U periodu kada je zima sve bliže mnogi naši građani su u strahu kako će zagrijati svoje domove, a posebno su zabrinuti oni koji se griju na pelet.
Cijene peleta su u konstantom rastu, te mjere zabrane izvoza, koje je uvelo Vijeće ministara BiH, nisu dale adekvatne rezultate.
Trenutna cijena peleta na tržištu Bosne i Hercegovine je od 700 KM do 750 KM po toni, ovisno od lokacije. Ono što je također činjenica je veliki porast potražnje upravo iz straha da bi moglo doći do dodatnog poskupljenja ili nestašice.
Mnogi koji su čekali eventualno pojeftinjenje ipak su se odlučili nabaviti pelet po trenutnim cijenama.
Kako kažu iz kompanije “Drvosječa” potražnja je u ovom mjesecu znatno porasla.
“Potražnja je manja nego prošle godine, no ako uzmemo prethodne mjesece, u ovom mjesecu potražnja je znatno veća”, poručuju iz kompanije Drvosječa.
Poručili su da bi moglo doći doći do povećanja cijena ovog energenta kada se ukinu mjere zabrane izvoza koje su na snazi još desetak dana.
“Dok traju zabrane izvoza cijena neće rasti, no kada se zabrana ukine, odnosno ako izvoz krene 24. septembra, cijene će zasigurno rasti i niko ne može prognozirati koju će razinu dostići”, poručili su iz Drvosječe.
Rekli su da nije isključeno da bi cijena vjerovatno mogla dostići onu iz regiona gdje se tona peleta prodaje po cijeni većoj od 1.000 KM.
No, kako navode, ni to neće biti problem koliko bi problem mogla biti sama količina peleta.
“Trenutno postoje dovoljni kapaciteti da se može pokriti tržište Bosne i Hercegovine, no ukoliko se zabrana izvoza ukine zbog ogromne potražnje na inostranom tržištu peleta neće biti nikako”, upozoravaju iz Drvosječe.
Vlasti Bosne i Hercegovine moraju što prije reagovati kako bi se spriječila eventualna nestašica, prvi korak bi trebao biti produženje postojećih mjera zabrane koje, podsjećamo, prestaju važiti 24. septembra.
Neznatnom broju radnika u Federaciji BiH do sada je isplaćeno po 1.080 KM pomoći usljed inflacije, kao preporuka Vlade Federacije BiH, rekao je za Faktor Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Poslodavci u Federaciji imaju rok, a prema Uredbi Vlade Federacije BiH, da do kraja godine, ukoliko su u mogućnosti, isplate po 1.080 KM pomoći radnicima kao odgovor na inflaciju.
“Rezigniran sam, ljut, bijesan”
Privatnici su ogorčeni zbog nemogućnosti da novac isplate u ratama.
– Ja sam rezigniran, vrlo ljut, bijesan. Ne znam definirati taj svoj osjećaj jer su ljudi napravili to za sebe, za svoje državne službe i javne ustanove pred izbore, taman da im isplate još hiljadu KM. Dakle, ne može niti jedna privatna firma u komadu to isplatiti čak ni do Nove godine. Znali smo da će odgovor Federalnog ministarstva biti da ne može na rate.
Situacija je takva kod nas u privredi u Bosni i Hercegovini da je ovo katastrofa, da ovo ide sve gore i gore, uopće u ekonomiji, u državi. Jako mali broj subjekata će moći nešto isplatiti od preporučene pomoći – govori nam Edin Ibrahimpašić, generalni direktor Bihaćke pivovare.
Kaže kako će i sam vidjeti da li će radnicima moći isplatiti nešto od novčane pomoći koju je preporučila Vlada FBiH.
– Govorili smo i o tome da ne može neko ko je prije dva mjeseca počeo raditi primiti istu cifru, mada je i on u tegobama, kao neko ko radi 30 ili 35 godina, a na šta smo skrenuli pažnju Federalnom ministarstvu finansija, ali… – priča Ibrahimpašić.
Pitali smo da li je upoznat da može isplatiti jednokratnu cifru do 1.080 KM, bilo da je to 100, 300, 400 KM…
“To je jedna velika nepravda”
– Znam ja šta je u Uredbi. To je toliko bezbrazno jer ako recimo radnicima isplatim po 100 KM, poslije ne mogu više ništa jer se od nas isključivo traži jednokratna isplata. To je jedna velika nepravda načinjena realnom sektoru koji puni državni budžet, a svaka druga riječ im je kako treba pomoći realnom sektoru.
