Ministar zdravstva i socijalne politike primarijus Hazim Kapić primio je danas, u Bihaću predstavnike OSCE misije u BiH. Predstavnici Ureda OSCE u Drvaru, koji koordinira i aktivnosti na području USK, istakli su spremnost na svaki vid saradnje i pomoći.
Ministar Kapić prezentirao je prioritete u radu unutar resora zdravstva i socijalne politike te zahvalio na spremnosti Misiji OSCE da podrži aktivnosti koja bi vodila sistemskom rješavanju problema u socijalno osjetljivim oblastima.
U Bihaću je danas zasjedala Vlada Unsko-sanskog kantona. U skupštinsku proceduru sa ove sjednice upućen je Nacrt Zakona o uvjetima za rad Kantonalne bolnice, s preporukom za razmatranje u skraćenoj proceduri. . Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH propisano je da se za područje jednog ili više kantona može organizirati kantonalna bolnica koja, pored uslova predviđenih za opću i specijalnu bolnicu, ispunjava posteljne, dijagnostičke i druge uslove utvrđene kantonalnim zakonom. Neophodno je bilo donošenje zakona na kantonalnim nivou, kojim će biti propisani uvjeti za obavljanje djelatnosti kantonalne bolnice, odnosno kojim će se iz praktičnih i ekonomskih razloga, nadležnost za utvrđivanje uvjeta prenijeti na kantonalnog ministra zdravstva. Donošenjem zakona omogućit će se da bolnica dobije rješenje za sekundarnu djelatnost koju vrši, kao i da pokrene postupak verifikacije kod Federalnog ministarstva zdravstva za obavljanje usluga iz tercijarng nivoa zdravstvene zaštite, obrazložio je primarijus Hazim Kapić, ministar zdravstva o socijalne politike. Ovim zakonom određuju se uvjeti i osnove za rad zdravstvene ustanove Kantonalna bolnica ,,Dr.lrfan Ljubijankić” Bihać, osnovane Odlukom o zadržavanju prava i obaveze osnivača prema zdravstvenoj ustanovi Kantonalna bolnica. Precizirano je da se na području USK može osnovati samo jedna kantonalna bolnica.
Na današnjoj sjednici razmatran je i Elaborat o proširenju organizacione jedinice Visoke zdravstvene škole u Fakultet zdravstvenih studija na JU Univerzitet u Bihaću. Prijedlog je Vlada Kantona podržala, nakon razmatranja Elaborata koji odgovara na potrebe UNBI i savremene tokove u visokom obrazovanju u BiH i evropskom prostoru visokog obrazovanja.
U skupštinsku proceduru sa današnje sjednice Vlade USK upućen je i Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na elaborat o opravdanosti osnivanja Srednje medicinske škole u sastavu KŠC ,,Ivan Pavao II,, Škola za Europu u Bihaću sa stručnim mišljenjem ekspertne komisije.
Usvojen je program utroška sredstava iz Bužeta Unsko-sanskog kantona za 2017.godinu, tekućeg granta za Smještaj u ustanove socijalne zaštite, namijenjenog ta provedbu politike zaštite djece bez roditeljske skrbi . Tokom rasprave ukazano je na potrebu da se sa posebnom pažnjom treba voditi briga o mladima koji nakon punoljetstva izlaze iz hraniteljskog sistema te im je potrebnu osigurati podršku za samostalan život .
Na prijedlog ministra unutrašnjih poslova Anela Ramića, Vlada Kantona razmatrala je Nacrt Zakona o oružju i municiji Unsko-sanskog kantona. Ovim Zakonom definisan je predmet regulisanja i područje primjene Zakona, odnosno uvedene kategorije i utrđena definicija oružja. Ovim zakonom se uređuju kategorije oružja, uslovi za nabavljanje, držanje, nošenje, sakupljanje, popravljanje, prepravljanje i trajno onesposobljavanje oružja, oduzimanje oružja i municije, promet i posredovanje u prodaji oružja i municije, način postupanja sa oružjem i municijom, osnivanje i vodenje civilnog strelišta, uzimanje mehaničkog traga oružja i evidencije o oružju i municiji na teritoriji Unsko- sanskog kantona.
Na 76. sjednici Vlada Kantona utvrdila je i Prijedlog Odluke o uslovima, kriterijima i postupku za raspodjelu sredstava za finansiranje redovne registrirane djelatnosti kantonalnih boračkih organizacija/udruženja/saveza iz Budžeta USK-a za 2017 .godinu.
