Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, danas je u utorak, u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, organizirala prezentaciju „Prvog izvještaja monitoringa provođenja Strategije za borbu protiv korupcije 2015-2019. i Akcionog plana za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2015-2019.“.
Tokom prezentacije Monitoringa za prvu godinu od usvajanja Strategije poseban naglasak bio je stavljen na realizirane aktivnosti iz Akcionog plana, te na strateške ciljeve za predstojeći period. Izvještaj je prezentirao direktor ove institucije Hasim Šabotić.
U ime Vlade Unsko-sanskog kantona prezentaciji su bili prisutni glavni nosioci aktivnosti ,u ovom Kantonu, na provođenju strategije za borbu protiv korupcije Ervin Bibanović, ministar unutrašnjih poslova USK i Jasmin Musić, savjetnik premijera Huseina Rošića.
Procjenjuje se da je oko 300 ljekara napustilo Federaciju Bosne i Hercegovine u periodu od 1. januara 2016. do 15. oktobra 2016.
Do podataka o odlasku ljekara u Federaciji BiH je došla Ljekarska komora Federacije BiH, a dostavili su ih kantonalne ljekarske komore. Broj ljekara koji su napustili Federaciju BiH do kraja 2016. procjenjuje se na oko 300.
Unsko–sanski kanton – 80
Kanton Sarajevo – 38 ljekara
Tuzlanski kanton – 47
Zeničko–dobojski kanton – 17
Srednjobosanski kanton – 7
Posavski kanton – 5
Hercegovačko–neretvanski kanton – 36
Zapadnohercegovački kanton – 3
Kanton 10 – 2
Određeni broj ljekara, po procjeni Ljekarske komore FBiH između 30-40, u inozemstvo odlaze direktno nakon Medicinskog fakulteta, što znači da nisu bili prijavljeni niti u jednoj ljekarskoj komori, piše N1.
U moru stranica sa raznim temama koje možemo pronaći na facebooku, ovih dana pojavila se jedna, kako nam se čini, jako zanimljiva Krajišnicima. Stranica je osnovana nedavno, a broj onih koji prate njen rad svakodnevno se povećava, a po broju reakcija na slike koje stranica objavljuje, vidi se oduševljenost Krajišnika s njom.
Osnivač ove stranice je devetnaestogodišnji Elvedin Hasanagić iz Bosanske Otoke, koji za portal biscani.net kaže, kako je ideja za osnivanje ove stranice nastala spontano, i bez nade da će stranica doživjeti ovakav uspjeh.
„Nisam baš bio optimističan kada je bio u pitanju uspjeh stranice. Prvih dana, u to sam sve više bio uvjeren, a onda, nekako se desilo to, da je sve više raje počelo dolaziti na stranicu, i broj reakcija na slike koje objavljujem je rastao, što me je obradovalo.“
Na stranici se objavljuju slike sa riječima i njihovim objašnjenjima te primjerima koje svakodnevno možemo čuti na ulicama. Dite, hepek, utrni i mnoge druge riječi su na ovoj facebook stranici definitivno pravi hit među ‘facebook rajom’.
„Cilj stranice je prije svega humor i predstavljanje ‘krajiških riječi i doskočica’ koji se najviše koriste u ovom dijelu Bosne. Pregledavajući, duže vremena, facebook stranice vidio sam da su većinom sve stranice koje su humorističnog karaktera mnogo dalje od Krajine, pa sam htio humor ‘dovesti’ i kod nas, a od toga napraviti i neku korist, tj, očuvati ove riječi i doskočice.“
Kako kaže, inspiracija dolazi spontano ili u inbox stranice od pratioca.
„Naći neku novu riječ za objasniti sigurno se ne čini teškim zadatkom, međutim, kada treba praviti novu sliku, uvijek je izazov koju riječ uzeti i na koji način je objasniti da bude zanimljivo i primamljivo. Često je tu i pomoć pratioca, koji svojim idejma se javljaju u inbox, pa to i iskoristim, a ponekad se slučajno sjetim neke ‘doskočice’. Da li dobro objasnim njihovo značenje ne znam ni sam, na pratiocima je da odluče“
Autor stranice se nada da će broj pratioca se povećati, i da će stranica postati još zanimljivija, sa sadržajem koji će uveseljavati narod.
