Katolici širom svijeta danas proslavljaju najradosniji blagdan Božić koji obilježava rođenje Isusa Krista, sina Božijeg.

Prema Bibliji, Isusa je rodila je Djevica Marija koja je začela bezgrešno, a u porodu joj je pomogao njen zaručnik Josip. Isus se rodio u štali u gradu Betlehemu, okružen domaćim životinjama, zbog čega vjernici na Božić ispod bora imaju jaslice i figure ovaca.

Brojni su običaji koji se razlikuju od zemlje do zemlje za ovaj blagdan, ali srž svakog je da je to vrijeme predviđeno za porodicu i molitvu. Ranom zorom vjernici odlaze na misu, a potom slijedi zajednički ručak za koji se pripremi bogata trpeza koja je nezamisliva bez pečenja i brojnih gurmanskih jela.

Na trpezi se obavezno nalaze i suhi kolačići koji su pripremani mnogo dana ranije i čuvani za ovaj blagdan. Djeca pjevaju božićne pjesme, a stariji se druže. Također, obavezni su pokloni koji se ostavljaju ispod jelke. Djeca vjeruju kako je te poklone donio Djeda Mraz tokom Badnje noći.

Božić se različito proslavlja i doživljava u zemljama svijeta. Zanimljivo je da se ovaj blagdan slavi i u Japanu, iako nije kršćanska zemlja. Božić je u ovoj zemlji službeni nacionalni praznik jer se tada slavi rođendan cara Akihita iako je on rođen 23.12. I Tajvan neslužbeno proslavlja Božić jer je na taj dan 1947. godine potpisan Ustav Republike Kine. Iako je taj praznik ukinut 2001. godine, Božić se proslavlja u pojedinim dijelovima.

U Meksiku je najzanimljivije djeci koja idu od vrata do vrata i bivaju pozvana da s povezom na očima razbiju pinjatu koja je ispunjena slatkišima.

Iako se u svim filmovima i reklamama za Božić veže snježni pokrivač, Australija blagdan dočekuje usred ljeta pa tako svake godine imamo priliku vidjeti zanimljive fotografije muškaraca i žena u kupaćim kostimima koji simbolizuju kostim Djeda Mraza dok uživaju na prekrasnim plažama.

U Velikoj Britaniji slavlje počinje govorom kraljevske porodice u vrijeme ručka, dok se za večeru prvo služi puding koji je najčešće napravljen od šljiva (tortice od prhkog tijesta punjene raznim suhim voćem) u kojim se nalazi neko “blago”.

Šveđani proslavu počinju doručkom koji obavezno ima kašu od riže s cimetom. Tačno u 15 sati porodica se okuplja ispred tv-a te zajedno gledaju crtane filmove i to Paja Patka. Riječ je o tradiciji koja traje još od 60-ih godina.

U Iranu djeca ne znaju za Djeda Božićnjaka i nemaju poklona ispod jelke, ali dobijaju novu odjeću.

Na danas održanoj sjednici Štab Civilne zaštite Grada Bihaća usvojio je zaključak kojim se van snage stavlja Odluka kojom se na teritoriji cijelog grada Bihaća proglašava Stanje prirodne i druge nepogode s obzirom na razmjere štete, brzinu vjetra i hidrometrološke uslove.

Ovu odluku Štab je usvojio na vanrednoj sjednici 15. decembra ove godine, a s obzirom na trenutnu situaciju na terenu i vremenske uslove, danas usvojenom odlukom na teritoriji cijelog Grada Bihaća prestaje stanje prirodne i druge nepogode.

Bišćanima su na 11 dana na gradskom trgu postavljene drvene kućice s raznovrsnom ponudom bihaćkih ugostitelja i obrtnika, poput ukusnih jela, toplih napitaka, slatkih delicija, suvenira te raznih rukotvorina.

Meggle Winter Park ukrašen je i novogodišnjim nakitom, a nezaobilazna novogodišnja jelka i ukrašena pozornica te bogati muzički program upotpunjavaju zimsku priču na gradskom trgu.

