Američki predsjednik Donald Trump pokušao je “odbraniti” napad na Iran tokom obraćanja na donatorskoj večeri Republikanske stranke održanoj u srijedu u Washingtonu, dok rastu ekonomske posljedice sukoba i sve glasnije kritike dolaze čak i iz redova njegove stranke.

Govoreći na događaju u Union Stationu, Trump je izbjegao koristiti riječ “rat”, naglašavajući da se radi o “vojnoj operaciji”.

“Neću koristiti riječ rat jer kažu da to nije dobro. Ako koristite riječ rat, onda vam treba odobrenje. Zato ću koristiti izraz vojna operacija”, rekao je Trump.

On je također priznao da je očekivao negativnije ekonomske posljedice.

“Mislio sam da će cijene nafte više porasti. Očekivao sam da će berza pasti, ali to mi nije bilo važno”, kazao je.

Trump je ustvrdio da Sjedinjene Američke Države “pobjeđuju u velikom stilu”, ali je priznao da rat utiče na svakodnevni život građana, uključujući rast cijena goriva, duža čekanja na aerodromima i sve veće troškove života.

Trump je poručio da su kratkoročne ekonomske posljedice prihvatljive.

“Ne mogu reći da ne želim utjecaj na cijene nafte nekoliko sedmica ili mjeseci i pustiti Iran da ima nuklearno oružje”, rekao je, dodajući: “Morali smo ukloniti rak. Rak je bio Iran s nuklearnim oružjem i mi smo ga uklonili.”

Ipak, istraživanja javnog mnijenja pokazuju rastuće nezadovoljstvo. Prema anketi koju je objavio Associated Press u saradnji s NORC centrom, 59 posto Amerikanaca smatra da su američki napadi na Iran bili pretjerani, dok je 45 posto izrazilo ozbiljnu zabrinutost zbog cijena goriva u narednim mjesecima.

Trump je za negativnu percepciju okrivio medije, tvrdeći da ne prenose njegovu ocjenu da je Iran vojno poražen.

“Ako slušate vijesti, pomislili biste da gubimo rat, a zapravo uništavamo drugu stranu”, rekao je.

Međutim, Iran i dalje zadržava sposobnost izvođenja napada u regiji, a zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno je destabiliziralo globalno tržište nafte.

Kritike i iz redova republikanaca

Zabrinutost raste i među republikanskim zvaničnicima. Senatorica Lisa Murkowski izjavila je da građani traže više informacija o planovima administracije i mogućem slanju kopnenih trupa u Iran.

“Ima mnogo pitanja na koja ljudi žele odgovore, a trenutno ih ne dobijamo dovoljno”, rekla je Murkowski.

Slične primjedbe iznio je i kongresmen Mike Rogers, predsjednik Odbora za oružane snage Zastupničkog doma, koji je kritikovao Pentagon zbog nedostatka informacija tokom zatvorenog brifinga.

“Želimo znati više o tome šta se dešava, koje su opcije i zašto se razmatraju, ali ne dobijamo dovoljno odgovora”, rekao je Rogers, upozorivši da bi eventualno slanje trupa moralo biti “promišljeno i oprezno”.

Pentagon, u međuvremenu, razmatra raspoređivanje hiljada vojnika iz 82. zračno-desantne divizije na Bliski istok.

Republikanska kongresmenka Nancy Mace bila je još oštrija, poručivši nakon brifinga da neće podržati slanje američkih vojnika na teren u Iranu.

“Obrazloženja koja su predstavljena javnosti nisu ista kao ona koja smo danas čuli. Taj jaz je duboko zabrinjavajući”, navela je.

S druge strane, kongresmen Nick LaLota smatra da bi ishod sukoba mogao dugoročno ojačati konzervativni pristup nacionalnoj sigurnosti, ali je pozvao na oprez do daljnjeg razvoja situacije.

Predsjednik Nacionalnog republikanskog kongresnog komiteta Richard Hudson ocijenio je da je prerano donositi političke zaključke, ističući da vjeruje Trumpovim tvrdnjama da će sukob biti kratkotrajan.
(klix.ba)

Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je poručio da je dogovor o okončanju rata s Iranom blizu, iako je Teheran odbacio njegov plan primirja u 15 tačaka te iznio vlastite široke zahtjeve za zaustavljanje borbi, istovremeno pokrećući nove napade na Izrael i zaljevske arapske države.

