Saopštenje našeg sugrađanina Damira Mašića povodom zatvaranja domaće radinosti “Deda” od strane porezne inspekcije.

Dana 29. 08. 2017 porezna inspekcija je zapečetila našu malu radnju koja se bavi proizvodnjom tradicionalnog peciva, odnosno lepinja. Inspektori predvođeni Brankom Jakšin, pod izgovorom da nemamo fisikalnu kasu zapečetili su radnju. I pored toga što postoji jasan dokaz, zakon koji štiti domaće radinosti od fisikalizacije, odnosno daje im olakšicu.

Domaća radinost nije podložena fisikalizaciji po Zakonu iz 2010. godine. Ja vjerujem da je inspekcija radila, kako oni kažu, “svoj posao”. Lično, mogu reći da mi je drago jer ako rade svoj posao, uskoro možemo očekivati i zatvaranje velikih dužnika!? Napokon u ovoj pravnoj zemlji da se čini nešto pozitivno, a ja sam kao mali obrtnik bio na meti prvi.

Zanemarićemo to, što sam ja pekarom prehranjivao četveročlanu porodicu i da drugih primanja nemamo. Proizvodom koji košta pola marke, ja sam plaćao sve obaveze i imao sve potrebne papire za rad. Ponavljam, na stotine domaćih radinosti u ovom kantonu su oslobođeni fisikalizacije, pa tako i ja.

Naravno dok se žalba prihvati, dok ja ponovo otvorim, pitanje mog posla sa obzirom na gubitak mušterija je upitan. Ipak i to zanemarujem i ako je otvorim ubrzo ću da zatvorim radnju pa odem uskoro za Njemačku. Tako valjda žele nadležne institucije i vlast nedozvoljavajući da pošteno zaradimo svoj kruh. Prije nego što ćemo otvoriti našu malu lepinjaru, ja sam na birou rada bio više od 10 godina. Kada sam otvorio firmu od države nisam tražio poticaje, niti od vlasti pomoć. Da me nisu ubijedili da rade svoj posao, zasigurno bih pomislio kako moraju opravdati da nešto rade, pa zatvaraju nas male privatnike.

Kako bilo da bilo, halalim svima, ponajviše poreznoj koja se pokazala kao ispravna državna institucija koja radi “svoj posao”. Hvala svim našim mušterijama, koji su našu lepinju voljeli i cijenili. Hvala svima koji su me podržali, jer sa te vaše pola marke prehranjivao sam djecu. Volim ovu zemlju, ali u njoj nema mjesta za nas obične građane, koji žele pošteno raditi i živjeti.

Iz Zavoda su naglasili da će sa stabilizacijom vremenskih prilika doći i do poboljašanja kvaliteta vode, ali zamućenje izvorišta i pitke vode česta je pojava u Bihaću prilikom većih padavina i problem koji se mora sistematski rješavati.

Stručna javnost, ali i građani ovaj problem najčešće pripisuju najvećem izvorištu Klokot, odnosno bivšem vojnom aerodromu “Željava” i tzv. sedamnaestom jezeru koje se nalazi u Nacionalnom parku “Plitvička jezera” u susjednoj Hrvatskoj.

Aerodrom “Željava” – nekada vojno čudo, sada ekološki problem

Položaj aerodroma “Željava” i podzemnog objekta “Klek” u bivšoj državi je izabran za gradnju poslije opsežnih studija pri čemu se najviše vodilo računa o njegovom geostrateškom značaju. Geomorfološki sastav Plješevice bio je idealan za takvu vrstu objekata ali se nije vodilo računa o ekologiji.

Aerodrom “Željava” sam po sebi je od samog početka bio veliki zagađivač okoline jer je iz aviona isticalo je mnogo hidro ulja. To je ulje koje se koristi u trafoima, a njegova toksičnost je vrlo jaka.

Poslije miniranja aerodroma, od strane JNA na početku rata, namjerno su ostavljene ogromne bačve kerozina jer su vjerovatno računali da će pojačati efekat miniranja, ali nekim čudom taj  kerozin nije izgorio već se samo prosuo.

Pored svega ne smijemo zaboraviti pomenuti freon koji je korišten u sistemima za hlađenje, a nakon miniranja aerodroma freon je isticao iz tunela i stvorio tri oblaka koja su se danima izvijala iznad Plješevice.