„Nadam se, da će stranica uspjeti zadržati svoje pratioce i privući pažnju novih, i tako uspjeti humoristično objašnjavati lingvističke doskočice Krajine“, rekao je ne kraju Elvedin u razgovoru za naš portal.
Ova stranica je odličan način da od zaborava sačuvamo naše riječi, a usput i da se nasmijemo. U to se uvjerite sami na: Krajiške lingvističke doskočice
Izmjenom pravila koja regulišu registraciju putničkih automobila u FBiH napravljena je situacija koja bi se faktički mogla nazvati haotičnom.
Od sredine 2015. godine važe nova pravila pri registraciji automobila. Naime, sve do tada svi vozači su dobijali automatski popust od 50 posto za obaveznu policu osiguranja. Novim pravilima, vozač koji prvi put registrira automobil ili vozač koji je u prethodnoj godini skrivio nesreću nema više popust od 50 posto i automatski plaća višu cijenu.
Izmjena pravila u ovom smjeru je uglavnom prihvaćena kao nešto pozitivno i u skladu s evropskim pravilima – cilj je nagraditi vozače koji nisu skrivili nesreću i koji svojim iskustvom garantuju da neće napraviti štetu.
Gdje je onda problem? Kao i mnogo puta do sada, nadležni su zaboravili jedan mali detalj, a vrag se, to znamo, uvijek krije u detaljima.
Prije izmjene pravila, prilikom prodaje automobila vlasnik je prodavao i policu osiguranja jer je policu za novi automobil svakako dobijao uz popust od 50 posto koji je važio za sve.
Prema novim pravilima, stara polica je osnov za popust tako da mnogi vlasnici koji sada prodaju automobil zadržavaju policu ili je prenose na novi automobil. S druge strane, država jednom registriran automobil (a najznačajniji dio registracije je upravo polica osiguranja) u evidencijama vodi registrovan cijelu godinu, a eventualni prestanak važenja police MUP ne evidentira.
Pojednostavimo primjerom. Osoba X u maju prodaje automobil koji je registrovan tokom cijele 2016. (što znači i kupljena polica osiguranja) osobi Y s tim da mu ne prodaje policu osiguranja. Država, odnosno MUP, nikada ne prekida registraciju i ne vraća poreze i dadžbine. Osiguranje osobe X MUP ne obavještava da je polica osiguranja prekinuta, tako da se za MUP, osim promjene vlasnika, ništa nije desilo.
Osoba Y koja je kupila automobil trebala bi kupiti novu policu koja bi važila od trenutka kupovine automobila do kraja 2016.
No, šta se dešava ako osoba Y namjerno ili slučajno ne kupi novu policu osiguranja? Za MUP potvrda o registraciji ili saobraćajna dozvola u kojoj je upisano do kada je automobil registrovan je dokaz da se automobil može nalaziti u saobraćaju. Time dolazimo do činjenice da u saobraćaju imamo automobil koji jeste registrovan, ali je bez police osiguranja.
Iz Agencije za nadzor osiguranja FBiH te iz Zaštitnog fonda FBiH, koji isplaćuje štetu u slučaju kada je saobraćajnu nesreću skrivio vozač bez police, za Klix.ba kažu kako jeste napravljen propust pri donošenju nove regulative.
Pravi problem nastaje tek kada osoba Y skrivi nesreću automobilom koji je registrovan, ali nema važeću policu osiguranja.
Upravo to se desilo čitatelju portala Klix.ba.
Automobil koji je bio registrovan, ali bez police, skrivio je nesreću pri čemu je vozač automobila pobjegao. Policajci koji su vršili uviđaj na osnovu baze MUP-a KS došli su do identiteta vlasnika te su u izvještaju naveli da se radi o automobilu koji je registrovan i sa urednom policom. Osiguranje koje je izdalo policu potom dostavlja potvrdu da je polica prekinuta kada je osoba X prodala automobil, što znači da je u tom trenutku automobil bio bez police. Prema pravilima, Zaštitni fond bi oštećenom trebao isplatiti odštetu. Međutim, Fond od MUP-a traži podatke o automobilu i ponovo dobija neažurirane podatke MUP-a prema kojim je automobil registrovan i sa uplaćenom policom za vrijeme trajanja registracije.