Dva pakistanska zvaničnika opisala su američki prijedlog u 15 tačaka, navodeći da predviđa ukidanje dijela sankcija, povlačenje iranskog nuklearnog programa, ograničenja za rakete te ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, kroz koji uobičajeno prolazi petina svjetske nafte.

Iran je preko državne televizije predstavio vlastiti plan, koji uključuje obustavu ubistava njegovih zvaničnika, mehanizme da se osigura da se protiv Irana više ne vodi novi rat, ratnu odštetu, okončanje neprijateljstava te priznanje iranskog suvereniteta nad Hormuškim moreuzom.

“Do sada nikakvi pregovori s neprijateljem nisu vođeni i ne planiramo nikakve pregovore”, poručio je kasnije iranski ministar vanjskih poslova za državnu televiziju.

Trump je, međutim, na republikanskoj donatorskoj večeri u srijedu navečer insistirao da razgovori s iranskim čelnicima traju.

“Pregovaraju, usput rečeno, i žele sklopiti dogovor toliko očajnički, ali se boje to reći jer misle da bi ih vlastiti ljudi mogli ubiti”, rekao je Trump.

Broj poginulih u ratu porastao je na više od 1.500 ljudi u Iranu, gotovo 1.100 ljudi u Libanonu, 20 u Izraelu i 13 pripadnika američke vojske, kao i na određeni broj civila na kopnu i moru u području Zaljeva. Milioni ljudi u Libanonu i Iranu raseljeni su zbog sukoba.

Najnoviji razvoj događaja:

Australija je privremeno ograničila putovanje dijela iranskih državljana u tu zemlju zbog bojazni da se, zbog rata, ne bi željeli ili mogli vratiti u domovinu.

Ograničenja, koja stupaju na snagu u četvrtak i traju šest mjeseci, odnose se na nosioce iranske posjetilačke vize (Subclass 600).

Ove vize izdane su za više od 7.000 Iranaca koji planiraju posjetiti Australiju radi turizma, poslovanja ili posjete porodici.

“Kada dobijete iznenadni sukob kao što je ovaj s Iranom, imate veliki broj ljudi kojima su već izdate vize, a koji, da danas apliciraju, zapravo ne bi bili podobni”, rekao je ministar imigracija Tony Burke u obraćanju Parlamentu u četvrtak.

Vlasti će u periodu od šest mjeseci ponovo procijeniti aplikacije za vize, a nepoznat broj ljudi bit će izuzet iz novih ograničenja.

Aktivisti u Iranu izvijestili su o žestokim udarima u ranim jutarnjim satima u četvrtak u okolini Isfahana, grada koji se nalazi oko 330 kilometara južno od Teherana.

Reformski nastrojene novine Ham Mihan objavile su na internetu izvještaje o napadima u tom području.

Isfahan je domaćin velike iranske zračne baze i drugih vojnih objekata, kao i jednog od nuklearnih postrojenja koje su Sjedinjene Američke Države bombardovale tokom 12-dnevnog rata između Izraela i Irana u junu.

Poluzvanična novinska agencija Fars, bliska Revolucionarnoj gardi, opisala je napade kao usmjerene na “dva stambena područja”, ne iznoseći dodatne detalje.

Ranije je izraelska vojska saopćila da je okončala “široku seriju udara” širom Irana, uključujući i područje Isfahana.

U četvrtak ujutro u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, oglasila se uzbuna za raketni napad na mobilnim telefonima stanovnika.

Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije saopćilo je da je u četvrtak ujutro presrelo više dronova iznad svoje naftom bogate istočne provincije.

Kuvajt je izvijestio da radi na presretanju dolazeće iranske vatre u ranim jutarnjim satima u četvrtak.

Bahrein je također u četvrtak rano ujutro aktivirao sirene za raketnu uzbunu.

Protivzračna odbrana Ujedinjenih Arapskih Emirata u prvim satima četvrtka također je radila na presretanju dolazećih projektila.

Snage SAD-a pogodile su do sada više od 10.000 ciljeva u ratu s Iranom, izjavio je komandant Centralne komande američke vojske.