Azra Dedić iz Bihaća, prva zaposlena osoba u BiH s Down sindromom, koja se već deset godina aktivno bavi i džudom, osvojila je srebrenu medalju u A kategoriji takmičenja u G-džudu u Italiji.
Hrabra Azra, istinska zaljubljenica u džudo, s dvije pobjede i jednim porazom protiv predstavnice Rusije osvojila srebrenu medalju i još jednom pokazala da je čeka sjajna džudo karijera.
Iako je Azra priželjkivala osvajanje zlatne, srebrena medalja nije joj umanjila sreću i veselje.
„Zlato je prošli put osvojila u Pordinoneu, a sad je osvojila srebro. Međutim, ovo je sad najjači turnir u regiji koji je bio u italijanskom gradu Raveni“, kazala je za portal Radiosarajevo.ba majka Remzija Dedić.
Na ovom međunarodnom turniru gdje je učestvovao 181 takmičar iz 18 država, kako priča Remzija, plijenila je pažnju, jer su na turnir došle kompletne ekipe, a Azra je bila sama iz BiH sa svojim trenerom Fikretom Bečićem, no podrške nije nedostajalo.
„Italijani, ako se ne bori njihov tim – navijaju za Azru, isto tako Slovenci. Tu su bile još ekipe iz Brazila, Andore, Britanije, Rumunije… To je bio nevjerovatan osjećaj“, prepričava nam ponosna majka.
Azra je pokazala da je dobro organizirana i da uspijeva sve stići.
“Uvijek nosi kimono. Poslije posla tri puta sedmično trenira gdje spremna čeka s nestrpljenjem oca koji dolazi po nju. Trener nam je rekao da ona i dalje trenira s istim žarom, voljom i željom i da nikakve promjene ne osjeti otkako radi”, ponosno će za kraj razgovora majka Remzija .
O društveno-ekonomskoj valorizaciji i zaštiti srednjeg toka rijeke Une, od Bihaća do Bosanske Otoke, govorili su uvodničari prof. dr. Halid Merdanić, profesorica Greta Župančić, te prof. dr. Vladana Alibabić i Azra Hromadžić. Još formiranjem „Unskih smaragda“ počelo se razmišljati o zaštiti srednjeg toka rijeke Une na potezu od Bihaća do Bosanske Otoke jer na području Bosanske Otoke nastaju prvi oblici sedrenih tvorevina pa bi bila šteta da to blago bude uništeno kada se tu može proučavati njihov nastanak, kazao je na početku svog izlaganja uvodničar dr. Halid Merdanić.
Da bi se ovo postiglo, profesor Merdanić ističe potrebu zatvaranja postojeće magistralne ceste Bihać – Bosanska Krupa kroz kanjon Une, kada bude izgrađena započeta saobraćajnica preko Srbljanskog platoa. Profesorica Vildana Alibabić s Biotehničkog fakulteta je u svom izlaganju kazala kako je u BiH formirana Mreža zaštićenih područja ili područja koja bi to trebala biti u okviru „Natura 2000.“ – europske mreže zaštićenih područja.
U Unsko-sankom kantonu potrebno je prihvatiti tu inicijativu i, kako kaže Alibabić, izvršiti pritisak na naše institucije da se započne procedura zaštite srednjeg toka rijeke Une. U tom pravcu učesnici građanskog foruma su usvojili proklamaciju kojom se želi zaštiti srednji tok Une.
Štrbački buk je 24 metra visok vodopad na rijeci Uni na nadmorskoj visini od 294 metra.
Nalazi se na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dijelom je Nacionalnog parka Una. Uz martinbrodske vodopade jedan je od najljepših na rijeci Uni. Geomorfološki je spomenik prirode.
Slapovi Štrbački buk dobili su naziv po obližnjem mjestu Donji Štrpci u Hrvatskoj, a najlakše im se dolazi sa Bosanske strane, skrečući u mjestu Orašac na dobro uređen makadamski put u dužini od oko 7km…
A kako je danas bilo na najljepšem vodopadu pogledajte u fotogaleriji.
Poljoprivreda u Federaciji Bosne i Hercegovine sektor je koji nije dovoljno iskorišten, a tematskom sjednicom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koja je održana danas pokušalo se doći do rješenja.