Iz Zaštitnog fonda za Klix.ba kažu da u ovakvim slučajevima od MUP-a traže potvrdu da li je u toku trajanja registracije mijenjan vlasnik automobila. Ako jeste, tu informaciju, uz tvrdnju osiguranja da je polica prekinuta, uzimaju kao validnu te isplaćuju štetu.
Rješenje problema je jednostavno: MUP bi trebao voditi evidenciju ne samo o promjeni vlasnika automobila, već i o eventualnoj promjeni police osiguranja. Problem je, kako nezvanično saznajemo, što MUP-ovi nisu softverski osposobljeni za nešto slično, piše Klix.ba
Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una, za časopis Stav ekskluzivno otkriva da u saradnji s partnerima iz dunavske mreže rade na realizaciji ideje koja će u ovoj godini biti i zvanično promovirana. Radi se o projektu koji nosi naziv “Unaland”, čiji je cilj razvoj unske kontinentalne rivijere. U tom dugoročnom projektu bit će obuhvaćeno cijelo područje Unsko sanskog kantona u fazama.
Ideja o nastanku i potrebi za proglašenjem gornjeg toka rijeke Une nacionalnim parkom seže u prošli vijek, kada su zaljubljenici u rijeku Unu, sportisti, predstavnici nevladinih organizacija i privrednog sektora odlučili organizirati prvu međunarodnu unsku regatu 1964. godine. Zatim je oformljen i Turistički savez općine Bihać, koji je radio na promociji turističkih ponuda i prirodnih ljepota ovog predjela Bosne i Hercegovine. Snažniji iskorak, kada je u pitanju ekološka svijest i zaštita prirode i prirodnih atrakcija koje postoje na području gornjeg toka rijeke Une, desio se osnivanjem nevladine organizacije “Unski smaragdi”.
Njihov osnivač Boško Marjanović okupio je tadašnje entuzijaste koji su krenuli raditi prvenstveno na podizanju ekološke svijesti kod mladih generacija, uglavnom učenika osnovnih i srednjih škola na području grada Bihaća. Udruženje je nakon samo pola decenije preraslo u jedan ekološki snažan pokret koji je svoje djelovanje nastavio i tokom rata. Međutim, prva inicijativa za proglašenje gornjeg toka rijeke Une zaštićenim područjem upućena je zvanično 2001. godine od strane Općine Bihać, čiji su potpisnici bili mnoga pravna lica, nevladin sektor i privrednici, a Vlada Federacije BiH prihvatila je inicijativu i oformila stručni tim čiji je zadatak bio utvrditi biološke, kulturološke i ostale vrijednosti koje egzistiraju na ovom području. Studija izvodljivosti pokazala je da područje gornjeg toka rijeke Une ima posebne vrijednosti, a najvrednija od svih vrijednosti jeste fenomen sedre i sedrenih barijera koji je prisutan u malo rijeka na svijetu.
Rađanje nacionalnog parka
Navedena studija pokazala je i to da ovo područje u skladu s kriterijima IUCN (Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa) može imati kategoriju II, a to je nacionalni park. Direktor Nacionalnog parka Amarildo Mulić rekao nam je da zvanični datum i administrativni početak kada je Bihać dobio zaštićeno područje jeste 29. maj 2008. godine. Tada je definirano područje od 19.800 hektara površine, zatim je Vlada Federacije BiH u ime Federacije BiH donijela Zakon o upravljačkim pravima koji daje ovlast današnjem preduzeću Nacionalni park Una, koje je formirano tokom 2009. godine i koje je zakonski upravitelj ovim područjem u smislu vršenja monitoringa svih aktivnosti u ovom području.