Američki admiral Brad Cooper izjave je dao u video poruci koju je Centralna komanda objavila u ranim jutarnjim satima u četvrtak.

“Ako kombinujete ono što smo mi postigli s uspjesima našeg izraelskog saveznika, zajedno smo pogodili još hiljade ciljeva”, rekao je Cooper. “Naši precizni udari preplavili su iransku protivzračnu odbranu, a naše borbene misije imaju opipljive efekte.”

Cooper je dodao da su SAD uništile 92 posto “najvećih plovila iranske mornarice”.

“Sada su izgubili sposobnost da na smislen način projiciraju pomorsku moć i utjecaj u regiji i svijetu”, rekao je.

Iran, međutim, i dalje drži čvrstu kontrolu nad Hormuškim moreuzom, uskim izlazom iz Perzijskog zaljeva, putem napada dronovima i raketama na brodove.

Cooper je također rekao da su SAD pogodile više od dvije trećine iranskih fabrika za proizvodnju municije.

“Danas smo oštetili ili uništili više od dvije trećine iranskih postrojenja za proizvodnju raketa, dronova i mornaričke opreme te brodogradilišta i nećemo stati na tome”, naglasio je. “Na putu smo da u potpunosti eliminišemo širi iranski vojnoindustrijski aparat.”

Satelitske fotografije koje je analizirala agencija Associated Press, a koje je kompanija Planet Labs PBC dostavila s dvosedmičnim zakašnjenjem, pokazuju da su izraelski i američki udari bili usmjereni na brodogradilišta i raketne pogone.

Iran do sada nije javno priznao materijalne gubitke u ratu.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius opisao je rat s Iranom kao ekonomsku “katastrofu” i poručio da Njemačka ne želi biti “uvučena” u sukob.

Pistorius je u četvrtak rekao da je Njemačka spremna pomoći u osiguravanju bilo kakvog mira kada bude postignut te je apelirao da se prekid vatre što prije dogovori.

“Da budem potpuno jasan, ovaj rat je katastrofa za svjetske ekonomije”, rekao je Pistorius novinarima u zgradi australskog Parlamenta.

“Od samog početka niko nas nije konsultovao. Niko nas ranije nije pitao. To nije naš rat i zato ne želimo biti uvučeni u njega”, dodao je.

Pistorius se medijima obratio u nacionalnoj prijestolnici Canberri nakon sastanka sa svojim australskim kolegom Richardom Marlesom.
(klix.ba)

Pored toga, pojavili su se i izvještaji o mogućem jednomjesečnom primirju tokom pregovora, ali ni to nije zvanično potvrđeno, niti su objavljeni detalji iz Bijele kuće.

Plan od 15 tačaka koji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump tvrdi da je poslao Iranu još uvijek nije javno objavljen, niti postoji zvanična potvrda njegovog sadržaja.

Ipak, određeni detalji pojavili su se u izraelskim i američkim medijima. Prema navodima izraelskog Channel 12, plan uključuje sljedeće zahtjeve: Gašenje i uništavanje nuklearnih postrojenja u Natanzu, Isfahanu i Fordowu, potpuna transparentnost i nadzor Međunarodne agencije za atomsku energiju nad iranskim aktivnostima, prekid korištenja i finansiranja naoružanih posredničkih grupa u regiji, demontaža postojećih nuklearnih kapaciteta, obaveza da Iran nikada neće razvijati nuklearno oružje, zabrana obogaćivanja nuklearnog materijala na teritoriji Irana, uz predaju postojećih zaliha IAEA-i, očuvanje Hormuški moreuz kao slobodne pomorske zone i ograničenje balističkih projektila po količini i dometu, uz dozvolu isključivo za samoodbranu.

Navodno je otkriveno i šta bi Iran dobio zauzvrat: Američku pomoć u razvoju civilnog nuklearnog programa u Bušehar za proizvodnju električne energije, ukidanje svih sankcija, garancije da sankcije neće biti ponovo uvedene.

Pored toga, pojavili su se i izvještaji o mogućem jednomjesečnom primirju tokom pregovora, ali ni to nije zvanično potvrđeno, niti su objavljeni detalji iz Bijele kuće.