Prije nekoliko trenutaka u ulici Darivalaca krvi dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je teško povrijeđena pješakinja starije dobi.

Prema riječima očevidaca, hitna pomoć je brzo reagirala.

Među 28 uspješnih kompanija iz BiH koje su se predstavile na Novosadskom sajmu poljoprivrede, bila je i Bihaćka pivovara.

S Aidom Memagić, direktoricom marketinga Bihaćke pivovare razgovarili smo o utiscima sa Novosadskog sajma, trenutnim akcijama Bihaćke pivovara, poslovnim izazovima koji slijede u budućnosti…

– Bihaćka pivovara je članica Vanjskotrgovinske komore BiH i samim tim smo se tako da kažem uključili u sajamsku proceduru, prije svega što je ove godine Bosna i Hercegovina zemlja partner novosadskog sajma. Naš je zapravo cilj da uzmemo učešće na što većem broju sajmova kako bi došli do što većeg broja kupaca. Prošle godine smo uzeli učešće na sajmu u Prištini, ove godine smo na sajmu u Novom Sadu koji je jedan od najvećih u regionu, kaže Memagić.

Smatra da ovo tržište zaista ima veliki potencijal kada je Bihaćka pivovara u pitanju…

– Pogotovo za proizvode našeg novog programa bezalkoholnih pića, a radi se o voćnim pićima. Tu je zatim i ledeni čaj, kao i naša voda koja može biti zanimljiva upravo ovom tržištu. Naravno tu je i naše Preminger pivo koje može biti jako interesantno tržištu Srbije obzirom da se naše pivo još uvijek proizvodi po starom načinu proizvodnje. Radi se o pivu koje stoji 60 dana, a sami konzumenti na sajmu su prepoznali taj kvalitet i zainteresovanost kupaca je jako velika. Imali smo nekoliko jako ozbiljnih razgovora, čak su došli i kupci sa sajma u Prištini sa kojima smo ovdje ponovo ostvarili kontakt. Mislim da kroz sajmove možemo doći do dobre prezentacije naše firme koja se sve više širi u samoj regiji.

Planovi bihaćke pivovare u budućnosti…

– Kao što sam kazala, cilj nam je u budućnosti izaći van okvira Bosne i Hercegovine, trenutno radimo izvoz za Sloveniju i Austriju, do sada smo radili izvoz i u skandinavske zemlje. Ono što je bitno pomenuti je da od ove godine ulazimo u Hrvatsku gdje ćemo sa našim programima bezalkoholnih pića u toku sezone snabdjevati cijelu jadransku obalu, dok na tržište Hrvatske ulazimo i sa četiri vrste piva što je jako bitno jer ćemo se naći i u trgovačkom sektoru.

Bihaćka pivovara sponzor je sportskim klubovima, Veležu i Čeliku.

– Generalno, bihaćka pivovara je svoj marketing usmjerila prema sportskim klubovima, mi njih konstantno pratimo, pogotovo na području USK-a, ali i šire. Svi klubovi koji imaju omladinske škole, razne projekte i aktivnosti, mi njih pomažemo i trudimo se biti društveno odgovorna kompanija. Međutim, nedavno smo došli na ideju da radimo limited edition etikete. Prije četiri godine smo prvi put nešto slično radili sa novogodišnjim pakovanjima što se pokazalo jako uspješnim, tako da su ljudi jednostavno tražili tu zimsku etiketu. Poslije, istraživanjem tržišta i traženjem ciljnih grupa, dogovorili smo najprije saradnju sa navijačima zeničkog Čelika, popularnim „Robijašima“ sa kojima smo najprije potpisali pilot projekat koji se pokazao veom uspješnim, tako da su ljudi tamo sve češće tražili naše pivo. Poslije projekta sa „Robijašima“ potpisali smo ugovor i sa samim klubom NK Čelik, a nakon toga je došao i Velež, kaže Memagić i dodaje:

– Želim reći da je ovakav vid saradnje moguć i sa svim ostalim klubovima u zemlji, s tim da je najprije potrebno procjeniti obim i trajanje saradnje. Mi smo na našem kantonu sponzori Nogometnog saveza koji broji 27 klubova koji na taj način plaćanju kotizacije, sportsku opremu i slično.

Samo u prva tri mjeseca ove godine na bolovanju je bilo 2013 radnika, kazao nam je Almin Handanagić, direktor ZZO USK.

Trošak Zavoda za zdravstveno osiguranje USK­a za bolovanja svake godine dostiže iznos i do dva i po miliona KM. Ništa manja naknada za bolovanja nije bila ni u 2016. Troškove bolovanja onih koji su na bolovanju više od o 42 dana, a koje snosi Zavod zdravstvenog osiguranju u USK­u, u prethodnoj godini napravila su 5528 radnika. Broj onih koji su na bolovanju manje od 42 a čiju spriječenost za rad snosi poslodavac sigurno su i veće jer su i malverzacije brojnije, a bolovanje dolaze iz nemedicinskih razloga. Za razliku od prošlih godina, mora se više poraditi na tom pitanju.