“Formiran je i Nadzorni odbor 2010. godine, a 2011. godine sam prvi put izabran za direktora ovog preduzeća. Kada je iste godine u Sarajevu izvršena primopredaja, dobio sam pet registratora i jednu polovnu telefaks‑mašinu. U to vrijeme nismo imali niti kancelarije, niti jednog uposlenog, od normativnih akata imali smo Zakon o Nacionalnom parku Una i Statut, ostalo ništa nismo imali, ali smo imali viziju koja nas i danas vodi, a to je da smo kontinuirano radili na uključivanju svih resursa i subjekata u promociju i kreiranje zaštićenog područja koje ima kapacitete da bude među pet top posjećenih turističkih destinacija u svijetu”, kaže Mulić.
Prilika za ekonomski razvoj
Nacionalni park Una i prirodne ljepote grada Bihaća uz kulturno-historijsko naslijeđe zasigurno su veliki turistički potencijal i prilika za ekonomski razvoj i prosperitet. Sve to ima dodatnu vrijednost ako se uzme u obzir blizina Evropske unije, posebno Republike Hrvatske, s kojom ovaj kraj graniči. Tokom ljeta veliki broj turista s Jadrana dolazi i svraća u Bihać i Nacionalni park Una te uživa u ljepotama ovog kraja. Uprkos svim ovim činjenicama, Bihać je grad čija ekonomija još uvijek nije doživjela svoj uzlet. Direktor Mulić ističe da je potrebna veće interesiranje lokalnih i kantonalnih vlasti u cilju realizacije određenih projekata koji su neophodni za daljnji razvoj turizma u Nacionalnom parku Una i ovoj regiji.
“Dva su prioritetna projekta koja trebaju podršku lokalnih vlasti, što bi dalo energiju za još jači iskorak u smislu ekonomske valorizacije ovog prostora. Prvi je prioritet modernizacija i asfaltiranje prilaznih puteva koji vode prema vodopadu Štrbački buk, kao jednoj od najatraktivnijih zona u Nacionalnom parku Una. To je prostor od Gorjevca preko Štrbačkog buka do Orašca. Riječ je o prstenu dužine 22 kilometra koji bi napravio ambijent za još jači razvoj Nacionalnog parka Una, ali i za ruralni razvoj ovog kraja u smislu uključivanja lokalnog stanovništva u ovu priču, kroz malo poduzetništvo s ciljem ponude tradicionalnih domaćih proizvoda specifičnih za ovaj dio Bosne i Hercegovine. Bez realizacije ovog projekta vrlo je teško privući investicije i voditi određene aktivnosti u zimskom periodu kada su u pitanju zone koje su veoma atraktivne. A drugi prioritet jeste nastavak započetog asfaltiranja dionice Kulen‑Vakuf – Martinbrod u dužini od četiri kilometra. I ovaj je projekt vrlo značajan za razvoj turističkih obilazaka ovog područja i južne zone u Nacionalnom parku Una, a istovremeno za kvalitetu života lokalnog stanovništva koje bi konačno bilo povezano s Bihaćem, što bi stvorilo pretpostavke za lakšu i bržu komunikaciju”, kaže Mulić
Kad su u pitanju turističke posjete Nacionalnom parku Una, evidentan je ogroman porast tokom posljednjih nekoliko godina. Rezultat je to kontinuiranog i mukotrpnog rada i zalaganja na promociji Nacionalnog parka Una, kao i na unaprjeđenju sadržaja i ponuda.
“Osjetan je veliki porast turističkih posjeta u odnosu na 2011. godinu, kada smo imali oko 3.000 zabilježenih posjeta s prodajnim uslugama, da bi se taj broj 2012. godine popeo na, za nas u to vrijeme ogromnih, jedanaest hiljada posjeta. Nakon implementacije određenih projekata i ulaganja u turističku infrastrukturu, posebno kada je u pitanju zona Štrbačkog buka i zona Martinbroda, dobijanjem novih modernih šetnica, ali i kontinuiranom promocijom koju smo od 2011. godine ciljano radili na turističkim tržištima, na čemu moramo zahvaliti, prije svega, našim medijima koji šalju i prenose sliku o ljepotama Nacionalnog parka Una i ovog kraja. Onda smo 2013. godine u odnosu na 2012. godinu imali povećanje posjeta za 200 posto, s 11.000 na 30.000 posjeta, da bismo 2014. godine imali malo povećanje za nekih 15 posto, jer je to bila godina izuzetno nepovoljna za turizam na otvorenom zbog učestalih kiša i poplava koje su se desile te godine u Bosni i Hercegovini.