Jedna od zdravijih grana poljoprivrede je malinarstvo, a predsjednik Udruženja proizvođača, prerađivača, otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća Enver Avdić kazao je da se mora pomoći ovom sektoru da bi nastavio s rastom.
Iako je pohvalio napredak proizvodnje malina kazao je da to neće trajati vječno ako ne dobiju podršku.
– Ne smijemo dozvoliti da ovo stane, jer sve što se uloži vratit će se višestruko – rekao je Avdić.
Dodao je da je malinarstvo zaposlilo 60.000 ljudi, a da, uz domaćinski odnos prema tom sektoru može biti i više.
U prošlog godini neto izvoz maline, istakao je, bio je 80 miliona KM, a da bi ove godine trebao preći cifru od 100 miliona.
– Za jednu KM koju uvezemo za malinarstvo izvezemo 40 KM. Malo je sektora koji se mogu pohvaliti ovim modelom razvoja, ali podrška ne smije izostati – poručio je Avdić.
Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka FBiH Mehmed Nikšić govorio je na tematskoj sjednici uime grane kojom se on bavi naglašavajući da oni nisu u poziciji kao malinari, te da imaju problema.
Potcrtao je da ih ”uništavaju parafiskalni nameti kojih u FBiH ima više od 400”.
Naveo je da se moraju napraviti prioriteti u svim odnosima prema poljoprivrednicima, između ostalog i kad su u pitanju poticaji.
Tvrdi da se više pomaže onima kojima je poljoprivreda ”hobi” nego stvarnim proizvođačima.
”Hobista” je, kaže, na hiljade, a nezadovoljstvo je izrazio i zbog velikog broja udruženja koja umrežuju i ljude koji nemaju veze s poljoprivredom i proizvodnjom.
Poslanica Saveza za bolju budućnost u Predstavničkom domu PFBiH Azra Hadžić, koja je i inicirala tematsku sjednicu, kritikovala je ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudina Dedića i pozvala ga da podnese ostavku.
Navela je da ministar ne shvata ozbiljno probleme u poljoprivredi.
– Očekivali smo da ćete napraviti određene poteze, da ćete prevazići probleme, da nećete dozvoliti da uđemo u ovu godinu s neisplaćenim poticajima koji se vuku iz 2014. godine – kazala je Hadžić.
Ministar Dedić je na početku tematske sjednice istakao da je ministarstvo koje vodi naslijedilo brojne probleme i da je to jedino ministarstvo u kojem nije bilo zvanične primopredaje funkcije jer raniji ministar nije imao informaciju o stanju u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.
Naglasio je da pritisak na resorno ministarstvo, u proteklom periodu, najviše vrše oni koji su godinama koristili poticaje, a na to nisu imali pravo.
Rekao je da su poticaji jedan od problema u poljoprivredi zbog neuređenosti koja je naslijeđena, naglašavajući da su postali socijalna, a ne razvojna komponenta.
– U poljoprivredu ulaze mnogi zbog poticajnih sredstava – naglasio je Dedić te dodao da su oko 2.500 obrtnika i pravnih osoba korisnici poticaja, i 12.000 fizičkih osoba.
Federalna porezna uprava je dostavila podatke da je među 12.000 fizičkih osoba 2.000 korisnika koji su zaposleni u raznim državnim službama, 2.500 penzionera te 450 korisnika socijalne pomoći.
– Struktura korištenja poticajnih sredstava nije dobra, u tome je problem – naglasio je Dedić.
Šef Kluba SBB-a u Predstavničkom domu PFBiH Nasir Beganović je akcentirao da je problem u poljoprivredi evidentan i da ministra ne amnestira činjenica da je loše stanje naslijedio.
– Na to se odmah trebalo reagirati, izaći pred ovaj parlament i reći imamo veliki problem u poljoprivredi – potcrtao je Beganović.
Predsjedavajući Predstavničkog doma PFBiH Edin Mušić pozvao je sve predlagače zaključaka s tematske sjednice o stanju u poljoprivredi FBiH da ih dostave u pisanoj formi dostavi da bi bio sačinjen konačni prijedlog zaključaka.
O tom prijedlogu Predstavnički dom će se, po riječima Mušića, izjasniti na prvoj sjednici nakon dostavljanja konačnog prijedloga zaključaka Kolegiju Doma.