Ne znam da li ću moći isplatiti radnicima, koliko, ja samo mogu u grah gledati. Inače imamo probleme, potpuno opravdane zahtjeve ljudi za povećanjem plaća, i šta onda učiniti? Dati tu jednokratnu pomoć ili povećati plaće? – pita se Ibrahimpašić i dodaje:
– Kada spominjete radnicima tu jednokratnu naknadu, njih to ne interesuje. To je sad i više nikad. Njih zanima sistemsko rješenje, hoće li se povećati plaća. A da bi to bilo učinjeno, moraju biti usvojeni zakoni o doprinosima i porezu na dohodak. Nije čudno što javne kompanije isplaćuju. Ne znam da je iko iz realnog sektora isplatio i marku. Možda i postoji, ali ja ne znam.
Do sada je radnicima u Federaciji jednokratna novčana pomoć isplaćena u visini 1.080 KM u JP Pošte, cestama FBiH, dok je BH Telecom isplatio radnicima 70 posto od 1.080 KM.
Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika u FBiH, kaže kako su već tražili od JP Elektroprivreda BiH da im isplati pomoć koja je preporuka Vlade FBiH, a koja je neoporeziva.
“Odluka je nefleksibilna”
– Čekamo odgovor. Spremni smo pregovarati po tom pitanju, ali po svemu sudeći ko dobije čini mi se do kraja ovog mjeseca, i dobio je. Poslodavac je u izuzetno povoljnoj poziciji kada je riječ o Uredbi Vlade FBiH. Znamo da Elektroprivreda još ništa nije isplatila svojim usposlenicima, a oni to očekuju – govori nam Husić.
Razgovarali smo i sa Mersihom Ferhatović-Beširović, predsjednicom Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine, koja nam kaže kako u ovoj branši joj nije poznato da je neko isplatio jednokratnu novčanu pomoć od po 1.080 KM radnicima.
– Koliko je meni poznato, nije niko. Mislim da je jedan od razloga i činjenica da se iznos ne može isplatiti u dijelovima. Na velike kompanije sa više stotina zaposlenika to je značajan iznos i bojim se da ova odluka Vlade FBiH neće biti provedena nigdje osim u javnom sektoru, upravo zato što je vrlo nefleksibilna u smislu obročne isplate, a većina poslodavaca će izabrati da je ne isplati jer ne mora.
Ponovo su radnici u privatnom sektoru uskraćeni i kolateralna šteta, a segregacija radnika javnog i privatnog sektora se nastavlja – riječi su Ferhatović-Beširović.
U obrazovanju još nema isplate pomoći
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata u BiH, za Faktor kaže da je po 1.080 KM od stupanja na snagu Uredbe Vlade FBiH za pomoć stanovništvu u julu, do danas, isplaćeno malom broju radnika.
– Kada je riječ o isplati 1.080 KM pomoći radnicima, imamo informaciju da je to do sada isplaćeno neznatnom broju radnika u Federaciji BiH. Ako govorimo konkretno o obrazovanju, naš stav je da taj novac zaposlenima treba isplatiti onaj ko je i donio takvu odluku.
Nelogično je očekivati od kantonalnih vlada da iz svojih budžeta isplaćuju obaveze koje im, bez prethodne konsultacije nametne Vlada FBiH. Radi se o klasičnom izbjegavanju odgovornosti za tešku ekonomsku situaciju i bacanje prašine u oči radnicima, te prebacivanje loptice na drugoga – rekao nam je Šatorović dodavši kako u sektoru obrazovanja iz kojeg dolazi još nema isplate pomoći od po 1.080 KM.
Premijer USK Mustafa Ružnić sa savjetnikom Nedžadom Kudelićem i ministricom privrede Samrom Mehić primio je danas predstavnike njemačke tvrtke Coral Consulting Service.
Osnivač Zdenko Štriga predstavio je djelatnost i prezentirao projekte poslovnog informisanja i umrežavanja u cilju privlačenja investicijskih projekata u Bosnu i Hercegovinu.
Također, prezentirao je i prijedlog poslovnog plana eventualne suradnje ove tvrtke sa kantonima Federacije BiH u svrhu objedinjenog predstavljanja projekata i resursa potencijalnim njemačkim investitorima.