Međutim, 2015. godina je donijela i ispunila sve naše želje koje smo imali od samog početka rada na promociji Nacionalnog parka Una, a to je da ostvarimo 50.000 ulaznica, što je povećanje za 40 posto u odnosu na 2014. godinu, i konačno 2016. godina i oko 65.000 plaćenih ulaznica u zonama Štrbački buk i Martinbrod. U te plaćene posjete ubrajamo i ribolovne dozvole te goste kajaka i raftinga kod turističkih agencija koje pružaju te vrste usluga. Dakle, naša je procjena da oko 80 posto Nacionalni park Una nije pod posebnim režimom naplate ulaza, što nam govori da je uz ovih 65.000 Nacionalni park posjetilo negdje oko 100.000 turista u prošloj godini”, ističe direktor Mulić, potvrđujući brojkama da Nacionalni park Una, sa svim svojim prirodnim ljepotama i kapacitetima, može biti generator ekonomskog razvoja ovog dijela BiH.
Prioritetni projekti
Statistički podaci nisu, ističe Mulić, relevantan pokazatelj u Bosni i Hercegovini, ali su relevantni za aktualni trend jer pokazuju njegov rast ili pad. On ističe da je to zbog velikog utjecaja sive ekonomije u ovom sektoru, na čijem se smanjenju kontinuirano radi.
“Kroz projekt WWF-a (World Wide Fund for Nature), u kojem postoji i Forum za održivi turizam, radimo na osnivanju klastera koji će biti vezan ne samo za područje Nacionalnog parka već i šire. Radi se o ideji koja bi okupljala sve one koji bi se okupili oko tog udruženja građana čiji će zadatak biti da razvije destinacije šireg područja Nacionalnog parka. Cilj je razvijanje Nacionalnog parka Una, čime bi se i razvijale mikrodestinacije na području Unsko-sanskog kantona. U tom kontekstu, možemo vašim čitaocima dati jednu ekskluzivu. Naime, u saradnji s našim partnerima iz dunavske mreže radimo na realizaciji jedne ideje koja će u ovoj godini biti i zvanično promovirana. Radi se o projektu koji nosi naziv ‘Unaland’, čiji je cilj razvoj unske kontinentalne rivijere. U tom dugoročnom projektu bit će obuhvaćeno cijelo područje Unsko‑sanskog kantona u fazama. Na takav način želimo prezentirati viziju i dati na razmatranje, usvajanje i potpisivanje od strane nevladinih institucija i privrednog sektora, čime želimo kreirati manje projekte po prioritetima i u skladu s međunarodnim pozivima koji finansiraju određene aktivnosti u kontekstu razvoja cijele ove regije koju smo mi nazvali ‘Unaland’.
U tom smislu, već smo imali razgovor s načelnikom Općine Donji Lapac, koji je izuzetno zainteresiran za takvo nešto. Imali smo razgovor i u savskoj komisiji u Zagrebu oko toga i kompatibilno je sa svim smjernicama savske komisije, gdje je Nacionalni park Una potpisnik deklaracije i članica savske mreže. Zatim smo s WWF Adrija projektom iz Zagreba također razgovarali i dobili njihovu podršku. Općina Bihać je također zainteresirana i imamo njihovu podršku, kao i podršku općina s područja Republike Srpske, posebno gospodina Ceptera iz Bosanske Dubice, koji je zainteresiran za pružanje podrške ovom projektu. Dakle, mi ustvari pravimo jedan marketinški brend koji tokom jednog procesa u trajanju od deset-petnaest godina treba stvoriti uvjete na bazi javnog i privatnog partnerstva, na bazi kapaciteta koje ova dolina ima, a sve s ciljem zaštite i održavanja, posebno rijeka, ali i svih drugih prirodnih vrijednosti, jer treba naglasiti kako sve ijedan grad i sve ijedna općina na području Federacije BiH i RS-a u svojim strateškim dokumentima, kao glavni strateški okvir razvoja, imaju poljoprivredu i turizam. Dakle, naša jedina šansa jesu prirodni resursi”, kaže direktor Mulić.