Budući da su tokom današnje sjednice poslanici Socijaldemokratske partije i Demokratske fronte uputili u proceduru prijedlog za izgasavanje nepovjerenja Vladi FBiH, Mušić je pojasnio pravila u tom slučaju. On će taj prijedlog uputiti Vladi čije očitovanje treba da bude dostavljeno Parlamentu najkasnije za 30 dana.
Po dobijanju stava Vlade FBiH, na prvoj narednoj sjednici Predstavničkog doma prijedlog će biti dat na izjašnjavanje poslanicima.
Zasjedanje Predstavničkog doma završeno je večeras nakon cjelodnevnog rada.
Bosna i Hercegovina nije srpska, niti hrvatska, niti bošnjačka, ona pripada svima te, stoga, svi moraju biti ravnopravni, a političari u BiH to moraju shvatiti da bi građanima pružili bolju budućnost, kazala je danas bivša poslanica u Evropskom parlamentu i dugogodišnja predsjednica Komisije za jugoistočnu Evropu u Evropskom parlamentu Doris Pack.
Stoga će, kako je rekla, međunarodna konferencija o temi “BiH: Korak do statusa zemlje kandidata – Možemo li ubrzati proces?” biti odlična prilika za razmjene ideja i prijedloga koji će pomoći BiH da ubrza svoj put ka Evropskoj uniji (EU).
Kako je najavljeno na današnjoj press-konferenciji u Sarajevu, ovu trodnevnu međunarodnu konferenciju koja će biti održana u Bihaću od 19. do 21. maja organizira Panevropska unija BiH.
Tokom konferencije više od stotinu sudionika govorit će o trenutnoj situaciji u BiH, regiji i cijeloj Evropi, integracionim izazovima te ispunjavanju uvjeta za kandidatski status BiH.
Pack je istakla činjenicu da BiH još nije članica EU mogu promijeniti samo bosanskohercegovački političari, jer se unutrašnji problemi mogu rješavati samo unutar zemlje.
– Tri naroda u BiH moraju zajednički raditi na tom problemu kako bi BiH pristupila EU – naglasila je.
Članica Predsjedništva Panevropske unije BiH Jasmina Pašalić kazala je nešto više o Panevropskoj uniji BiH te podsjetila da je formirana 1994. godine.
Od tada pa do danas, kako je istakla, ova organizacija usmjerava svoje aktivnosti ka promociji BiH u međunarodnim okvirima kao evropske zemlje koja, ipak, nije institucionalno vezana za EU.
Također je istakla da je Panevropska unije dala značajan doprinos reformama i promjeni političke atmosfere u BiH, koji se ogleda kroz upućivanje apela državnim institucijama da brže donose i usvajaju reforme neophodne za ulazak BiH u EU te stvaranja osnove za BiH kao funkcionalne i efikasne države.
Kazala je da svaka godišnja konferencija završi donošenjem deklaracije koja uvijek identificira nešto novo, odnosno potrebe BiH za promjenama da bi što brže i efikasnije krenula ka statusu zemlje kandidata.
Direktor predstavništva Fondacije “Konrad Adenauer” u Sarajevu, glavnog partnera konferencije, Karsten Dummel konstatovao je da je potrebno imati političku volju da bi se “izravnao put BiH ka EU”.
– Nekada je ta politička volja jača izvana, nego unutar zemlje. Zbog toga je naš zadatak ujediniti sve pozitivne snage i ići naprijed – zaključio je.
Savjetnik predsjednika Panevropske unije BiH Haris Ćutahija najavio je da će tokom konferencije u Bihaću biti održana tri panela te da će neki od govornika biti i predsjednik Međunarodne panevropske unije Alain Terrenoire, potpredsjednici Federacije BiH (FBiH) Melika Mahmutbegović i Milan Dunović, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU ambasador Lars-Gunnar Wigemark te zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula.
Priču iz Krajine, koja se počela širiti društvenom mrežom Facebook, odlučili smo podijeliti i s našim čitaocima u nadi da ćemo jednom dječaku vratiti osmijeh na lice.
Ne znamo kako se zove, ali ima 10 godina, sa Johovice je, i ako ste prolazili ovim naseljem u Velikoj Kladuši, vjerovatno ste ga zapazili kraj ceste s lopatom u ruci. Da, dobro ste pročitali. Lopatom. Jer, kako je rekao našem čitaocu Edinu Zarifoviću, koji se zaustavio i pričao s dječakom, ovo dijete popravljanjem puta zarađuje novac za život.
