Ceste u USK su u prilično lošem stanju. U redovno održavanje na koje se čeka više od godinu moglo bi se krenuti već idućeg mjeseca, po okončanju procedure izbora izvođača radova. Pored kapitalnih projekata koji čekaju na svoju realizaciju, očekuje se i da Vlada Federacije podrži projekte koje su kandidirani kroz program javnih investicija iz cestovne infrastukture, a koji u značajnoj mjeri određuje i razvoj turizma. Među njima je i značajni dio puta do prelijepog Štrbačkog buka.

Kantonalna direkcija za ceste nakon dužeg vremena dobila je upravljačke strukture. Adnan Pozderac novi je direktor, imenovan je stalni nadzorni odbor te od strane Vlade usvojen Plan i program poduzeća za ovu godinu. To znači da se može odmrznuti nekoliko miliona maraka sa računa poduzeća i usmjeriti ih u plansko održavanje koje se u USK više od godinu dana nije provodilo.

Hoće li se u septembru konačno krenuti u posao ili će eventualna žalba prolongirati dugo očekivane radove znaće se nakon 10. augusta. Ipak, u Direkciji tvrde da za njih ova godina nije izgubljena i da će pojačanim radom, ako ništa drugo, uspjeti pripremiti ceste za zimski period.

I dok građani redovno izdavaju novac u ovu namjenu, voze se po putevima koja odavno vape za rekonstrukcijom. U Direkciji tvrde da će se prvo raditi priprema za zimu nakon čega slijedi zimsko održavanje cesta da bi se zaključenjem novog ugovora na četiri godine radilo kontinuirano. Kapitalne investicije realizirat će se u dogovoru sa lokalnim zajednicama.

Cirka 3 miliona i 100 hiljada maraka predviđeno je za redovno održavanje, dok će u kapitalne investicije biti usmjereno 1.940. 000 maraka, odnosno vanredno održavanje 1,5 miliona.

“Svjetlost iz zemlje, dva nura, nedvojbeno su po vjerovanju muslimana ukazivala na to da su na tom mjestu poginula dva borca i da su kod Boga počašćeni kao šehidi. Prema nekim mišljenjima, borci su poginuli prilikom odbrane grada od austrijskih trupa. Dugo je ovaj mauzolej čuvao stražar s puškom. Turbe drvene konstrukcije obnovila je ugledna porodica Hustanbegovića”

Osmanska vlast smatrala je urbanizaciju dijelom imperijalne misije islamizacije i civiliziranja osvojenih zemalja. Osmanska vizija urbanog prostora centralno mjesto predviđala je za islamske vjerske, kulturne, obrazovne i upravne institucije, a dosta prostora ostavljala je i za nemuslimane, njihove bogomolje i institucije posredstvom kojih su zarađivali. U takvom pristupu urbanizaciji svoje mjesto pronašli su i spomenici memorijalne arhitekture, kod nas poznatiji kao turbeta, koji, osim historijskog, imaju i religiozno značenje. Nakon osmanskog perioda, na području Bosne i Hercegovine ostala su mnoga turbeta kao simbol nečijeg djelovanja i postojanja.

MAUZOLEJ NEPOZNATIM ŠEHIDIMA U CENTRU GRADA

Bihać je, uz Travnik, grad koji ima nekoliko turbeta. Prvo i najznačajnije jeste ono u samom centru gradske jezgre, smješteno uz crkvu sv. Ante, iznad ostataka nekadašnjih bedema grada. Svi dosadašnji izvori ukazuju na to da je ovo turbe dao sagraditi Mehmed-paša Bišćević (1792–1874), koji je bio bihaćki beg i upravitelj cijele Bihaćke krajine. Glavni podatak koji govori u prilog navedenoj činjenici dostupan je u arhivu Rijaseta Islamske zajednice, u kojem se navodi da je Mehmed-paša Bišćević raspolagao i ovim turbetom. Uz ovaj izvor, drugi podatak u kojem se navodi da je turbe sagradio Mehmed-paša Bišćević dostupan je u časopisu Nada iz 1901. godine. U tom časopisu piše da je, kako se kuća Mehmed-paše nalazila uz kapetanovu kulu, njegova majka, na mjestu gdje se danas nalazi turbe, vidjela dva plamena vatre i svjetlost. Nakon što je to ispričala Mehmed-paši, on je naredio da se na tom mjestu podigne turbe.

