U Bihaću je, u organizaciji Bihaćke građanske inicijative, održana konferencija „Ravnomjeran razvoj lokalnih zajednica“, koja je okupila predstavnike različitih nivoa vlasti, te stručnjake iz više oblasti.
Cilj konferencije bio je skrenuti pažnju na činjenicu da se Unsko-sanski kanton, uprkos povoljnom geografskom položaju i blizini Europske unije, suočava s izraženom saobraćajnom izolacijom, što značajno ograničava mogućnost iskorištavanja njegovih potencijala..
U fokusu konferencije bili su ključni infrastrukturni projekti: izgradnja aerodroma u Krajini, koji je pred dobijanjem građevinske dozvole, ali još uvijek bez adekvatne podrške viših nivoa vlasti; izgradnja brze i magistralne ceste koja bi povezala Krajinu s RH; te revitalizacija Unske pruge, za koju interes pokazuju i partneri iz susjedstva, iako se njome već godinama ne saobraća što su potvrdili i predstavnici JP Željeznice FBiH. Istaknuta je važnost uspostave bescarinske zone, kao i prekategorizacije GP Izačić u prijelaz prve kategorije, a za koji su ispunjeni svi tehnički uvjeti.
Na problem neravnomjernog ulaganja u Krajinu ukazali su i panelisti. Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik u Parlamentu FBiH, istakao je da Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijenu putnu infrastrukturu, pri čemu je Unsko-sanski kanton u najtežem položaju.
„Mape cestovne i željezničke infrastrukture jasno pokazuju da je razvoj koncentrisan u svega tri od ukupno deset kantona. Sve to utiče na odlazak stanovništva iz ovih područja i njihovu privrednu zaostalost“, kazao je Čavalić, dodajući da izdvajanja za brze ceste moraju biti višestruko veća kako bi dala konkretne rezultate, te da se problem neće riješiti s nekoliko miliona godišnje.
„Nažalost, Unsko-sanski kanton je u potpunosti saobraćajno izoliran, kako prema centralnom dijelu BiH, tako i prema zapadu. Nije riječ samo o graničnim prijelazima, već i o cestama zbog kojih nam treba nekoliko sati da dođemo do bilo kojeg većeg centra ili autoputa“, naglasio je gradonačelnik Bihaća, Elvedin Sedić.
Sličan stav iznio je i zastupnik u Parlamentu FBiH, Hamdija Abdić, ističući da je riječ o dugogodišnjoj nebrizi viših nivoa vlasti.
„Svjesni smo da je ovo pitanje lošeg odnosa i nedostatka sistemske podrške, što najbolje potvrđuju veliki projekti poput aerodroma, gdje u završnim fazama izostaje finansijska podrška“, rekao je Abdić.
Ekonomski analitičari Faruk Hadžić i Damir Bećirović su naglasili da USK godišnje u budžet Federacije Bosne i Hercegovine kroz akcize i putarine uplaćuje više od 600 miliona KM, dok istovremeno nema nijednu brzu cestu, te da bez adekvatne infrastrukture nema ni ekonomskog razvoja i investicija.
Konferenciji su prisustvovali i čelnici drugih lokalnih zajednica iz kantona, među kojima i načelnik Općine Ključ, Jasmin Musić.
„Nadam se da će ovakvi susreti dati jasnu sliku onima koji su za nas odgovorni o značaju ovih pitanja, kako bismo deblokirali procese i konačno realizirali projekte na koje čekamo više od tri decenije“, istakao je Musić.
Konferencija je bila organizirana kroz tri tematska panela, posvećena saobraćajnoj izolaciji, digitalizaciji i razvoju privrede. Zaključeno je da su izneseni podaci i prijedlozi važna osnova za daljnje zajedničko djelovanje prema višim nivoima vlasti, s ciljem osiguranja ravnomjernijeg razvoja svih dijelova Bosne i Hercegovine.
