Nije potrebno puno analize kada je u pitanju novo doba u kojem ostaju zabilježeni video zapisi i izvještaji medija, snimci obećanja ali i rezultata rada pojedinaca ili grupa ljudi.

Tako je jedan od jučerašnjih priloga emitovanih u Dnevniku RTVUSK posebno istaknuo prihode Unsko-sanskog kantona ostvarene na osnovu uplaćenih koncesija za prva tri mjeseca u iznosu od 115.000 KM, zainteresirani čitatelji, njih nekoliko se obratilo redakciji portala USN prisjećajući se kraja 2015. godine kada su čuli i vidjeli prilog u kojem je također bilo govora o prihodima na osnovu koncesija. Tada je do kraja oktobra te godine na osnovu koncesija uplaćeno 920.000 KM.

Predsjednik Komisije za koncesije je kazao kako je do konca juna ove godine ostvareno dodatnih prihoda što će svakako biti prikazano u polugodišnjem izvještaju.

U prilogu pogledajte VIDEO iz novembra 2015. godine i jučer oba priloga emitovala RTVUSK:

Kako smo i naveli u proslom članku ukazala se prilika i za nemedicinski kadar. Jedna od rijetkih ponuda poslodavca, gdje ne traži certifikat ili diplomu o završenoj srednjoj medicinskoj školi. Naime, radi se o firmi koja svoje poslovnice ima po cijeloj Njemačkoj, a trenutno je potražnja Berlin i München.

Uslovi za kandidate koji imaju medicinsku školu je da posjeduju B1 certifikat, dok je za kandidate bez diplome potreban veći nivo poznavanja njemačkog jezika (B1 + ), ali bez certifikata.

Za prijavu na konkurs potrebno priložiti:

• CV (biografija)
• diploma medicinske škole (ukoliko posjeduje)
• slika kandidata 2x
• završen kurs za njegovatelja ( poželjno , ali nije neophodno)

Detalji konkursa:

Poslodavac omogućuje i organizira sve detalje oko smještaja i dokumentacije koji su neophodni za ostanak i rad .

KONKURS TRAJE DO POPUNJAVANJA MJESTA

*Napomena: Usluge agencije za posredovanje pri zapošljavanju su potpuno besplatne!
Prolaznost na prošlom razgovoru za posao je bio i više nego uspješan. Naime, 90 % kandidata je dobilo posao i već su u proceduri za dobijanje radne vize.

Prijave možete izvrišiti na sljedeće načine:

Tel: 037 961-370

putem e-mail: info@jobstep.ba sa naznakom “razgovor za posao”, preko online forme (KLIKNI) ili lično kod nas u kancelariju.

Devetnaestog jula navršava se punih 25 godina od osnivanja bihaćkih brigada, 501. Slavne i 502. Viteške. Tim povodom Grad Bihać, Ministarstvo za pitanje boraca i RVI USK, te Savez branilaca USK, organizuju zajedničko obilježavanje ovog jubileja. Tim povodom danas je održana konferencija na medije na kojoj su organizatori predstavili program i aktivnosti obilježavanja.

Danas od 18 sati, na gradskom igralištu „Bigram“ predviđeni su sportski susreti pripadnika ovih brigada, dok će sutra u 9 sati delegacije posjetiti Mezarje „Humci“ i Katoličko groblje u Žegaru, gdje će se podsjetiti svojih poginulih saboraca. Nakon toga, u 10 sati, premijer USK Husein Rošić i gradonačelnik grada Bihaća Šuhret Fazlić zajednički će primiti komandante i komandire ovih brigada.

Na trening su se odazvali sljedeći igrači: 1) Amel Selmanović (KK „Bihać“, 1,86 m – 83 kg / play – bek), Izet Halilović (KK „Bihać“, 2,00 m – 95 kg / centar), 3) Haris Demirović (KK „Bihać“, 2,02 m – 95 kg / krilo), 4) Muhamed Dizdarić (KK „Bihać“, 1,81 m – 67 kg / play), 5) Emir Šabotić (KK „Bihać“, 1,87 m – 81 kg / bek), 6) Osman Hadžić ( KK „Bihać“, 1,80 m – 70 kg / play), 7) Muhamed Pašić (KK „Bosna XXL“, 1,96 m – 72 kg /krilo), 8) Dino Dulić (KK „Bosna XXL“, 1,95 m – 75 kg/ krilni centar), 9) Đorde Tomazović (KK „Bihać“, 2,13 m – 122 kg/ centar), 10) Luka Batinica ( KK „Drvar“, 1,94 m – 77 kg / play – bek), 11) Nemanja Ratkovac (KK „Derventa“, 1,87 m – 76 kg / play – bek), 12) Dušan Jotić ( KK „Mladost“ Mrkonjić Grad, 2,04 m – 90 kg / krilni centar – krilo), 13) Miloš Srdić ( KK „Mladost“ Mrkonjić Grad, 1,94 m – 85 kg / bek – krilo) 14) Slaviša Pećanac (KK „Drvar“, 1,96 m – 98 kg / krilni centar – krilo).

