju Republike Srpske“.
Na prvom sastanku predstavnici odabranog konsultanta predstavili su Dinamički plan sa planiranim aktivnostima te anketne obrasce koji predstavljaju jednu od polaznih tačaka za izradu Plana.
Kantonalni Plan upravljanja otpadom treba biti planski dokument koji će sadržavati detaljne smjernice i konkretne prijedloge mjera koje treba sprovesti u cilju uspostave održivog upravljanja otpadom na području kantona u periodu od 5 godina.
OLUPINA Titanika koja se nalazi na dnu sjevernog Atlantskog oceana, na skoro 4000 metara ispod površine, polako se raspada, ali to ne znači da je usamljena u mračnim dubinama.
Signal koji je pokupio sonar prije otprilike 26 godina sada je pokazao da se na to području nalazi puno više toga nego što se prije mislilo.
Pilot podmornice Nautile i ronilac P.H. Nargeolet prvi je 1996. godine primijetio čudan signal na sonaru, no uzrok ovoj podvodnoj anomaliji je do sada bio nepoznat.
Tijekom ekspedicije na brodolom Titanika početkom ove godine, Nargeolet i njegovi kolege su posjetili prethodno zabilježenu lokaciju signala kako bi potražili misteriozni objekt koji je za njega odgovoran. Mislili da se radi o još jednoj olupini
Naime, zbog jačine signala, Nargeolet je smatrao da se tamo nalazi još jedna olupina, no umjesto toga pronašao je stjenoviti greben, sastavljen od raznih vulkanskih formacija na kojem buja populacija jastoga, riba, spužvi i nekoliko vrsta koralja koje bi mogle biti stare više tisuća godina, piše CNN.
“Ovo je biološki fascinantno. Živa bića koje se tamo nalaze vrlo su različita od onih koje inače žive u abisalu.
Nargeolet je napravio zaista važno istraživanje. Mislio je da se radi o brodolomu, a otkriće je, po mom mišljenju, još nevjerojatnije od pronalaska olupine”, rekao je morski biolog Murray Roberts sa Sveučilišta Edinburgh u Škotskoj.
Abisalna ravnica je izraz koji se koristi za opisivanje oceanskog dna na dubini od 3000 do 4000 metara, što čini 60 posto Zemljine površine. Obično se radi o bezličnom, muljevitom morskom dnu bez mnogo struktura. Ronioci su do sada u nekoliko navrata na takvome području pronašli stjenovite formacije, no Roberts sada vjeruje da bi takve značajke mogle biti češće nego što se prije mislilo. Odgovor na dodatan misterij
Ova stjenovita područja također mogu pomoći u objašnjenju još jednog misterija – udaljenosti koju spužve i koralji prelaze preko oceanskog dna.
“Ponekad se pojave na nekim mjestima gdje pomislimo: ‘Pa, kako su dospjeli tamo? Ne žive dovoljno dugo da ovdje stignu tamo’. Ali ako postoji više ovakvih stjenovitih područja, to može objasniti distribuciju ovih vrsta preko oceana”, navodi Roberts.
Znanstvenici trenutno rade na analizi fotografija i videozapisa grebena koje su snimili tijekom ronjenja.
Dodatno, u blizini Titanika zabilježen je još jedan sonarni signal kojeg Nargeolet namjerava identificirati na budućoj ekspediciji. Možda se radi o još većem grebenu od ovoga.
“Morski život je bio tako lijep. Bilo je stvarno nevjerojatno, jer nikad nisam očekivao da ću to vidjeti u životu. Veseli me što ću nastaviti proučavati Titanik”, kazao je Nargeolet.
(index.hr)
Radnik JKP Komrad Bihać prijavio je policiji vozača auomobila marke Audi da je silom skinuo lisice, te napustio parking.
Naime, radnik je prilikom obilaska parkinga primijetio da za parkirano vozilo nije plaćen parking. Radnik je na isto stavio lisice, te obavijest s brojem telefona na koji je vozač trebao nazvati kako bi platio kaznu i kako bi mu se skinule lisice s vozila.
Međutim kada se radnik Komrada vratio na parking, vidio je oštećene, isječene lisice, a na parkingu nije bilo prethodno navedenog vozila.
Radnik je istog momenta nazvao policiju, te je ustanovljeno da je počinjeno KD ,,Oštećenje tuđe stvari“.
Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić i Sanja Mujakić, ministrica pravosuđa i uprave prisustvovali su otvaranju Centra za obuku na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću.
Centar za obuku ustrojen je u okviru projekta „Razvoj i implementacija programa zapošljavanja prekvalifikacijom prema potrebama tržišta rada”, kojeg financira Evropska unija, a implementira Međunarodna organizacija rada (MOR). Nosilac projekta je Obrtnička komora Unsko-sanskog kantona, a partneri na projektu su Općina Velika Kladuša, Služba za zapošljavanje USK, Biotehnički fakultet u Bihaću i škola” Husein Džanić” Velika Kladuša.
Projekat je dio programa Međunarodne organizacije rada “Podrška Evropske unije lokalnim partnerstvima za zapošljavanje – Faza II (LEP II)” a konkretno USK pruža akreditirani program neformalnog obrazovanja odraslih za zanimanje CNC operater koje će se provoditi u JU I SŠ „Dr. Husein Džanić“, dok će akreditovane programe neformalnog obrazovanja odraslih za zanimanja: uzgajivač i prerađivač ljekovitog bilja i agroturistički djelatnik/radnik provoditi Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću.
Nakon otvaranja Centra za obuku premijer Ružnić je, sa ministricom Mujakić, primio Simone Guerrinija, šefa Regionalnog ureda Banja Luka Delegacije Europske unije u BiH, predstavnike MOR-a, Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću i Obrtničke komore te su nastavili razgovor o daljoj saradnji na ovom i sličnim projektima na području USK.