Sve ovo možda i ne bi bilo katastrofalno da se ovi tuneli ne nalaze iznad izvorišta pitke vode među koje spadaju naši Klokot i Privilica.

Poznato je da postoji velika vjerojatnost da je za vrijeme prošlog rata u Bosni i Hercegovini krško područje moglo biti ugroženo svim tim opasnim otpadom. To je navelo sarajevski Geo institut na istraživanja potencijalnih izvora zagađivanja u krškom području Bosne i Hercegovine, osobito na zagađenja polikloriranim bifenilima (PCB).

Poliklorirani bifenili – PCB spadaju zajedno s DDT, HCH i HCB u skupinu pesticida – insekticida. Biološki se teško razgrađuju i veoma su rastvorljivi u mastima. Obzirom da su veoma teško zapaljivi, u velikoj mjeri su se primjenjivali u izradi izolirajućih, hidrauličnih i ulja za hlađenje, u proizvodnji transformatora kao i velikih i malih kondenzatora. Procjenjuje se da je ukupno između 1929. i 1989. godine proizvedeno oko 2 milijuna tona PCB-a.

Značajnije razine PCB-a nađene su u uzorcima tla sakupljenim na ulazu u tunel bivšeg vojnog aerodroma “Željava”. To ukazuje da je razliveno ulje s PCB-om potiče od oštećenih uređaja unutar tunela, a ne izvana.

PCB se mogao infiltrirati kroz kraške stijene i pojaviti u jakim krškim izvorima oko Bihaća, posebno u Klokotu iznad kojeg se “Željava” i nalazi. U uzorcima tla pokraj izvora Klokot utvrđeno je da postoje koncentracije PCB-a.

Uništavanjem te zračne luke, pored materijalne štete napravljena je i velika ekološka katastrofa čije posljedice građani Bihaća možda i danas trpe.

Sedamnaesto jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera

Problem kanalizacije Nacionalog parka Plitvička jezera prisutan je 60 godina, ali je zadnji par godina posebno intezivan, te mu hrvatski i domaći mediji u zadnje vrijeme posvećuju sve više pažnje.

Prirodna sabirna jama na Plitvicama nalazi se svega 70 metara od najbližih kuća i nekoliko stotina metara od ulaza 1 u nacionalni park. Sto metara prije same jame nalazi se objekat koji filtrira gusti otpad od rijetkog, sav rijetki otpad odlazi u tu sabirnu jamu.

Mještani su ovu jamu na Plitvicama nazvali 17- tim jezerom Nacionalnog parka i po svemu sudeći ona dikretno utiče na kvalitet voda u izvorištu Klokot.

– Početkom 2000-tih  u jamu su ubacivali boju i ta boja ja izbila u samom Klokotu, rijeka nedaleko od Bihaća, rekao je za medije je Tomislav Špehar, mještanin sela Rastovača.

Nakon odluke Vlade RH o osnivanju javnog poduzeća NP Plitvička jezera 1992. godine izrađen je Program rada sa smjernicama zaštite, održavanja, prezentiranja, korištenja i promicanja Nacionalnog parka Plitvička jezera. U tom je programu, između ostalog, navedeno da u NP treba na siguran i kvalitetan način riješiti vodoopskrbu i posebno odvodnju otpadnih voda. Od tad je prošlo gotovo četvrt stoljeća i još ništa nije urađeno.

Potrebno temeljito istraživanje

Početkom ove godine, vijećnik u Gradskom vijeću Grada Bihaća Armin Amidžić (GS) pokrenuo je Incijativu za ispitivanje prisustva polikloriranih bifenila u zemljištu vodozahvatnog područja i kakvoće voda sa izvorišta pitke vode na području Grada Bihaća, te zatražio provođenje stručnog ispitivanja koje bi potvrdilo ili otklonilo ove sumnje.

Služba za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove Grada Bihaća odgovorila je da Grad Bihać putem te službe učestvuje u prekograničnom projektu “Izrada studije uspostave zaštitnih zona izvorišta Klokot presječenih međudržavnom granicom” koji finansira Evropska banka za obnovu i razvoj, a koji sadržava aktivnosti, odnosno ispitivanja koja su predmet inicijative.

Konkretne aktivnosti na terenu predviđene ovim projektom još uvijek nisu otpočele, ali ohrabruje činjenica da će se problemu pristupiti sistemski i studiozno.