Naime, KK „Bihać“ je krenuo u potpunu rekonstrukciju kluba, a cilj je ekspresno vraćanje u A1 košarkašku ligu FBiH. Rukovodstvo uskoro najavljuje i održavanje skupština, gdje će biti usvojena nova tijela kluba, i to redom sekretar, sportski direktor, menadžer, članovi upravnog odbora, članovi skupštine, treneri omladinskog pogona, kao i šef stručnog štaba seniorske ekipe. Neposredno poslije toga će biti održana i prozivka, da bi se konačno utvrdilo na koga klub računa u narednoj sezoni, a nakon čega bi pripreme trebale otpočeti.

Na magistralnom putu M5 u Bihaću došlo je do prevrtanja kamiona s drvima.

Vozač je pretrpio lakše tjelesne povrede. Policijski službenici u ovim trenucima vrše uviđaj, a uzrok nesreće je vjerovatno nesipravnost dizalice.

Više informacija uskoro!

Ugovor je potpisan na 3 godine , odnosno do početka Olimpijskih igara koje se održavaju u glavnom gradu Japana 2020 godine.

“Ovom prilikom se zahvaljujem Bihaćkoj pivovari, koji će znantno olakšati moju put ka ispunjavanju Olimpijske norme.” kratko je kazao za portal USN Harun Sadiković.

Na sadržajnoj razini, jezgru ove izložbe čine artefakti koji su nastale kao rezultat intervencije Harisa Rekanovića u niz dnevnopolitičkih i “zabavnih” tiskovina koja je narativ posredovan mainstream medijima svela na niz neartikuliranih i besmislenih “uvida” ili “izjava.” Ova intervencija stoga neartikuliranost, besmislenost i radikalni manjak sadržajnog i društvenog značaja prikazuje kao “stvarni” sadržaj javnog mainstream diskursa. Na konceptualnoj razini, ovi aterfakti publici bivaju predstavljeni/ ponuđeni na uvid u okruženju koje simulira čekaonicu (u frizerskom salonu, ordinaciji itd.) što je gesta koja, “miksanjem” domena kulture i ekonomije, kulturu prikazuje kao domen prostiranja ekonomije, tj. ideologije te koja prostor nevezan za umjetnost ili kulturu mobilizira kao prostor kritički artikulirane umjetnosti.

Infiltrirajući umjetnost u domenu ekonomske djelatnosti i performativno ekstrahirajući “događanje” iz frivolne geste čekanja na neku uslugu, Čekaonica stoga normalnost dnevnih rituala i vječno čekanje na dolazak “prosperiteta, razvoja, uljuđenosti” dekodira i kao oblike društvene patologije i kao oblike primjene ideoloških matrica kapitalizma koje suspenziju življenja predstavljaju kao njegov vrhunac.

Naime, u organizaciji sportskih udruženja protekle sedmice odigrala su se tri takmičenja, i to u malon nogometu, skipanju i streetballu.

Malonogometni turnir Preminger 2017

Prvi su počeli malonogometni klubovi koji su na sportskom terenu Kulturnog centra u Bihaću priredili sedmi po redu Malonogometni turnir ”Preminger 2017”.

Ovo takmičenje privuklo je veliki broj klubova, a prvo mjesto zauzeo je MNK ”Mini dnevnik 1987 Intermozaik”. Finalisti i drugoplasiraniza ovu godinu su MNK ”Clio Polir servis Henić”, dok je treću poziciju zauzeo prošlogodišnji pobjednik MNK ”Pekara Ninaj”.

Takmičenje skipera – vodiča

Rijeka Una protekle sedmice je također postala sportsko borilište, gdje su svoje umjeće upravljanja rafting čamcima pokazali skiperi – vodiči.

Prvu pozciju zauzeo je Emir Abdihodžić, drugoplasirani je Harun Henda, dok je treće mjesto pripalo Edinu Redžiću.