Bišćane je sinoć zabavljao bnd Elly&Fijasko, a nakon njih koncert je održao tamburaški sastav Zvuci sa Une.

Zimsku temperaturu zagrijali su kuhano vino i topli čajevi, a ukusna slatka i slana jela zamirisala su cijelim gradom.

http://www.facebook.com/portalbiscani/videos/1565642316837236/

Sljedećih nekoliko noći obogaćeno je mnogobrojnim muzičkim sadržajima i građani će moći osjetiti slavljeničko raspoloženje te ostati u njemu puno prije Nove godine.

Bihaćka zimska čarolija okupit će udruženja, umjetnike, muzičare, ugostitelje, obrtnike i mnoge druge, kako bi svi zajedno obogatili turističku ponudu Grada Bihaća u zimskom periodu, a posebno tokom novogodišnjih praznika.

Policijskoj stanici u Bihaću obratila se D.N.rođena 1968.godine koja je prijavila da je sa štanda u krugu pijace otuđena dječija jakna.

U toku razgovora sa prijaviteljkom , policijskim službenicima obratile seu se i K.Z.rođena 1964.godine i P. S.rođena 1956, koje su prijavile otuđenje odjevnih predmeta.

Operativnim radom na terenu policijski slubenici došli su do saznanja da su lica sa područja R Hrvatske, V.F.rođen 1982.godine, J.D.rođen 1998.godine J.N rođena 1993.godine i U.M.rođena 1970.godine, otuđili odjevne predmet. Od strane patrole zustavljeno je vozilo koje su isti koristilii kod kojih su pronađeni svi otuđeni predmeti.

Daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela „ Krađa“ nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.

“Opterećenje poduzetnika prafiskalnim naknadama u Bosni i Hercegovini je najveće, kada se poredi sa zemljama Evropske unije, ali i sa zemljama okruženja. To u velikoj mjeri utječe na stvaranje nepovoljnog poslovnog okruženja za poduzetnike iz BiH, jer su potpuno nekonkurentni u odnosu na poduzetnike iz zemalja EU. Velika parafiskalna opterećenja svakako negativno utječu i na privlačenje stranih investicija”, zaključak je analize “Parafiskalne naknade za mala i srednja preduzeća u sjeveroistočnoj Bosni ( SI BiH )” koju je uradio Nezavisni biro za razvoj (NBR) iz Gradačca.

Parafiskalne naknade podrazumijevaju različite vrste naknada koje predstavljaju parafiskalni izvor budžetskih prihoda države i “pratećih” korisnika koje privreda i građani plaćaju za “korištenje dobara od općeg interesa” (voda, šuma, rudno blago, građevinsko zemljište i drugi resursi) ili pak usluga državne administracije.

Kod utvrđivanja strukture, broja i visine naknada, najčešće se ne vodi računa o potrebi rasterećenja privrede, analiziranju uticaja prethodnih propisa i novih obaveza na konkurentnost b-h ekonomije. Prilikom uvođenja parafiskalnih obaveza narušavaju se ključni principi: Zakonitosti/USTAVNOSTI (legaliteta); Pravičnog utvrđivanje osnovice; Pravičnog utvrđivanje poreznog obveznika; Postojanja protuusluge i ekvivalentnosti; Primjeni sektorskog pristupa; Pojednostavljenju plaćanja i konsolidacija više naknada u jednu.

Zbog ukazane potrebe za smanjenjem broja i visina parafiskalnih davanja u BiH, pokrenuta je Kampanja za smanjenje i/ili ukidanje parafiskalnih naknada koja je usmjerena na pet regija BiH, sa fokusom na 10 gradova/općina: Bihać, Bosanska Krupa, Prijedor, Novi Grad, Kakanj, Zavidovići, Jablanica, Prozor-Rama, Vukosavlje i Gračanica.