Prvostepena ljekarska komisija je u domovima zdravlja, a onda i drugostepena u ZZO USK­a, ako je neophodno bolovanje duže od 42 dana. Kontinuirano, svake godine, više od dva miliona KM Zavod zdravstvenog osiguranja izdvoji za privremeno spriječenost u radu svojih osiguranika. Prošle godine 5528 radnika bilo je na bolovanju dužem od 42 dana i time stvorilo troškove veće od dva miliona. Samo u prva tri mjeseca ove godine na bolovanju je bilo 2013 radnika, kazao nam je Almin Handanagić, direktor ZZO USK.

Zavod već godinu dana ima i uposlene kontrolore bolovanja, ali sankcija za sada nije bilo. Malverzacije su brojne, a putevi i dalje prohodni. Prva linija su, kažu, ljekari.

Broj radnika na bolovanju ako se i smanji, kaže Handanagić, neznatan je. Isti slučaj nije sa bolovanjima u javnom i privatnom sektoru. Očit je tu nesrazmjer pa su bolovanja zaposlenih u javnom sektoru daleko brojnija nego li u privatnom sektoru gdje je strah od gubitka posla granica preko koje se ne prelazi čak ni onda kada boli.

Sve češće bolovanje mnogim radnicima služe i kao bijeg od mobinga. Često je to jedini odgovor na presing, ali i sve češći razlog upućivanja na bolovanje godinama unazad su i deprevisvna stanja, kažu nam građani sa kojima smo razgovarali. Koliko je izgubljenih radnih dana zbog bolovanja po zaposlenom teško je reći. No sigurno, dok jedni rade i bolovanje im nije opcija ni onda kada su bolesni, drugi obilato koriste pogodnosti svog „rada“.

U sklopu radne posjete gradu Bihaću  NJ.E. Hani bin Abdulah Momin, ambasador Kraljevine Saudijske Arabije u BiH posjetio je danas gradsku i u razgovoru sa čelnim ljudima grada Bihaća upoznao se sa aktuelnim stanjem u gradu na Uni.

Zahvalivši se ambasadoru Mominu na posjeti gradu Bihaću, Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća i Davor Župa, predsjedavajući GV Bihać, istakli su dosadašnju dobru saradnju grada Bihaća  i Kraljevine Saudijske Arabije.

“Upoznati smo sa svim aktivnostima i projektima koje je Kraljevina Saudijska Arabija realizirala u našoj zemlji, pomogavši obnovu u ratu porušenih objekata, izgradnju novih i općenito podrške razvoju BiH. S tim u vezi razgovarali smo o promociji naših prirodnih ljepota sa akcentom na NP Una kojeg sve više posjećuju turisti iz Saudijske Arabije “– kazao je gradonačelnik Fazlić.

Ambasador Momin istakao je da su prioriteti u njegovom radu nastavak saradnje i podrške Bosni i Hercegovini, naglasivši da će Kraljevina Saudijska Arabija  nastaviti sa podrškom stabilnosti i jedinstvu BiH, kao zemlje suživota različitih religija i nacija.

Premijer Vlade Unsko-sanskog kantona Husein Rošić upriličio prijem za ambasadora Saudijske Arabije u BiH

Potpisan Memorandum o saradnji Antikorupcijske mreže u BiH – ACCOUNT, Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) i Vlade Unsko-sanskog kantona.

“Bivšim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane Regije Bihać, članovima porodica poginulih i nestalih branioca i RVI, ime gradske uprave Bihaća, GV Bihać i svoje lično ime, upućujemo iskrene čestitke povodom 25. godišnjice formiranja HVO Regije Bihać.

Naša zajednička borba u odbrambeno-oslobodilačkom ratu potvrdila je da je Bihać grad suživota i tolerancije, odnosno grad koji je zajedničkom borbom sva tri naroda i ostalih, pobjedio fašizam i one snage koje negiraju civilizacijske vrijednosti.

Prisjećajući se svih poginulih u borbi za slobodu grada Bihaća i Bosne i Hercegovine, učinimo sve da u miru, svi zajedno živimo u boljem i ljepšem gradu Bihaću i Bosni i Hercegovini“.

Šuhret Fazlić Davor Župa
Gradonačelnik predsjedavajući GV Bihać

Kompanija Yildiz Entegre iz Turske nedavno je pokazala interes za ulaganje u sektor drvoprerade u BiH. Naime, turski investitor traži pogodnu lokaciju za izgradnju pogona na površini od 20 hektara u kome bi se proizvodila iverica.

Predstavnik turske kompanije Azem Gungor razgovarao je već na tu temu sa predstavnicima izvršne kantonalne i gradske vlasti u Bihaću u kome investitor vidi potencijal za gradnju jednog takvog pogona.