Streetball Bihać 2017

Veliki broj krajiških haklera odmjerio je snage na košarkaškom igralištu u centru Bihaća. Naime, 5. Streetball turnir ”Bihać 2017” ugostio je veliki broj ekipa s područja USK-a koji su se pod obručima ”Bigrama” takmičili po  FIBA-inom sistemu 3 na 3.

Na turniru su učestvovale 4 ženske ekipe i 12 muških,a revijalnu utakmicu su odigrale i 2 ekipe košarkaša u kolicima, a brojna publika uveličala je ovaj sportski događaj.

Turnir je protekao u veoma fer i korektnoj igri i suđenju, a ovaj put ekipa “Zvonce i amigosi” su prekinuli dominaciju ekipe “Wanted” koji su se morali zadovoljiti drugim mjestom, dok je treće mjesto pripaloekipi ”Krupljani.ba”.

Sportska sedmica u gradu na Uni sjajna je uvertira za nadolazeći sportsko-rekreativno-turistički vikend u Bihaću, kada će ovaj grad ugostiti Internacionalnu turističku ”Una regatu 2017”, takmičenje u skokovima sa gradskog mosta, zatim ”Drugo blobbing takmičenje”, što će na kraju završiti sa koncertom ”Parnog valjka” na gradskoj otoci.

Prema nekim procjenama, više od 10% stanovništva u USK-u alergično je na ambroziju, najopasniju alergenu biljku. 

Uskoro počinje cvjetanje ambrozije, tako se već treba početi s pripremama zaštite zdravlja i olakšavanja tegoba izazvanih njenim polenom.

U martu i aprilu kod alergičnih osoba došlo je do intenzivnih alergijskih reakcija, a i period pred nama je kritičan. Sezona alergija doseći će vrhunac cvjetanjem ambrozije od kraja jula pa sve do kraja oktobra pojavom prvog mraza.

Otpornost, ali i sposobnost ambrozije da se vrlo brzo širi dovelo je do toga da koncentracija polena ambrozije u zraku u BiH u posljednih nekoliko godina poraste za čak 5 puta.

Najrizičnijim područjem smatra se upravo USK, a ako niste bili na ambroziju alergični prošle godine, to nikako ne znači da niste već ove godine. Alergija se može pojaviti u svakog životnoj dobi, a klasični simptomi su: kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice, pojačano suzenje očiju, mučnine i proljev, a česte su i teže alergijske reakcije disajnog sistema koje mogu dovesti i do astme.

S pripremama treba početi već narednih dana, primijenite savjete ljekara, te pokosite ambroziju gdje god ju vidite.

Više o zaštiti poslušajte u videu u prilogu (04:08:00), o kojoj govori dr. Fuad Šabić.

Bihaćki Tekstilni kombinat “Kombiteks” nekada je zapošljavao 5.867 radnika, čak njih 4.200 za mašinama, a hale i skladišta zauzimali su 13,5 hektara zemljišta, dok je već daleke 1987. zabilježen rekord, kada je proizvodnja dosegla današnjih 60 miliona dolara.

Biznismeni raznih fela

Nakon rata nestao je ovaj vrijedni industrijski kompleks stvaran 40 godina, nema više hala s tkalačkim, predilačkim, pletaćim i kapacitetima dorade tkanina i pletenina, linija oplemenjivanja tekstila i mašina za završnu obradu sa sušenjem, nestale su kotlovnice, benzinske pumpe, kablovski vodovi.

Urušio se “Grad tekstila”, u kome su se rađale ljubavi, sklapani brakovi, radili vrtići za radničku djecu i ambulante medicine rada, dom rada i ljubavi za „pola Bihaća“, pogoni s vrhunskim inžinjerima i tehnolozima kojima je bio impresioniran i Josip Broz…

Danas se ipak obnavlja 

Tako je “Kombiteks” postao tek divlja šikara usred grada.

Poslijeratni „biznismeni“ raznih fela, umreženi s tadašnjim stečajnim upravnikom Nijazom Dervišićem iz Jajca (koji je uz „Kombiteks“ vodio istovremeno još 11 stečajnih postupaka u Krajini!?) uspjeli su tokom osam godina stečaja prodati u staro željezo sve fabričke mašine, zacementirati status radnika „Kombiteksa“.

