Bihaćki pjesnik Husein Dervišević objavio je fotografiju drveta u gradskoj zoni Bihaća na kojem su vidljivi jasni tragovi djelovanja dabra. Oštećenje, koje izgleda gotovo pravilno, podsjeća na rezove sjekirom, što je i bio povod za njegovu kratku, prepoznatljivo stiliziranu objavu pod nazivom „Rukopis jednog dabra“.
Dabar je poznat po izuzetno snažnim zubima, koji mu služe kako za ishranu, tako i za obaranje stabala i gradnju brana i skloništa. Zahvaljujući specifičnoj građi zuba, tragovi koje ostavlja na drveću često djeluju kao da su nastali ljudskom rukom.
Osuđena profesorica Visoke međunarodne škole Cazin, upisivala studentima da su položili ispite iako se nisu ni pojavili
2
Nijaz Hušić će biti novi premijer USK: Potvrđeno za BiscaniNET nakon današnjeg sastanka, SDA, PoMaK, DF i SBiH dogovorili koaliciju
3
Nazire se nova vlast u USK-u, Nijaz Hušić mogući premijer: Ko u međuvremenu kontroliše javni novac i institucije?
Prisustvo dabrova na području Bihaća i rijeke Une nije novost, s obzirom na to da je riječ o vrsti koja se posljednjih godina uspješno vratila u vodotoke Unsko-sanskog kantona. Najčešće se mogu primijetiti upravo po karakterističnim oštećenjima na stablima u blizini vode, ali i u širem gradskom području.
Kako portal “BiscaniNET” istražuje, stručnjaci navode da dabrovi zaista mogu napraviti ovakva oštećenja, jer njihovi zubi neprestano rastu i izrazito su tvrdi zahvaljujući sloju željeza u gleđi. U potrazi za hranom i materijalom za gradnju brana ili skloništa, najčešće biraju mekša stabla poput vrbe, topole ili breze, ali nisu rijetki ni primjeri oštećenja u urbanim sredinama, posebno uz rijeke i vodotoke.
Objava Huseina Derviševića još jednom je pokazala kako se priroda i grad svakodnevno prepliću, a „rukopis“ dabra ostaje tih, ali prepoznatljiv trag tog suživota.