“Svjetlost iz zemlje, dva nura, nedvojbeno su po vjerovanju muslimana ukazivala na to da su na tom mjestu poginula dva borca i da su kod Boga počašćeni kao šehidi. Prema nekim mišljenjima, borci su poginuli prilikom odbrane grada od austrijskih trupa. Dugo je ovaj mauzolej čuvao stražar s puškom. Turbe drvene konstrukcije obnovila je ugledna porodica Hustanbegovića, ali i predstavnici osmanskih vlasti nakon odlaska Mehmed-paše Bišćevića iz Bihaća 1851. godine, koga je Omer-paša otpremio u Bursu, gdje se on oženio i gdje je pomilovan 1856. godine. Nakon toga se vratio u Bosnu, ali ne u Bihać, već u Sarajevo. Što se tiče turbeta, ono je izgrađeno novo od drveta 1886. godine, da bi ga austrijske vlasti srušile oko 1890. godine. Iste godine podiže se novo turbe od tesanog kamena bihacita. Objekt turbeta-mauzoleja u Bihaću pripada tipu turbeta s oktogonalnom osnovicom pokrivenih kupolom”, navodi historičar Fikret Midžić.

Dan nakon što je u Sarajevu 29. jula 1878. godine proglašena narodna vlada, austrougarske trupe su pod komandom federalmaršala barona Filipovića na četiri mjesta izvršile vojni udar i invaziju na Bosnu i Hercegovinu. Cilj je bio zauzeti glavne puteve i gradove. Tako je Sarajevo palo 19. augusta iste godine, ali bitka za Bosnu još nije bila gotova jer su snage bosanskih muslimana i pravoslavaca širom zemlje pružale jak otpor. Stanovnici Bihaća poduzimaju mjere za odbranu grada utvrđujući naselja na južnim prijelazima. Napad na Bihać počeo je 7. septembra 1878. godine i trajao do 18. septembra, kada su Austrijanci u večernjim satima opkolili veći dio grada i sutradan ga osvojili.

U tim borbama na svim stranama grada poginulo je mnogo muslimanskih boraca. Dvojica hrabrih mladića dali su svoje živote za odbranu Bihaća, sukobivši se s neprijateljem koji je pokušavao prodrijeti s istočne strane kroz Založje. Hrabro istupivši ispred neprijatelja i sukobivši se s njim prsa u prsa, nisu dozvolili da se u Bihać prodre kroz njihovo rodno naselje. Narodne predaje kažu da su, nakon što su ubijeni, nastavili ići, da bi naposljetku pali i na tom mjestu bili i ukopani.

“Turbe je isprva bilo nešto manjeg, a danas je većeg, šestorokutnog oblika. Datira iz kasnog osmanskog i ranog austrougarskog perioda. Istražujući taj historijski period ovog kraja i naselja Čekrlije, Žaložje i Spahići, te doprinos lokalnog stanovništva u ovoj posljednjoj odbrani Bihaća, došao sam do vrlo interesantnog zaključka. Na ovom potezu postojalo je nekoliko mezara dobrih ljudi, između ostalog i jednog starog dede čiji su mezar nazivali Adžin mezar i koji je bio smješten nadomak sela Spahići. Kada sam vertikalama povezao te kote, shvatio sam da srpski agresor ni u ovom ratu nije uspio probiti tu liniju koja se nalazila između tih mezara. Allah kome dadne svjetlo svoje on stvari vidi duhovnim očima. Tako je i kada je riječ o ovoj dvojici mladića. Neko je vidio mezar njih dvojice i primijetio da je riječ o posebnim ljudima, tako je rođena ideja o izgradnji turbeta. Stari hadžija koji je hizmetio turbe i održavao ga imao je želju, kad preseli, da bude ukopan tu pored ovih mladića. Prenosi se da je hadžija čistio turbe, donosio vodu i ostavljao je navečer, te bi sutradan, kada bi došao, zatekao praznu posudu. Poslije smrti mu je ispunjena želja i ukopan je upravo ovdje između ovih dvaju mladića. Sudbina je htjela spojiti ove dobre ljude, a onda je došao rat i turbe je, uslijed starosti i zuba vremena, malo dotrajalo, što je zahtijevalo obnovu koja je završena poslije rata”, priča hadžija Asim Hodžić, teolog i profesionalni vojnik.