Život na selu nije lagan, ali ni odlazak u treće zemlje nije nužno rješenje za svakog. Dokaz tome je i Sanjanin Mehmed Alagić.
Svoju perspektivu vidio je u poljoprivrednom gazdinstvu koje je naslijedio od oca. Najozbiljnije se prihvatio posla u kojem ga podržava i njegova dvadesetogodišnja supruga Admira. Zajedničkim trudom grade svoju budućnost. Kako sam kaže, njih dvoje su odlučili da se pobrinu za gazdinstvo i ostanu. Trenutno ima ukupno 50 grla od čega 24 muznih krava, što namjerava u predstojećem vremenu udvostručiti.
Poslu kojeg su se prihvatili Alagići pristupaju najodgovornije iz dana u dan. Vedrinom kojom zrači ovaj mladi bračni par pokazuju svoju ustrajnost i posvećenost zanimanju uz pomoć kojeg grade budućnost u svojoj zemlji.
Podružnica “Elektrodistribucije” Bihać obaviještava kupce da će zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima, doći do prekida u isporuci električne energije u poslovnim jedinicama prema slijedećem rasporedu:
BIHAĆ
dana 15.09.2022.godine
Pola sata u vremenu od 08:00 do 16:00 sati kupci trafopodručje Hipodrom
dana 16.09.2022.godine
od 08:00 do 16:00 sati kupci trafopodručje Brekovica Dedići, Bajrići, Repetitorska stanica Brekovica
CAZIN
dana 15.09.2022.godine
od 08:15 do 16:00 sati kupci trafopodručje Križ 2,
od 08:00 do 16:00 sati kupci trafopodručje Poslovna zona Kapići,
dana 16.09.2022.godine
od 08:30 do 16:00 sati kupci trafopodručje Asfaltna Baza – Misaljevići, Huremagići 2 i 3, Separacija 1, Huremagići Betonara, Vodovod Džehveruša, Huremagić Separacija,
BUŽIM
dana 15.09.2022.godine
od 09:00 do 15:00 sati kupci trafopodručje Hadžići
dana 16.09.2022.godine
od 09:00 do 15:00 sati kupci trafopodručje Eminići,
Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca za područje USK-a na broj besplatnog telefona 080 020 134.
Ministar obrazovanja Unsko-sanskog kantona Almin Hopovac, sastao se danas sa Upravom Nogometnog kluba Jedinstvo iz Bihaća. On je sa Admirom Abdihodžićem u prostorijama Uprave kluba razgovarao o načinima i mehanzimima rješavanja finansijske problematike NK Jedinstvo u budućnosti. Posjeti ministra Hopovca prethodila je finansijska injekcija Vlade USK-a preko Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta u visini od 20.000 maraka.
Značajna je to pomoć u teškim vremenima, ali nedovoljna. Stoga je ministar Hopovac iskoristio priliku da pozove i predstavnike Gradske uprave da se aktivno uključe u rješavanje problema finansiranja ovog bihaćkog nogometnog brenda.
„Mi u Budžetu Kantona za iduću godinu kroz Budžet Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta moramo predvidjeti klubove koji su od interesa za gradove i općine, a posebno bihaćko Jedinstvo koje je svojevrstan brend ovog grada i koji se ne smije ostaviti na cjedilu.“, poručio je ministar Hopovac.
Za Upravu kluba ova posjeta je vrlo značajna jer se tokom sastanka razgovaralo o unapređenju infrastrukture kluba u budućnosti, te o konkretnim rješenjima kako da se finansijka kriza trajno prebrodi.
„Naš prvi kontakt je bio u početkom ove godine kada sam došao na čelo kluba i od tada imamo odličnu saradnju. Sve što je ministar obećao to je i ispunio, rezultat je ova finansijska pomoć koju smo dobili i mi mu se ovom prilikom zahvaljujemo na tome.“, kazao je predsjednik Abdihodžić.
„Kroz Budžet Unsko-sanskog kantona smo podržali sport na kantonu sa 1,2 miliona KM. Nedvojbeno je da podrška sportskim kolektivima u narednoj budžetskoj godini mora biti još veća i o tome ćemo voditi računa već u ovoj projekciji budžeta.“, poručio je ministar Hopovac.