Cilj Kampanje za smanjenje parafiskalnih naknada je ostvariti uticaj na poboljšanje poslovnog okruženja i konkurentnosti MSP kroz smanjenje parafiskalnih naknada iz grupa administrativnih opštinskih taksi i komunalnih taksi, kako bi se povećana održivost i konkurentnost MSP, zaposlenosti i učinkovitost ovih 10 općina.

Na osnovu Analiza i pregleda parafiskalnih naknada dostupnih u Bazi parafiskalnih naknada (vidljiva na www.poslovnookruzenje.ba), kreirane su i upućene Inicijative na adrese svih 10 općina. Inicijative sadrže konkretne prijedloge za smanjenje ili ukidanje parafiskalnih naknada, iz kategorija komunalnih i adminstrativnih opštinskih taksi.

U okviru Kampanje održana je serija fokus grupa (Bihać, Vukosavlje, Jablanica i Prozor-Rama), na kojima su se, sa predstavnicima općina i njihovim radnim grupama (uklučujući i privredne savjete), razmatrali navedeni prijedlozi i kreirali nacrti konretnih odluka za smanjenje naknada. U narednom periodu slijede fokus grupe u: Gradu Prijedoru, Opštini Novi Grad, Općini Bosanska Krupa, Općini Kakanj, Općini Zavidovići i Općini Gračanica. Nakon čega bi se, nacrti odluka uputili općinskim vijećima/skupštinama na razmatranje i usvajanje.

Kampanja se provodi u sklopu projekta “Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta”, koji realizuju Udruženje Nezavisni biro za razvoj Gradačac i Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, a finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), u okviru PROGRAMA ODRŽIVOSTI CIVILNOG DRUŠTVA U BiH (CSSP programa).

Pudin Han – Velagići džemat je u kome mještani i danas ne kriju svoje jedinstvo pa čak ni u trenutno veoma teškim socijalno-ekonomskim uvjetima. Vlastitim sredstvima izgradili su tamošnju džamiju i asfaltirali put, a učestvuju i u brojnim, za njih veoma bitnim manifestacijama. Mladi doduše odlaze, ali ne zaboravljaju rodni kraj, pa i oni često šalju novčana sredstva.

Ključka mjesna zajednica Pudin –Han Velagići u prijeratnom vremenu brojala je oko 6000 stanovnika, dok ih je danas manje od polovine. Ipak , jedinstvo je ostalo, što dokazuje i činjenica da su u želji obnove dvaput od srpskih snaga paljene džamije u Tičevićima, sami skupili 110.000 KM. Uz ovo uspjeli su umjesto starog, drvenog, izgraditi novi minaret, asfaltirati 1200 metara puta i izvršiti elektrifikaciju. Spomenik je ovo u kojem se, zbog čestih odlazaka mladih, rijetko klanja, ali koji čuva sjećanja na davnu 1937. godinu.

Ovdje ne propuštaju obilježavanje, za njih, važnih datuma. Svakog prvog juna obilježe dan stradanja džemata i ubojstva 120 Bošnjaka.

Specifičnost ovog džemata je i u tome što njeguju prijeratnu tradiciju da za svaki Kurban bajram peku bika, a sendviče sa kurbanskim mesom dijele svim džematlijama i drugim gostima. I ovo finansiraju oni imućniji, koji sami doniratju sredstva. Barem jednom u godini organizuju humanitarnu akciju podjele porodičnih paketa najugroženijim porodicama, kako bi ih podsjetili da nisu sami.

Ove vrijedne ljude najviše boli odlazak njihove djece, ali kažu da je to problem cijele države te da po tom pitanju sami ne mogu ništa učiniti. Raduje ih što ih se ipak sjete, posjećuju i svesrdno pomažu u svim njihovim aktivnostima.

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se jutros dogodila u Bihaću, jedna osoba je smrtno stradala, dok su dvije teže povrijeđene.

Uviđaj na mjestu događaja obavili su pripadnici MUP-a USK i utvrđeno je da je u ovom slučaju počinjeno teško krivično djelo protiv javnog prometa kada je jedno vozilo, dok je skretalo za trgovački centar Fis, oduzelo prava prvenstva prolaza drugom vozilu.