Novi sadržaji
Kada je u pitanju unaprjeđenje turističkih ponuda i sadržaja na području Nacionalnog parka Una, Mulić ističe kako je određeni interes pokazan u pogledu fotosafarija, ali i posjeta starim gradovima koji egzistiraju na području Bihaća i Unsko-sanskog kantona.
“U narednom periodu radit ćemo u tom pravcu po ugledu na turističke ponude Nacionalnog parka Tara, koji je razvio turističku ponudu promatranja medvjeda i mi ćemo nastojati kreirati takvu turističku ponudu za ljubitelja takve vrste turizma kojih u svijetu sve više ima. Nacionalni park Una bogat je s raznim vrstama životinja specifičnim za područje Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, potrebno je spomenuti da smo mi prvi u Bosni i Hercegovini uradili projekt ‘Život divljih zvjeri NP Una’, istraživali život populacije medvjeda u Nacionalnom parku Una. Bio je to prvi put u historiji BiH da je neko humano ulovio medvjeda, postavio mu ogrlicu za praćenje i vršio stručni monitoring u trajanju od dvije godine. Na osnovu ovog projekta uradili smo i dokumentarni film Tragom medvjeda zvanog Ljutoč BiH 001, zatim smo imali i drugog medvjeda kojeg smo ulovili i pratili na isti način. Postoji i ideja o rezervatu prirode, ali će za to trebati još puno vremena i izmjena cjelokupne ekološke svijesti u smislu očuvanja flore i faune putem određenih restrikcija i zakona u pogledu lova i ostalih aktivnosti u prirodi. Turisti već sad, uz stručno vođenje naših rendžera, mogu steći iskustva koja malo gdje mogu dobiti kada je doživljaj prirode u pitanju”, entuzijastično otkriva Mulić.
Kako više iskoristiti prirodne vrijednosti na području Nacionalnog parka Una i kolika je odgovornost, ali i obaveza Federacije i države u pogledu iniciranja, poticanja i investiranja u turizam na području Bihaća i Unsko-sanskog kantona, pitanje je koje već duži period muči ovdašnju javnost. Mulić ističe da je odgovornost Federacije neupitna, ali da je to prioritet, prvenstveno, lokalnih vladajućih struktura, piše stav.ba
“Pomoć treba biti najviše s federalnog nivoa, ali mi imamo najviše interesa u tom pogledu. Nulti prioritet jeste modernizacija i asfaltiranje puteva u zoni Štrbački buk u dužini od 22 kilometra. Dakle, nije do nas, već do sredstava, jer bez ulaganja ne možemo očekivati daljnji rast”, zaključuje Mulić.
U Bihaću više od pola vijeka postoji sportski aerodrom Golubić. Ali, u svjetlu godinama najavljivanog turističkog razvoja Unsko-sanskog kantona, kapaciteti tog aerodroma nisu prošireni. Iako političari najavljuju izgradnju modernog aerodroma, za sada postoji samo slika kako bi on mogao izgledati, piše FTV.
Peticija za oslobađanje plaćanja premije zdravstvenog osiguranja za djecu do navršene 15-te godine, učenika i redovnih studenata do navršene 26-te godine, koju je potpisalo 353 građana USK-a, upućena je Vladi i resornom ministarstvu USK.
Pismo podrške za ovu peticiju stiglo je od 11 bosanskih nevladinih organizacija.
Peticijom se traži hitno usklađivanje kantonalnih propisa sa federalnim zakonom o zdravstvenoj zaštiti, kojim su pomenute ketegorije oslobođene plaćanja premije.
U peticiji se između ostalog kaže da, ukoliko Vlada USK-a, a primarno kantonalni resornim ministar, u roku od sedam dana ne usklade svoje akte, uslijedit će prijave federalnom i kantonalnom zdravstvenom inspektoru, Ministarstvu zdravlja FBiH, te nadležnom redovnom sudu. – piše rtvusk.