TURBE NEPOZNATOJ ŽENI U ZALOŽJU

Bihać je kroz historiju dao mnoge šehide koji su poginuli za odbranu grada i dina od nasrtaja dušmana. Turčin po porijeklu, a Bošnjak po stečenoj nacionalnosti i borbi za svoj toprak, Hasan‑paša Tiro bio je nadasve odvažan junak, koji je bio namjesnik u bihaćkom naselju Čekrlije. Hikaja i narodne predaje kažu da ga je sabah-namaz zadesio pored izvora vode, na kojem se abdestio i stao da klanja, a onda mu je prišao Vlah sleđa i odsjekao mu glavu.

“Kažu da, kad Turčin stane na namaz, možeš mu raditi što god hoćeš, ali on se ne pometa. Tako je i Hasan-paša Tiro ubijen mučki dok je klanjao namaz. Pao je ispred ploče koja je bila u vodi, uzeo je svoju glavu i tu ploču, te se zaputio ovamo ka selu i došao je na ovo mjesto i tu je pao, zabivši ploču u zemlju. Ovdje je ukopan i tu mu je podignut nišan. Neki ljudi iz istočne Bosne dolazili su prije rata da vide njegov mezar. Neki su pokušavali izvaditi ovu ploču, ali nisu mogli. Sjećam se, kad sam se udala i došla u ovo selo, bila je živa jedna stara nena koja bi uvijek za vrijeme dugih suša došla ovdje i pored ovog mezara učila dove, a onda bi kiša pala”, priča mještanka Rasima Huseinović, u čijem se dvorištu nalazi mezar.

U naselju Žaložje bilo je nekada i žensko turbe koje danas, nažalost, ne postoji, a ne zna se ni za mezar nepoznate žene kojoj je podignuto. Prema narodnoj legendi i hikajama, turbe je izgrađeno nakon što se nepoznati ženski lik ukazivao mještanima pored puta uz staro mezarje iz osmanskog perioda. Hikaja kaže da je kiša padala stalno, a djevojka se ukazivala i govorila mještanima da će kiša prestati ako na tom mjestu podignu turbe. Narod je to i učinio, a kiša je prestala.

Priča o bihaćkim turbetima značajna je i kompleksna te bi se njome trebali pozabaviti stručnjaci, historičari, poznavaoci kulture i arhitekture iz osmanskog perioda. Sve prethodno navedeno otkriva samo dašak burne i bogate kulture i historije Bihaća i hrabrosti Bišćana, te spremnosti da se, ako treba, i život dadne za odbranu vjere i domovine.

D.o.o. Dedić Prom Bihać obavještava svoje cijenjene kupce i ostale građane da je u toku sezonsko sniženje od 15% do 30%.

Također koristimo ovu priliku da vam se zahvalimo na vašoj nesebičnoj podršci koju nam pružate. Vjerujemo da ćemo ubuduće nastaviti poslovnu saradnju u cilju ostvarivanja zadatih standarda u davanju što kvalitetnijih usluga.

Za sve navedeno vam velika HVALA.