Svakako da su ove situacije neplanske, ali nije neplanski da se 2-3 dana društvenim mrežama Bišćani i Bišćanke zezaju kako će uskoru vodu koju distribuira Vodovod Bihać sipati u automobile svoje jer tekućina iz slavina domaćinstava više liči na naftu nego na vodu.

Aljkavost u ovakvim momentima može dovesti do nesagledivih posljedica, kako se osjeća direktor JP Vodovod Bihać, rukovodstvo, gradonačelnik pri spoznaji da je takvu vodu sa fekalnim zagađenjima pilo na desetine hiljada građana nekoliko dana??

No nije ni to bitno, moral političara, ali i onih koje su direktno postavili nije odavno stvar polemisanja, pa je tako bilo i suvislo očekivati da se građani oslone na moral ovakvih i sličnih.

Ono što na šta ih pozivamo, ali i nadležne je poštivanje zakonskih propisa ovog Kantona, ove države.

Tako su shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima, nakon ovakvih dešavanja bili primorani obezbijediti davanje usluge na drugi način, odnosno bili su primorani obezbijediti pitku vodu građanima, onima koji će uredno platiti račune za mjesec septembar.

Uz ovakvo katastrofalno nepoštivanje Zakona i dovođenje u opasnost, pa skoro i životnu desetine hiljade građana, Vodovod najavljuje poskupljenje vode. I sad je razumljivo zašto poskupljuju, skuplja je nafta od vode, ovo je testna faza i uskoro će iz slavina domaćinstava poteći nafta, a nakon toga u prvom valu poskupljenja računi za vodu u Bihaću će narasti za 20%.

Na sastanku su razgovarali o implementaciji Zakona o unutrašnjim poslovima, koji se u Kantonu Sarajevo počeo se primjenjivati u januaru 2016. godine.

– Akcent je bio na budžetskoj samostalnosti Uprave policije koju taj zakon propisuje i shodno tome je održan sastanak sa našim kolegama iz USK, koji trebaju da krenu sa implementacijom zakona – kazao je Mulabdić, te dodao da policija sada ima svoj budžet, kojim samostalno upravlja u smislu nabavke opreme, raspisivanja tendera, nabavki materijalno-tehničkih sredstava za svoje potrebe i slično.

Mulabdić je dodao da je to jedna od intencija da policija KS bude operativno samostalna i bez miješanja politike. Budžet, prema njegovim riječima, za 2017. godinu iznosi oko 60 miliona maraka, te je u toku i priprema budžeta za sljedeću godinu.

Ministar je naglasio da je novim zakonom samo “podebljana” operativna samostalnost u radu policije.

– To, laički govoreći, znači da politika nema upliva u rad policije – kazao je Mulabdić.

Ramić je izjavio kako je radni sastanak održan na njegovu inicijativu, s obzirom na to da je KS prvi kanton koji je implementirao Zakon o unutrašnjim poslovima, te da oni žele slijediti taj pozitivan primjer i upoznati se sa tim na koji način je to urađeno.

– Mi smo već poduzeli neke korake i došli do određenih zaključaka koji će nam biti od koristi pri donošenju budžeta za 2018. godinu. Ova pozitivna praksa MUP-a KS i problemi sa kojima su se susretali tokom implementacije samog zakona dobro će nam doći da taj posao završimo što prije – kazao je Ramić i dodao da će odvajanjem budžeta za 2018. godinu policija prvi put biti samostalna u USK.

Halilović je kazao je da finansijka samostalnost znači to da Uprava policije ima svoj budžet, da sredstvima predviđenim budžetom raspolaže komesar, te da nabavke vrši Uprava policije i da se na neki način smanjuje bilo kakav neprimjeren utjecaj politike, pa makar i kroz finansijska sredstva.

– Izdvojena su sredstva za nova upošljavanja i ovih dana raspisujemo javni poziv za prijem 120 kadeta u činu policajca. Predviđamo da u 2018. godini zaposlimo novi broj policijskih službenika, gdje ćemo najvjerovatnije imati i razumjevanje Vlade. Kada su u pitanju nabavke materijalno-tehničkih sredstava, već smo u ovoj godini, kao Uprava policije, samostalno raspisali tendere za nabavku motornih vozila, određene opreme za Jedinicu za podršku, opreme za kriminalističku tehniku i forenziku, nabavku određene kompjuterske opreme i drugih sredstava neophodnih za rad Uprave policije. To je jedan od načina poboljšanja uslova za rad policijskih službenika – objasnio je Halilović.