U okviru Međunarodnog ‘EKOBIS’ sajma u Bihaću, predstavnici Autocesta Federacije BiH i Instituta za građevinarstvo iz Banja Luke održali su prezentaciju radova na idejnom projektu Koridora Vc i brze ceste na relaciji Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska u dužini 46 kilometara. Istaknuto je kako će početkom naredne godine biti završen idejni projekt brze ceste, kada će se pristupiti realizaciji ovog veoma značajnog projekta za USK. Prema povoljnijoj varijanti koja je u izradi, za izgradnju ceste bit će potrebno izdvojiti oko 683, 5 miliona KM…
Konzorcij, kojeg čine Institut za građevinarstvo “IG” Banja Luka i „Trasa“ Sarajevo, već više od dva mjeseca radi na izradi idejnog projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska. Kako se moglo vidjeti tokom prezentacije koja je održana u okviru ‘EKOBIS’ sajma, već se naziru konture buduće trase puta duge 46 kilometara.
Prema dostupnim informacijama, trenutno se rade dvije varijante idejnog projekta. Puno zahtjevnija trasa puta je ona koja bi se radila u okviru Prostornog plana USK-a koji je u izradi i na koji se čeka već 20 godina. Ova trasa bi imala 22 tunela i 15 mostova i koštala bi blizu milijardu i 184 miliona maraka.
Druga, povoljnija trasa izlazi iz okvira projekcija Prostornog plana i imala bi 7 tunela i 10 mostova i koštala bi dvostruko jeftinije, tj. oko 683,5 miliona maraka. Sasvim je izvjesno da će se investitor Autoceste F BiH, odlučiti za povoljniju varijantu i u vezi s tim već su postignuti određeni dogovori oko izmjena Nacrta Prostornog plana kantona. Pored ovog projekta, Autoceste F BiH su prezentirale i druge projekte koje provode u Federaciji, a neki od njih završavaju u USK-u.
Negativan trend odlaska stanovništva iz Bosne i Hercegovine se nastavlja.
U tome je i dalje vodeći Unsko-sanski kanton, u kojem zbog iseljavanja škole iz godine u godinu bilježe manji broj učenika, te pojedinim prijeti gašenje. Prema podacima MUP-a USK-a, u 2021. izdano je više od 15.900 uvjerenja o nekažnjavanjuu svrhu odlaska u inostranstvo. U pojedinim školama svako malo učenici dolaze direktorima da se ispišu jer idu u inostranstvo s roditeljima. Ove godine je upisano više od 1.500 prvačića, ali je to za 2.000 manje za razlilku od prije 20 godina. Što se tiče srednjih škola, najveći interes vlada za medicinska te elektrotehnička i informatička usmjerenja.
Pored pada nataliteta, glavni razlog zbog kojeg su pojedine učionice prazne ili, pak, poluprazne je svakako iseljavanje stanovništva. Prvo idu roditelji, a ubrzo za njima i djeca.
„Broj đaka prepolovljen je skoro u sve i jednoj školi. Još nam gradske škole donekle dobro stoje, a seoska područja, pogotovo opština Sanski Most i Cazin, jako se teško nose sa odlaskom djece“, navodi Zehra Hadžić, predsjednica Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja USK-a.
Kako je raditi s manjkom učenika, najbolje zna profesor razredne nastave Hasan Dedić. U Područnoj školi Brigovi u Konjodoru on istovremeno u jednoj učionici predaje za čak tri različite generacije: „Bez obzira na sve kompetentnosti, stručnost, kreativnost koju posjedujete – nemoguće je to sve realizirati. Možete zamisliti kako je tri nastavne jedinke realizirati za 45 minuta. Sva ona metodologija koja je bila na fakultetima pada u drugi plan jer je nemoguće imati takvu artikulaciju sata – u kombiniranom odjeljenju ne možete više od 15 minuta posvetiti učeniku“.
Pred svaki početak nove školske godine kod velikog broja nastavnika se javlja strah da će postati tehnološki višak. Iz Sindikata kažu – u današnje vrijeme je veoma teško biti prosvjetni radnik.
„Pojedine kolege rade čak u četiri škole da bi dobili jednu platu. Putuju, a i teško je dogovoriti s direktorima ostale poslove. Jedino oni osjećaju odliv stanovništva sa područja Unsko-sanskog kantona i jedino oni ispaštaju što nam ljudi odlaze“, dodaje Hadžić.
Odliv i nezainteresiranost đaka se osjete i u Poljoprivrednoj srednjoj školi „Sanus Futurum“ u Sanskom Mostu. Škola raspolaže modernom i savremenom opremom, vlastitim voćnjacima, mljekarom i jedina je takve vrste u Unsko-sanskom kantonu. Međutim, broji svega pedeset đaka, a ukoliko stanje ostane nepromijenjeno, rukovodstvo škole će morati staviti ključ u bravu.