Kolektiv D.O.O. Dedić Prom Bihać.

Tokom obilaska Ureda za dijasporu gradonačelnik Fazlić kazao je da se imenovanjem koordinatora želi poslati poruka da dijaspora sa područja grada Bihaća ima otvorena vrata u gradskoj upravi za sve ideje, prijedloge i sugestije, ali isto tako i za rješavanje problema ukoliko ih,  kao građani koje privremeno žive i rad u inostranstvu,  imaju u svakodnevnom životu.

„Zaista je došlo vrijeme da ostvarimo konkretnu saradnju sa našim sugrađanima u inostranstvu i naš prvi zadatak biti će uspostava registra osoba koji žive u inostranstvu, te uspostava saradnje  sa udruženjima koja okupljaju naše građane u inostranstvu. Ovaj Ured je samo prvi korak u našoj namjeri da naše sugrađane u inostranstvu povežemo sa svojim gradom, te da znanje i poslovne ideje koje imaju realiziraju u svome gradu“- kazao je Ermin Zulić, Savjetnik gradonačelnika Bihaća i koordinaror Ureda za dijasporu.

Dječak Sandi iz Bihaća (BiH), vas moli da mu poklonite komad odjeće i nešto pribora za školu. Poželjno je i ukoliko neko ima knjige za deveti razred. Sandi bi vam bio zahvalan.

Kontakt telefon od Sandijeve majke: ‎063 213 829 (Nura Salkić)

Adresa: Ulica Bećira Islamovića b.b. / Bihać

Visoke zvanice Martin Pammer, ambasador Republike Austrije u našoj zemlji, Ivan del Vechio, ambasador Hrvatske, Tomaš Szunyog i Jan Pšenica,  ambasadori Ćeške i Slovačke u BiH imali su priliku da zajedno obiđu Štrbački buk i Martin Brod, lokalitete koje je Državna komisija za suradnju sa UNESCO-om predložila na Listu zaštićene prirodne baštine ove svjetske organizacije. Pored domaćina direktora NP „Una“Amarilda Mulića društvo su im pravili gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević i Predrag Praštalo, predsjednik Evropskog pokreta u BiH.

Ambasadori su bili oduševljeni prizorima na Štrbačkom buku,a posebno je time bio zadovoljan direktor NP-a. – Kada smo dolazili ovamo bilo je i malo skepse, ali susret sa Šttrbačkim bukom promijenio je sve. Na licima uglednih gostiju pročitao sam istinsko  zadovoljstvo  i zanimanje za prirodne ljepote NP-a-  rekao nam je Amarildo Mulić. Gradonačelnik Cazina takođe je   u superlativima  opisao Štrbački buk, sretan što je upriličena posjeta NP „Una“.

“Prvi put sam na Štrbačkom buku i ovo je za mene fantazija, nešto savršeno  od prirode  i uopće  ne sumnjam da će  ovaj lokalitet kao i martinbrodski slapovi  vrlo brzo ući u zaštitiu kao prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a. Cijel toki Une to zaslužuje,a ako ćemo pravo, i Unsko-sanski kanton bi mogao biti zaštićeni  prirodni rezervat” ,kazao je Predrag Praštalo.

Lokalni tim Bihać – Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini, u svrhu promocije mladih muzičara sa područja Unsko-sanskog kantona, organizira koncert pod nazivom „Zvuk mladosti“.

Ljeto je uveliko počelo, što znači i vrijeme za nove valove, u ovom slučaju muzičke. Lokalni tim Bihać odlučio je organizovati koncert mladih muzičara iz Bihaća i Cazina, gdje se nadamo će posjetitelji uživati u njihovim izvedbama i opuštenoj atmosferi samog događaja. Iako novi valovi, na javu će donijeti i sjećanje na stari, dobri rock & roll. Izvođači su bendovi: Selim III, Fikusi,Totem i Adamantine.

Cijena ulaznice je simboličnih 1 KM. Pridružite nam se u petak, 4.8. te uživajte i vi zvuk mladosti!