U razgovoru je premijer Ružnić istaknuo da je ovaj projekat, prvi ovakve vrste na prostoru USK, primjer dobre prakse partnerskog rada i koordinacije obrazovnog i vladinog te realnog sektora.
Prevashodni zadatak službi za zapošljavanje u Federaciji BiH bi trebalo da bude posredovanje u zapošljavanju, pružanje maksimalne pomoći nezaposlenima da se zaposle. Ipak, nije mali broj nezaposlenih u Federaciji koji smatraju kako službe za zapošljavanje više predstavljaju institucije za uhljebljavanje kadrova, puko evidentiranje nezaposlenih, nego mjesta na kojima se posreduje između poslodavaca i nezaposlenih.
Zbog svega smo u službama za zapošljavanje upitali jesu li oni posrednici u zapošljavanju ili evidentičari nezaposlenih.
“Služba spaja poslodavca sa nezaposlenom osobom”
– Primarna djelatnost svih kantonalnih službi za zapošljavanje jeste posredovanje u zapošljavanju. Posredovanje je postupak, narodnim jezikom rečeno, u kojem služba za zapošljavanje “spaja” poslodavca sa nezaposlenom osobom odgovarajućih kvalifikacija za traženo / upražnjeno radno mjesto.
Procedura se odvija tako što poslodavac kada ima potrebu za radnikom, podnese zahtjev za posredovanje općinskom birou u matičnoj općini u kojoj je djelatnost registrovana, te savjetodavac ili šef datog biroa postupa po zahtjevu, odnosno najjednostavnije rečeno provjerava evidenciju i upućuje kandidata poslodavcu – kaže Amela Makul, stručni saradnik za informisanje Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, i dodaje:
– Sam postupak posredovanja provodi radnik u općinskom birou, čije radno mjesto nosi naziv savjetodavac, ali u opisu poslova i šefa biroa stoji posredovanje, tako da ili jedan ili drugi provode postupak.
Evidentičari obavljaju administrativne poslove u šalter salama, poput prijave, odjave, izdavanja uvjerenja i slično i oni ne realizuju posredovanja.
Služba je ustanova čija primarna djelatnost jeste posredovanje, ali sam postupak provodi radnik u čijem opisu poslova jeste posredovanje.
U TK posredstvom biroa zaposleno 1.825 osoba
S obzirom na to da se nazivaju posrednicima u zapošljavanju, upitali smo koliko nezaposlenih je našlo posao u proteklih godinu dana njihovim posredovanjem.
– Trenutno Služba posjeduje statističke izvještaje zaključno sa 31.8.2022. godine, te u proteklih osam mjeseci posredovali smo, na osnovu zahtjeva za posredovanje, za 1.825 osoba – kazala nam je Makul.
U Službi za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona su nam kazali kako i oni posreduju u zapošljavanju.
– Služba za zapošljavanje ZDK putem svojih općinskih biroa rada na zahtjev poslodavaca posreduje u zapošljavanju. Posredovanje u zapošljavanju obuhvata sve radnje i mjere poduzete u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, u svrhu povezivanja nezaposlene osobe koja traži zaposlenje, kao i zaposlene osobe koja traži promjenu u zaposlenju, s poslodavcem kojem je potreban zaposlenik radi zasnivanja radnog odnosa, odnosno, sklapanja ugovora o radu.
Ovaj proces poslodavcima omogućava da na jednostavan i efikasan način kvalifikovanim radnicima popune slobodna radna mjesta. Potrebno je da samo svoje zahtjeve dostave općinskim biroima rada putem obrasca E4, koji se nalazi na web stranici Službe, čime proces posredovanja zvanično započinje – objašnjavaju.
Kažu da su u proteklih devet mjeseci posredovali u zapošljavanju za blizu 2.800 osoba.
– U periodu od 01.1.2022. godine pa do 30.9.2022. godine posredovanjem je zaposleno 2.758 osoba – naveli su.
“Rekli su mi da nisu socijalna ustanova”
Iz Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo smo ostali uskraćeni za odgovore.
– Godinama sam na evidenciji nezaposlenih u Sarajevu. Zapravo, više od 15 godina i mislite li da to znaju ovi u Službi za zapošljavanje Općine Novi Grad? Nije ih briga. Važno je da oni imaju posao. I kada im kažete da vam pomognu, kažu: “Nije ti ovo socijalna ustanova”. Sramota je to. Nikada nisam pozvana njihovim posredstvom na razgovor za posao, a imam fakultet – ispričala nam je ogorčena Sarajka.
Izet Babić, poljoprivrednik iz Rujnice i vlasnik najveće farme magaraca u Unsko-sanskom kantonu, ponovo je suočen sa materijalnim štetama na svom imanju. Radi se o, kako kaže, još jednom napadu lovačkih pasa na njegovo stado magaraca, a o svemu je obavijestio policiju i nadležne organe.
Izet Babić poljoprivrednik iz Rujnice trenutno ima nešto više od stotinu magaraca, a nekoliko njih ozlijeđeno je u napadu, kako tvrdi, lovačkih pasa.
Kaže da se ne radi o prvom slučaju takve vrste, te podsjeća na događaj od prije godinu dana. Dodaje kako mu je ranije nestalo ili pokradeno 37 magaraca.
Radi se o, kako kaže, o napadu lovačkih pasa, te će od nadležnih institucija tražiti da zabrane lov na njegovom imanju Skoro tri decenije Izet Babić se bavi stočarstvom, a posebno je čuven po farmi magaraca, inače među najvećima u kantonu i široj regiji.