Tako je bilo sve do jula 2016. godine, kada se krenulo od nule s novim stečajnim upravnikom Šefikom Smlatićem. Njegov je dolazak rezultat ogromnog nezadovoljstva oko 650 nekadašnjih radnika „Kombiteksa“ dotadašnjim stečajnim postupkom.

– Zatekao sam veliki broj neriješenih potraživanja, nenaplaćene zakupnina, krađa imovine. Trebalo je naći zajedničku riječ s predstavnicima Skupštine povjerilaca u okviru Odbora povjerilaca. Moj plan je bio da „Kombiteks“ oživi, ponovo stvara, zapošljava i privređuje – priča Smlatić, uvjeren da je moguća obnova u nekom novom obliku i sadržaju.

Počelo je saniranje zapuštenog objekta, stečajni upravnik naglašava kako je znao da buduća poslovna zona „Kombiteksa“ mora biti saobraćajno uvezana s magistralnom cestom, što je i učinjeno, da se otkloni usko grlo kada je u pitanju prolaz kroz naselje velikim transportnim kamionima.

“Kombiteks” je nekada zapošljavao 5.867 radnika, čak njih 4.200 za mašinama, a hale i skladišta zauzimali su 13,5 hektara zemljišta

– Onda smo krenuli s postavljanjem potpuno nove i moderne infrastrukture, saniranja postojeće. Učinio sam sve da privučem domaće privrednike i da ih uvjerim da poslovna zona „Kombiteks“ ima budućnost i perspektivu – kaže Smlatić.

Nakon godinu rezultati su impresivni i za mnoge iznenađujući, s obzirom na poslijeratnu praksu uništavanja državne imovine. Do sada je imovinu „Kombiteksa“ kupilo 18 kompanija i manjih firmi koje u novoj industrijskoj zoni vide svoj poslovni interes. Među njima su renomirane bh. državne i privatne kompanije: “BH Telecom”, „Čavkunović BP”, „Entcomerc“, „Dupan“, „Remić“ „Kenda Comerc“, „Hidromet“, „Turistik“, „A&L“…

Radi se o firmama koje se bave metalnom industrijom, trgovinom, ugostiteljstvom, građevinarstvom, transportom, izgradnjom sistema za grijanje, telekomunikacijama, autoservisima.

Sudom do naplate

– Interes za kupovinu prostora u poslovnoj zoni „Kombiteks“ iskazala je i kompanija iz Bosanske Krupe koja zapošljava 150 radnika. Oni planiraju pokretanje pogona metalne industrije. Ozbiljan interes iskazala je i firma koja posluje u okviru austrijske kompanije iz Beča. Oni su zainteresirani za fabričku halu, u kojoj bi mogli instalirati velike kranove koji su preduvjet za postavljanje opreme za mašinsku obradu željeza – govori Smlatić.

Ističe da je od imenovanja pokrenuo niz sudskih postupaka kako bi bila naplaćena potraživanja. Podneseno je i nekoliko prijedloga za otvaranje stečajnih postupka nad dužnicima koji su napustili poslovne prostore, a da nisu u cijelosti izmirili obaveze po osnovu zakupa.

Vjerovnici sa Smlatićem: Imaju puno povjerenje u novog stečajnog upravnika

Posebna priča su radnici, njih 650, kojima se duguju plaće i doprinosi, a koji se trebaju izmiriti iz prodaje imovine „Kombiteksa“. Radnicima je do sada isplaćeno ukupno 5,5 miliona KM, a do septembra se planira isplata još 1,1 milion KM.

Član Odbora povjerilaca (OP) Fikret Piralić, dobro upoznat s radom Smlatićevog prethodnika Dervišića, kaže da se situacija izmijenila 100 posto „u plusu“.

– Dervišić je devet godina radio samo za sebe. Dolaskom novog stečajnog upravnika radnicima je do sada isplaćeno 26 posto obaveza. Ja sam konkretno dobio 2.600 KM od 13.000, kolika su moja potraživanja – kaže Piralić, čije riječi potvrđuju i članovi OP-a Milka Malkić i Senad Pašić.

Napravio čudo

Pitamo stečajnog upravnika Smlatića kako je uspio za godinu napraviti čudo“ u „Kombiteksu“.

– Htio sam pokazati da stečajni postupak nije samo rasparčavanje i utrživanje, te da se sve može osmisliti i provoditi s jasno definiranim ciljem. A cilj je postojeće resurse ponovo staviti u funkciju, jer se sadržaj posla može i treba mijenjati, samo se ne smije dozvoliti da postojeći resursi stoje neiskorišteni – odgovara on.