Sud BiH danas će izreći prvostepenu presudu Azri Miletić, optuženoj za primanje dara i drugih oblika koristi, te kršenje zakona od strane sudije, najavljeno je iz ove pravosudne institucije.

Sud BiH potvrdio je 22. juna 2015. godine optužnicu protiv Miletić, Senada Šabića i Rame Brkića, optuženih za primanje i davanje mita.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, Šabić i Brkić, koji su prvostepenom presudom Suda BiH osuđeni na 10, odnosno 11 godina zatvora zbog organizovanog kriminala, obećali su novac Miletić, koja je bila sutkinja Apelacionog odjeljenja, kako bi utjecali na ishod drugostepenog postupka, što je ona prihvatila, a potom i primila dio obećanog dara.

Izricanje presude zakazano je za 13 sati.

Bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić predstavio je danas akciju Gradske uprave Bihać Bihać pod nazivom „Uzmi račun za svoj grad“. Akcija ima za cilj podizanje svijesti građana o potrebi uzimanja fiskalnih računa. Stoga će Gradska uprava Bihać kroz medijsku kampanju i niz popratnih sadržaja od kojih će jedan biti i nagradna igra u saradnji sa JP RTV Bihać, pokušati građane aktivirati da kroz uzimanje računa pojačaju financijsku disciplinu i odgovornost svakog pojedinca prema državi i društvu. 

Dana 31.07.2017. godine održan je sastanak Pregovaračkog tima komisije za polaganje vozačkih ispita USK, vezano za isplatu svih zaostalih dugovanja prema komisiji za polaganje vozačkih ispita u periodu 01.09.2015. do 30.06.2017. godine gdje je donešen zaključak o OBUSTAVI POLAGANJA VOZAČKIH ISPITA U USK.

Ovim putem ističemo da nije ispoštovan dogovor Vlade USK u vezi plana izmirenja zaostalih naknada, a kojeg smo na održanom sastanku 11.07.2017. godine zajednički prihvatili. Od dogovorenog uplaćene su samo tri od dogovorenih sedam naknada, te nastavak uplaćivanja mjesečno po dvije naknade. Premijer Vlade USK je čvrsto obećao da će se lično angažovati da do ovakvih istupa u budućnosti ne dolazi, te odmah naložio ministarstvu finansija USK za realizaciju dogovorenog.

Komisija je poštivajuči dogovor odmah po uplati prve tranše održala ispite dana 15.07.2017. godine sa uvjerenjem da će najkasnije do narednog ispitnog roka (29.07.2017.) biti isplaćena i druga dogovorena tranša od 4 naknade ali se to nije dogodilo i time obustavljen proces polaganja vozačkih ispita.

Nažalost, nakon svih upozorenja i molbi prisiljeni smo na ovakav korak jer ne vidimo drugi način kako da dođemo do zarađenih naknada. Svojim radom smo omogućili značajna sredstva koja se za polaganje vozačkih ispita uplaćuju u kantonalni budžet godisnje u iznosu oko 800.000,00 KM, te se postavlja pitanje gdje je uplaćeni novac utrošen, a koji je bio namjenski uplaćivan za isplate naknada u omjeru raspodjele prema komisiji u iznosu od 23,57(%) dok ostatak od 76,43 (%) je predviđen za edukacije u ovoj oblasti, certificiranje, opremanje i usavršavanja sistema polaganja vozačkih ispita.

Komisija i dalje poziva Vladu USK da se ispoštuje dogovoreno a to je: da se uplati druga tranša od 4 naknade sa nastavkom redovnog uplaćivanja mjesečno po dvije naknade i tim činom da odblokira proces polaganja vozačkih ispita.

Također, ovim putem, molimo sve, autoškole koji vrše osposobljavanje kandidata u USK, kandidate koji su otpočeli osposobljavanje te roditelje kandidata na strpljenje i razumijevanje.