Na mjestu nesreće stradao je 56-godišnji Mure Kurtović. Dženaza tragično nastradalom Kurtoviću klanjat će se u utorak (26. decembra) na mezarju “Gornji Srbljani” poslije podne namaza, a posljednji ispraćaj kreće ispred kuće žalosti (Bosanskih šehida bb) – Bihać u 11:00 sati.

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se jutros dogodila u Bihaću, jedna osoba je smrtno stradala, dok su dvije povrijeđene.

Nesreća se dogodila u gradskom naselju Ceravci u 7:50 sati u neposrednoj blizini trgovačakog centra “Fis”.

“U nesreći je na mjestu sudara preminuo jedan muškarac, dok su dvije osobe prevezene u Kantonalnu bolnicu u Bihaću i nije poznat njihov stepen povreda”, kazala je za Klix.ba Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a USK.

Sudarila su se dva vozila Fiat, a prema svemu sudeći, do nesreće je došlo prilikom skretanja jednog vozila za trgovački centar “Fis” i najvjerovatnije oduzimanja prava prvenstva prolaza drugom vozilu.

Na mjesto nesreće izašli su pripadnici MUP-a USK, a više informacija bit će poznato nakon završetka uviđaja.

Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske i aktivni sudionik događaja iz 90-tih godina prošlog vijeka, u opsežnom intervuu zagrebačkom Jutarnjem listu, između ostalog, govorio je o planovima podjele Bosne i Hercegovine.

Mesić, koj je svojevremeno svjedočio i u Haškom tribunalu, za Jutarnji list je govorio o razgovorima predsjednika Srbije i Hrvatske, Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, vođenih početkom rata.

– U Beogradu sam 1990. razgovarao s Borislavom Jovićem koji je u isto vrijeme kad i ja bio član Predsjedništva SFRJ. Rekao sam mu da bi bilo dobro da zaustavimo “balvan revoluciju”, da sjednemo za stol, da pitanja koja moramo razriješiti razriješimo bez oružja jer rješavanje problema balvanima Srbe u Hrvatskoj vodi u samoubojstvo. Pitao sam ga trebaju li Srbiji Srbi u Hrvatskoj. Odgovorio je – ne. Pitao sam ga treba li Srbiji hrvatski teritorij. Odgovorio je – ne treba. A, što vama treba, pitao sam. Odgovorio je – nama treba 63 posto Bosne i Hercegovine. To je, rekao mi je, bilo srpsko, jest srpsko i srpsko mora ostati. Rekao sam – ako je to tako, idemo onda ti, ja, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević sjesti za stol pa da vidimo o kojim problemima se u Hrvatskoj radi, pa da se oni pokušaju riješiti kroz institucije u Hrvatskoj, bez balvan-revolucije i oružja. Zvao je Miloševića i on se složio. Odmah sam sjeo na avion i odletio u Zagreb jer nisam htio o tome s Tuđmanom razgovarati telefonom. Prenio sam prijedlog Tuđmanu i on se složio. Međutim, to je Tuđmanu bio signal da bi bilo dobro da on sjedne s Miloševićem i on je zaista za januar 1991. dogovorio njihov susret u Karađorđevu – kazavo je Mesić.

On i Jović, kako je pojasnio Mesić, nisu prisustvovali razgovoru Miloševića i Tuđmana u Karađorđevu.

– Na taj sastanak u Karađorđevu iz Hrvatske su otišli Tuđman i šef njegova kabineta Hrvoje Šarinić. Kad su se njih dvojica vratili iz Karađorđeva, sastali smo se s ljudima iz tadašnjeg hrvatskog državnog vrha. Imali smo po stolovima kavu, čaj, neko piće. Tuđman je ušao u sobu i rekao – raščistite odmah stolove, Hrvoje, daj karte. I tada je Tuđman objasnio što Milošević predlaže. Rekao je da Hrvatskoj predlaže banovinske granice plus Cazin, Kladušu i Bihać. Prenio je što mu je točno rekao Slobodan Milošević. Rekao je: Franja, ti uzmi Cazin, Kladušu i Bihać, to meni ne treba, to je takozvana “turska Hrvatska”. Upitao sam Tuđmana – a što kaže Alija? Odgovorio mi je: Što se ima Alija pitati, kad se hrvatske i srpske škare slože, nema se Alija što pitati. Rekao sam mu – slušaj, to onda znači rat. Rekao je: Ma kakav rat, to je izbjegavanje rata. Tako je otprilike tekao taj razgovor – dodao je Mesić.