Pored premijera USK Huseina Rošića, resornog ministra Muhameda Ramića i direktora Katoličkog školskog centra Slave Grgića, sastanku su prisustvovali i članovi Vijeća roditelja.

Kako su po završetku današnjih razgovora svi akteri kazali za očekivati je da se sutra postigne konačan dogovor o ovom problemu.

Današnjim okupljanjem, historijskim satom i učenjem Jasina predstavnici lokalne i kantonalne vlasti zajedno sa mještanima Kulen Vakufa i Orašca evocirali su uspomene na preko 2.000 Bošnjaka koji su u periodu od 4.do7. septembra 1941.godine na najbrutalniji način ubijeni od strane tzv. ustanika iz okolnih naselja koja gravitiraju Kulen Vakufu i Orašcu.

U članku hrvatskog magazina ”Globus” navodi se da su obavještajne službe državnom vrhu Hrvatske poslale dramatično upozorenje o navodnim islamskim radikalima na granicma Hrvatske te da ih u BiH ima od 5 do 10 hiljada.

Analize hrvatskih službi, navodno, pokazuju da postoji i sve veći broj radikaliziranih skupina na granici s Hrvatskom, oko Velike Kladuše i Bihaća. Dio njih nije agresivan, ali među njima ima i onih koji zagovaraju život po šerijatskom zakonu i vrbuju sve veći broj sljedbenika. Islamska država ideal je kojem treba težiti. Postoje podaci o tome da se u zabačenim mjestima osnivaju škole koje rade po šerijatskom zakonu, u koje djevojčice ne mogu ići, a učenici ne smiju gledati TV ili slušati glazbu i moraju se pridržavati strogih vjerskih pravila.

Građanski savez Bihać oštro osuđuje etiketiranje grada na Uni kao terorističke baze potencijalno opasne za građane Republike Hrvatske. Građanski savez Bihać izražava osudu i, u najmanju ruku, degutantnih izjava o postojanju kampova, škola i drugih ”ustanova” koje djeluju po šerijatskim zakonima.

Također, Građanski savez Bihać skreće pažnju na Bihać kao prijateljsko, pitomo i tolerantno turističko središte, kojeg tokom sezone posjeti na stotine hiljada turista, te gdje se nije desio ni jedan incident u smislu ugrožavanja bilo čije sigurnosti. Naprotiv, brojni turisti, među kojima su I državljani RH sa šireg karlovačkog I gospićkog područja, nose sliku Bišćana kao dobrih domaćina, što potvrđuje rast posjeta iz godine u godinu.

Nadalje, građani Bihaća zasigurno ne predstavljaju opasnost po susjede, a jedini oblici ”napada” na Republiku Hrvatsku dolaze u vidu onih koji su vezani za sniženja u zagrebačkim trgovačkim centrima, kao i ”napadi” na turističke destinacije širom zadarske obale. S toga, Građanski savez Bihać poručuje hrvatskom državnom vrhu da ”prijetnje” potrošnje kuna koje dolaze iz grada na Uni nisu potencijalno opasne po njih, već zasigurno dobrodošle.

Na kraju, želimo skrenuti pažnju, ne na suživot, jer je to floskula nacionalističkih struktura koje su na ovim prostorima 90-ih godina vodile politiku fizičkog i duhovnog razaranja, kako onih ”drugih”, tako i ”vlastitih” građana, već na život, koji u Bihaću postoji među njegovim građanima, a samim time i Bošnjacima, Hrvatima, Srbima i Ostalima.

Gradski odbor Građanskog saveza Bihać

Donna Ares je prije desetak dana na svom Instagram profilu objavila da se razvodi od supruga Džavida Ljubovcija, a ova vijest izazvala je veliko zanimanje javnosti u našoj zemlji i regionu.

– Gotovo je i nije mi žao! Gdje nema povjerenja, tu nema ničega!!! Nikada! Zbogom, hej, hej… Zbogom zauvijek – napisala je Donna Ares, nakon čega su uslijedili komentari njenih prijatelja.