Pa, eto, ako i vas put nanese u pravcu Johovice i ugledate plavokosog dječaka kojem ne znamo ime kako drži lopatu i popravlja put, stanite, popričajte s njim pa onda sami odlučite želite li mu pomoći ili ne.
Jer, dok njegovi vršnjaci provode vrijeme za kompjuterom, ili u igri s drugom djecom, jedu slatkiše, imaju bezbrižno djetinjstvo i jedva podignu i kašiku sa stola, neka djeca imala su manje sreće i u ranim godinama saznaju šta znači rad, šta znači raditi da bi mogao preživjeti.
Bakir Izetbegović ranije je izjavio da je imao nekoliko prijetnji smrću od kako je na poziciji člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Gostujući u Pressingu, Izetbegović je prvi put konkretno govorio o ovome. Podsjećamo, Izetbegović je ranije kazao da je imao 30-ak prijetnji, od kojih je nekoliko bilo smrću.
Izetbegović nije prijavio niti jednu prijetnju – ali je kazao da su njemu prijavljene.
“Agencija mi je prijavila. Nisam ja prijavio. Ova koja se bavi mojom sigurnošću. Da mi je zaprijetio čovjek iz Bihaća. Da su mu ušli u prostorije, našli bombe i tako dalje”, kazao je Izetbegović – pa nastavio:
“Da mi je čovjek sa Pala prijetio da će me upucati snajperom. Jer mu je sin poginuo u ratu. Da su ga zatim legitimisali 50 metara od moje kuće. Došao s Pala. Nisam ja te ljude legitimisao nego oni koji se bave mojom sigurnošću i prijavili mi tu stvar”, kazao je Izetbegović za N1.
Institucija mu je to prijavila, kaže – odnosno Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, gdje su pomenuli da je bila 31 prijetnja, od kojih su nekoliko njih bile vrlo ozbiljno.
Kazao je da nije želio prijavljivati i problematizirati nešto “što se nigdje u svijetu ne problematizira”.
“Ako moja žena može stradati zato što sam ja član Predsjedništva, ja ću se pobrinuti da je zaštitim”, kazao je Izetbegović.
“Nigdje na svijetu nemate slučaj da supruga predsjednika nije zaštićena, nisam ja znao da kod nas nije to tako”, kazao je Izetbegović – odgovarajući i na pitanje o aferi “službeni automobil”, nakon kojeg su i otkriveni ovi detalji o prijetnjama Bakiru Izetbegoviću.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić na početku tematske sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine o stanju u poljoprivredi FBiH je kazao da pritisak na resorno ministarstvo vrše oni koji su godinama koristili poticaje, a na to nisu imali pravo.
Istakao je da su poticaji jedan od problema u poljoprivredi, zbog neuređenosti koja je naslijeđena, naglašavajući da su poticaji postali socijalna, a ne razvojna komponenta.
“U poljoprivredu ulaze mnogi zbog poticajnih sredstava”, naglasio je Dedić te dodao da su oko 2.500 obrtnika i pravnih osoba korisnici poticaja, i 12.000 fizičkih osoba.
Federalna porezna uprava je dostavila podatke da je među 12.000 fizičkih osoba 2.000 korisnika koji su zaposleni u raznim državnim službama, 2.500 penzionera te 450 korisnika socijalne pomoći.
“Struktura korištenja poticajnih sredstava nije dobra, u tome je problem”, naglasio je Dedić.
Govoreći o naslijeđenim problemima u resornom ministarstvu kazao je da su 48,3 miliona KM obaveza koje je Ministarstvo, u dogovoru s Vladom FBiH, stavilo u proceduru revizije.
Revizijom je, između ostalog, do sada, poništeno sedam miliona KM rješenja zbog raznih nepravilnosti, izrečeno je 77 zabrana korisnicima poticaja, a Vlada FBiH je poništila 68 rješenja po pravu nadzora.
“Izdali smo 53 rješenja o povratu sredstava čime je 200.000 KM vraćeno u budžet Federacije BiH”, rekao je Dedić.
Tematska sjednica Predstavničkog doma PFBiH o stanju u poljoprivredi u FBiH, po riječima poslanice Azre Hadžić, iz Saveza za bolju budućnost BiH, inicirana je iz redova te stranke radi razmatranja problema u poljoprivrednom sektoru.