Prema podacima Službe za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona (USK), krajem novembra u Unsko-sanskom kantonu na posao je čekalo nešto više od 44.000 građana i ova brojka je imala tendenciju laganog rasta u odnosu na novembar 2016. godine.
Od ukupnog broja nezaposlenih nešto više od 25.000 ili 57 posto su stručne osobe.
U novembru je zaposleno 546 radnika, od čega 247 žena. Najbrojnije zapošljavanje, prema iskazanim potrebama, realizovano je u Bihaću 144, a najmanje, svega pet radnika, zaposleno je u Bužimu, piše RTVUSK.
Nakon što smo na portalu Cazin.NET uputili apel pomoći za hitan premještaj naše heroine Mije iz Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Klajićevu bolnicu u Zagrebu, iz Zagreba nam stižu loše vijesti. A nakon toga, uslijedio je još veći šok i nevjerica..
Roditelji malene Mije, Jasmin i Renata Mujadžić, dobili su informacije da je za nju premještaj u ovom trenutku nemoguć.
U razgovoru roditelja sa ravnateljima Klajićeve bolnice u Zagrebu, njihovim stručnjacima i trenutnog Mijinog liječnika u Bihaću došli su do zaključka da je za Miju najsigurnije da trenutno ostane na liječenju u bihaćkoj bolnici. Mijino zdravstveno stanje je loše i postoji opasnost da put ne bi preživjela.
Otac oboljele Mije ove informacije podijelio je i u grupi podrške za našu heroinu Svi za Miu.
Nakon ovih zaista tužnih vijesti, na adresu portala Cazin.NET pristižu šokantne informacije. Bihaćka bolnica Mijinim roditeljima, baš u vrijeme kada se sve ovo dešava sa malenom, uputila je Opomenu pred tužbu. Kako navode, nisu uplatili finansijske troškove iz 2012. godine za boravak majke u bolnici uz oboljelo dijete. Tada je Renata Mujadžić u bolnici boravila sa drugom kćerkom Jasminom.
I dok su se svi Cazinjani digli na noge da spasimo, prioritetno, jedan maleni život, uprava bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” nema nimalo solidarnosti prema roditeljima oboljele.Pored svih briga s kojima se ovih dana suočavaju Jasmin i Renata Mujadžić, na teret im se dostavlja i prijetnja tužbom. U kojem mi to svijetu živimo?
Molimo sve naše sugrađane, Cazinjane, dobre ljude širom regije i dijaspore, da u skladu sa svojim mogućnostima pomognu Mijine roditelje novčanim sredstvima, kako bi po poboljšanju zdravstvenog stanja naša lavica, u borbi za život, mogla uspješno biti premještena u Zagreb na liječenje, ali i kako bi isplatili dugovanja prema bolnici.
Sada smo joj potrebniji nego ikad prije. Ne dopustimo da se ovaj maleni život ugasi.
Proteklih mjesec dana ljubitelji malog nogometa su imali priliku da uživaju u malonogometnim majstorijama, haklera na parketu sportske dvorane Luke u Bihaću. Ostali su oni najbolji u borbi za plasman na tron ovogodišnjeg malonogometnog turnira u Bihaću.
Danas su na rasporedu posljednji, finalni susreti u kategorijama: predpionira, pionira, veterana i seniora. Naravno kao uvertira finalnim susretima odigrat će se susreti za treću poziciju u pomenutim kategorijama.
U borbi za prvu poziciju u kategoriji predpionira, snage će odmjeriti ekipe JEDINSTVO 2 i NK ĆORALIĆI, kategoriji pionira KOLIBRI i BP IBRAHIMOVIĆ CAFFE BAR MAK iz Bosanske Otoke, kategorija veterana BIHAĆ 1260 i AUTO PRAONA SAJO 3, dok je najzanimljiviji susret u seniorskoj kategoriji, koji je na rasporedu u 19h a sastaju se ekipe PVC DŽAJA AUTO STIL iz Cazina i domaća ekipa DENARO.
Susreti počinju u 13h sa utakmicama za 3.mjesto a potom nastupaju i finalni susreti svih kategorija. Cijena ulaznice za finalni dan turnira je 3 KM, piše USKsport.