Donna Ares se od 2014. godine bori s rakom grlića maternice, a u teškom periodu, kako je često i sama isticila, velika podrška bio joj je Džavid.

Čovjek sam

Nakon neočekivane objave na Instagramu, ni Donna ni Džavid nisu govorili za medije, potpuno su se izolirali od javnosti. Sve do jučer, kada je Ljubovci odlučio ekskluzivno progovoriti za „Dnevni avaz“.

Kako nam je kazao, imao je „na stotine“ poziva novinara iz cijele bivše Jugoslavije, svi su željeli znati šta se zaista dogodilo između Donne i njega. Naš poziv Džavida je zatekao u Sarajevu, gdje radi aranžmane pjesama u produkcijskoj kući „Sani Records Multimedia“. Otkrio nam je da se poslom bori protiv svega što mu se dešavalo u proteklom periodu.

– Ja najbolje znam kako mi je, sve što čovjeka zadesi mora prihvatiti ako hoće da opstane. Uradio sam najbolje što je bilo u mojoj moći, pomogao sam koliko sam mogao. Poslom se borim protiv svega što se dešava, bolje rečeno to je nešto što čovjeka prazni – govori nam Ljubovci.

Nesuglasice između njih dvoje, prema njegovim riječima, traju već duže vremena. Ipak, iako je došlo do razlaza, komunikacija između njih dvoje nije u potpunosti prekinuta.

– S Donnom sam i dalje u kontaktu, štaviše, svaki dan se čujemo. Uvijek sam uz nju, bio sam joj podrška. Već neko vrijeme ona boravi u rodnom Bihaću, išao sam i da je posjetim. Na prvom mjestu sam čovjek, pa onda sve ostalo – iskren je Ljubovci.

Neželjene reakcije

O pjevačicinom zdravstvenom stanju ne želi govoriti jer, kako kaže, nema pravo na to.

– Ne bih da pričam da ne bih izazvao neželjene reakcije i pitanje zašto govorim o njoj. Moralno s moje strane je ne pričati o ženi koja je bolesna, ma šta se dešavalo, meni je puno lakše nego njoj. Nismo u istoj poziciji nikako, da je neko drugi u pitanju ko je ravnopravan, mogao bih govoriti i prozivati je čak, a u ovom slučaju ne želim i ne mogu sebi to dozvoliti – poručuje Ljubovci.

Morao sam krenuti dalje 

Džavid Ljubovci okupiran je poslom. Kako kaže, morao je krenuti dalje i nečim se zabaviti.

– U Danskoj sam pokrenuo firmu, a baza je u Sarajevu. Zanimljivo je to da sam u posljednje vrijeme uradio nekoliko pjesama, ali ne bih da spominjem za koga. Znate kako to ide, uvijek se nešto izjalovi kada se puno priča, zato se vodim time da je bolje djelima pokazati nego pričati. Pjesme radim u Sarajevu, a ima naznaka da ću i za Dance producirati nešto – kaže Ljubovci.

U akciji MUP-a USK koja je sinoć provedena na području Bihaća i Bosanske Krupe uhapšeno je sedam osoba zbog neovlaštene trgovine narkoticima, a zaplijenjena je određena količina droge, pribor za njeno konzumiranje, novac i oružje.

Kako je saopćeno iz MUP-a USK nakon pretresa u Bosanskoj Krupi su uhapšeni N. D. (45), E. Lj. (38), S. A. (31), R. E. (53), R. I. (34) i M. R. (32).

Prema nezvaničnim informacijama, među uhapšenima je Denis Nazić zvani Šoldrc, koji je odranije poznat policiji.

Istovremeno, na području grada Bihaća, pretresena je kuća Lj. F. (46) koji je također uhapšen.

Prilikom pretresa, pronađena je i izuzeta određena količina heroina i marihuane. Pored toga pronađen je i izuzet novac u raznim valutama i apoenima, mobilni telefoni, digitalne vage za precizno mjerenje, takozvane drobilice, prenosni računar i ručna bomba “kašikara“.

– U toku je dalja istraga u ovom predmetu, a zbog postojanja osnova sumnje u izvršenje krivičnog djela neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, uhapšeni su saslušani, nakon čega će uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu biti predati na daljnje postupanje Kantonalnom tužilaštvu Bihać – kažu u MUP-u USK.