„Narod je otišao, nema podmladka. Pratim koliko je prošle godine rođeno djece u Sanskom Mostu – taj broj opada svugdje. Samo kažem – duša me boli za mojom školom“, govori Senad Tičević, direktor Poljoprivredne srednje škole ‘Sanus Futurum’.
Pitali smo učenike, kao najvrednije resurse i budućnost ove zemlje, žele li svoju budućnost graditi van granica BiH. Kod većine isti odgovor – planiraju napustiti BiH.
A o budućnosti ovdje teško je pričati kada svake godine iz države odlaze hiljade mladih, obrazovanih i radno sposobnih ljudi, javlja Federalna.tv.
A sve je manji broj i studenata koji se upisuju na Univerzitet u Bihaću. Ove godine, od planiranih 610 studenata, na prvom roku upisano njih 343. Iz Rektorata navode da ukoliko upis na pojedine odsjeke bude manji od 70%, morat će se udruživati srodni odsjeci. Glavni razlog je odlazak na studiranje u inostranstvo. Većina srednjoškolaca želi studirati u Sloveniji – tamo je studij besplatan, tamo je EU.
Da živimo u teškim vremenima, kako socijalnima, tako i ekonomskim svjedoči i ova priča o teškom životu Admira Halilagića iz Bihaća, kojem je prijeko potrebna naša pomoć u vidu hrane ili novčane pomoći.
Naime Admir je ove godine doživio tešku tragediju tačnije 02.02.2022. godine kada mu je u požaru izgorjela kuća i od tada živi na stanu sa ženom i malim djetetom.
Nije lako stati pred kameru i tražiti pomoć, ali život ponekad natjera i one najponosnije da za rad svog djeteta, žene, porodice to urade.
Ovim putem apelujemo svim dobrim ljudima da pomognu našem Admiru.
Kontakt telefon na koji možete pozvati našeg Admira ukoliko mu odlučite pomoći je: 061/089528.
Gradski vijećnik Adnan Lipovača se osvrnuo na svome Facebook profilu povodom, kako kaže nelegalnih, reklamnih panoa koji su postavljeni u gradu Bihaću te pozvao inspekciju da reagiraju na iste. Njegov post sa Facebooka prenosimo u cijelosti:
“Odavno znamo da u Bihaću zakoni i pravila vrijede samo za obične građane i poduzetnike nepovezane s politikom, dok istovremeno oni drugi mogu raditi što god požele.
👉 Kao izabrani Gradski vijećnik postavljam pitanje jedno “srtanackoj” inspekciji sta ste konkretno uradili kad su u pitanju nelegalni reklamni panoi. Čudno da je sve pošteno ja vas pozivam da profesionalizam ide ispred politike i nemate pravo selektirati građane na temelju stranačke pripadnosti. Za grubo kršenje ZAKONA ne”postivanje” ODLUKA imamo obavezu da pokrenemo postupak kod nadleznih institucija.
Služba za inspekcijske poslove Grada Bihaća obavještava sve sudionike u predizbornoj kampanji ( političke stranke, nezavisne kandidate, koalicije ) da je shodno odredbama Odluke o komunalnom redu Grada Bihaća (Službeni glasnik Grada Bihaća –prečišćeni tekst, broj: 12/18, 2/22) ZABRANJENO postavljanje promotivnih materijala, plakata, objava i sličnih obavijesti na: fasadama, stalnim ogradama, potpornim zidovima, drveću, rasvjetnim stubovima, energetskim i drugim postrojenjima i sličnim objektima, kao i na trotoarima.
Tokom predizborne kampanje i na dan izbora svi promotivni materijali postavljeni na lokacije izvan dozvoljenih mjesta ukloniti će se po rješenju inspektora na trošak lica koje ih je postavilo.
Podsjećamo sve političke subjekte na teritoriji Grada Bihaća da je postupanje suprotno odredbama spomenute Odluke utvrđeno kao prekršaj, te da su novčane kazne od 900,00 do 3.000,00 KM za pravna lica i 300,00 do 900,00 KM za odgovorno lice u pravnom licu, a kazne za fizička lica utvrđene su u iznosu od 300,00 do 700,00 KM.” – stoji u objavi vijećnika Adnana Lipovače.