– Zainteresovani smo za otvaranje drvoprerađivačke fabrike u kojoj bi na dan proizvodili 1.200 kubika iverice. Planiramo zaposliti direktno 400 radnika i uložiti 100 miliona eura. Priča se da Bosna nema dovoljno sirovine, ali mi smo izbarali Bihać da bi mogli iz Hrvatske uvoziti drvo i u Bihaću vršiti proizvodnju – rekao je Gungor, piše eKapija.

Azem Gungor je tada sa predstavnicima Kantona i Gradske uprave obišao nekoliko lokacija u Bihaću koje bi mogle odgovarati traženim kriterijumima, saopšteno je iz Vlade Unsko-sanskog kantona. Premijer USK Husein Rošić kaže da je ta firma prvobitno istraživala lokacije u drugim opštinama USK, u sklopu čega je obišla i pogone Drvne industrije Sanica u Ključu.

– Kako gabariti Sanice u Ključu nisu odgovarali, a u Sanskom Mostu nisu našli lokaciju koja zadovoljava njihove potrebe, menadžment kompanije je odlučio da to bude grad Bihać. Mi smo zadužili osobe ispred Gradske uprave i Vlade da provedu potencijalnog investitora i pronađu lokaciju – kazao je Rošić.

Rošić je dodao je investitor ne zahtijeva gotove građevinske objekte, već je spreman izgaditi kompletnu infrastrukturu.

– Njima je potrebno 20 hektara zemljišta. Smatramo da je najpogodnija lokacija Šipad Bine koja je u stečajnom postupku i da je to idealna prilika. Ako ne, radićemo i dalje na tome, u gradu Bihaću ima dosta zemljišta, imamo i poduzetničku zonu u Ripču – rekao je Rošić.

Prema riječima premijera USK, ono što vlasti u Bihaću treba da obezbijede je da lokacija buduće fabrika bude u blizini željeznice, te priključak električne energije.

Vlada USK nedavno je kontraktirala agenta tuske kompanije Yildiz Entegre kako bi provjerila u kojoj fazi je potencijalna investicija. Prema posljednjoj informaciji, u toku je analiza kapaciteta drvne industrije u regiji, nakon čega će biti riječi o konkretnim planovima.

Na lokalitetu Japodskih otoka u Račiću kod Bihaća sa radom je počela radionica pod nazivom „Bihaćka regija – pravac razvoja incoming turizma“. Ovaj događaj se organizira u okviru projekta MarketMakers podržanog od Vlade Švicarske, a koji provodi konzorcij Helvetas Swiss Intercooperation i Kolektiv, Posao.ba i turistički klaster Una.

Prema riječima Armina Amidžića, predsjednika UO Turističkog klastera Una, na današnjoj radionici razgovarati će se o izazovima i perspektivama razvoja incoming turizma u Bihaću i okolini, sa akcentom na iskustva koja su stekli institucije i osobe iz oblasti turizma sa područja Hercegovine.

U prisustvu mještana i predstavnika gradske uprave Bihać, danas je u Ripču obilježeno dvadeset i pet godina od progona Ripčana iz svojih domova.

Istovremeno obilježena je i 22. godišnjica oslobađanja Ripča ratne 1995. godine. Današnje okupljanje bila je prilika da se evociraju uspomene na stradanja Bošnjaka Ripča 1992. godine, o čemu je ispred mjesne zajednice Ripač govorio Hamza Šehić.

„Danas smo se okupili kako bi smo se prisjetili tužnih dana, odnosno našeg progonstva iz svojih domova od strane dojučerašnjih komšija. Istovremeno okupili smo se i da se prisjetimo oslobađanja i povratka u naše domove iz kojih više nikada nećemo otići“- kazao je Šehić.

O ratnim danima i oslobađanju Ripča, te značaju okupljanja mladih na manifestacijama koje obilježavaju odbrambeno-oslobodilački rat, govorio je Hamdija Abdić, ratni komadant 5. korpusa Armije R BiH.

On je kazao da preživjeli i svjedoci stravičnih zločina nikada više neće dozvoliti da se oni ponove, odnosno da se zločini zaborave.

„Ovaj i svi ostali datumi iz proteklog rata i agresije na našu domovinu, moraju biti otrgnuti od zaborava prvenstveno zbog žrtava, njihovih porodica, ali i da se zlo i zločini nikad više ne ponove.Mi moramo na ovakvim tužnim godišnjicama više govoriti šta nam se dešavalo u ratu, ne zato da širimo mržnju, već da ne dozvolimo da nam se ponove strašni zločini“- kazao je ispred gradske uprave Bihać, Ermin Zulić, Savjetnik gradonačelnika Bihaća.

Delegacije MZ Ripač, gradske uprave Bihać, boračkih udruženja i političkih stranka položili su cvijeće na šehidsko spomen obilježje i spomen ploču ispred nekadašnjeg logora u kojem su mučeni i ubijeni Bošnjaci Ripča i Ljutočke doline.