Na pitanje da li je već u januaru 1991. Znao da Tuđman i Milošević dogovaraju podjelu BiH, Mesić je odgovorio:

– Da. To je bio prijedlog Slobodana Miloševića. Tuđman nam nije rekao da je to prihvatio već da je to prijedlog Slobodana Miloševića, ali bilo je očito da je s tim prijedlogom bio oduševljen. Na drugi sastanak s Miloševićem, Tuđman je otišao u jedno drugo lovište, Tikveš, ali mene više nije zvao na sastanak na kojem je referirao o njemu, tako da ne znam što je na kraju dogovoreno. U svakom slučaju, prijedlogom Slobodana Miloševića na prvom sastanku o podjeli Bosne bio je oduševljen.

Na pitanje koliko je Tuđmanova sklonost da snima i transkribira sve razgovore koje je vodio u predsjedničkom Uredu olakšala haaškom tužiteljstvu dokazivanje umiješanosti hrvatskog državnog vrha u ratne zločine u BiH, Mesić je kazao:

– Ako je on Paddyju Ashdownu dao salvetu na kojoj je nacrtao na koji način treba podijeliti Bosnu i Hercegovinu, onda je jasno da je to olakšalo posao haaškom tužiteljstvu. Tuđman je uvijek govorio o “hrvatskom perecu”, o tome kako je nepravda učinjena hrvatskom teritoriju i da bi to trebalo ispraviti ovako, ili onako, i smatrao da se to dogovorima može rješavati. Kad sam god u Beogradu nastupao, uvijek sam govorio – ako želimo mirno riješiti razlaz iz Jugoslavije, granice se ne smiju dirati. Onda bi Tuđman odmah telefonirao i govorio mi – pazi, ali zaboravio si reći da se samo dogovorom mogu mijenjati.

Na optužbe da je u Hagu ipak trebao štititi hrvatske državne interese, Mesić je novinaru Jutarjeg lista uzvratio:

– Ne znam koji su to interesi, ali znam da laž sigurno nije hrvatski interes.

Cijeli intervju možete pročitati ovdje…

Danas potpisani kolektivni ugovori za nastavnike i profesore u školama USK znači novu stranicu u poboljšanju materijalnih uvjeta skoro 4500 uposlenih u obrazovanju, javlja rtvusk.ba

Pregovaračke strane Vlada i sindikati ističu da se parafiranjem ovog dokumenta napokon ispravlja nepravda, te se vraća dignitet ovoj profesiji. Sredstva za ovu namjenu su planirana budžetom za narednu godinu i iznose skoro 5,5 miliona maraka.

Sindikalisti su više nego zadovoljni. Danas potpisani ugovor za uposlene u osnovnom i srednješkolskom obrazovanju donio je ono  zbog čega su i istrajavali u svojoj borbi. Približavanje statusu državnih sluzbenika, usvajanju Pravilnika o napredovanju, izjednačavanje 6. i 7. stepena u pravima na istom radnom mjestu.

Da bi se mogli ispoštovati zahtjevi sindikata Vlada je budžet za srednje škole morala povećati za oko 300.000 maraka, dok je za uposlene u osnovnim potrebno daleko više.

Nastavnici i profesori su dosad bili u degradirajućem polažaju u odnosu na druge budžetske korisnike, unatoč odgovornosti posla koji rade. Novim ugovorom prosvjetarima bi se napokon trebao poboljsati status, od čega će benefite najviše imati učenici.