Početkom ove sedmice održana je sjednica Skupštine USK-a na kojoj je praktično najavljena smjena Mustafića neusvajanjem njegovog izvještaja o radu RTVUSK-a.

Mustafićev izvještaj oborila je vladajuća koalicije SDA, DF i SBB-a, uz pomoć dva zastupnika Laburista Fikreta Abdića.

Iako zvanično Laburisti Fikreta Abdića ne čine vladajuću koaliciju, njihova dva zastupnika je održavaju u životu. I po svemu sudeći to dobro “naplaćuju”.

Naime, na Skupštini USK-a održanoj u ponedjeljak na zahtjev Laburističke stranke i DF-a nije usvojen izvještaj o radu ove televizijske kuće.

Smjenu Mustafića je preko DF-a zatražila Laburistička stranka, a sve nakon što je RTVUSK 11. septembra 2017. godine započela sa emitovanjem dokumentarnog serijala “Svi zločini Fikreta Abdića”. Serijal “Svi zločini Fikreta Abdića” sniman je godinu dana. Ukupno je snimljeno 13 epizoda.

Samo sedam poslanika u Skupštini USK-a glasalo je za izvještaj o radu USK-a. To su Samir Abazović, Admir Hadžipašić, Nedima Zulić, Rasim Pajić (ASDA) i Damir Hodžić, Nisvet Jusić i Sanel Mahić (SDA). Deset zastupnika bilo je suzdržano, a dva su bila protiv. Preostalih 11 delegata tokom glasanja je – pušilo.

Da će ishod glasanja biti takav kakav jeste, bilo je jasno iz odluke Vlade USK-a koja je prije održavanja Skupštine USK imenovala imenovala privremenu Skupštinu preduzeća RTVUSK u kojoj su tri člana, jedan iz SDA, jedan iz DF-a i Adis Purić član iz Laburističke stranke, inače direktor Radija Velika Kladuša kojeg je na tu poziciju imenovao načelnika Velike Kladuše Fikret Abdić.

Kako tvrde naši izvori ovo nije prvi put da zastupnici DF-a u ime Laburista preuzimaju pozicije u javnim ustanovama Unsko-sanskog kantona.

– Cijena formiranja koalicije sa Laburistima Fikreta Abdića čiji je inicijator bio predsjednik SDA Sanski Most Asim Kamber skupo se plaća i naplaćuje, pa i kadrovima SDA. Mustafić je najbolji primjer toga. SDA ga je žrtvovala zarad očuvanja koalicije sa strankom čiji je lider bio na robiji zbog ratnih zločina nad Bošnjacima Krajine tokom agresije na BiH, kaže naš izvor i dodaje:

– Mustafić je mogao sačuvati svoju poziciju. Samo je trebao skinuti serijal o zločinima Fikreta Abdića sa ekrana i niko ga ne bi dirao. Ali, Mustafić je to kategorički odbio.

Izet Mustafić je za vrijeme svog mandata, kako tvrde uposlenici, digao RTVUSK-a na noge, i uposlenici te TV kuće su s razlogom šokirani potezom vladajuće koalcije. Radnicima su isplaćene sve zaostale plaće iz prethodnog perioda, topli obrok, a nakon dugo godina počeli su dobijati i regres. Uspješno je implementirano uvođenje digitalnog signala, a uskoro je trebala početi izgradnja i nove zgrade RTVUSK-a.

Mustafić je na poziciju čelnog čovjeka RTVUSK-a imenovanan kao kadar vladajuće SDA. Tokom agresije na BiH bio je borac 505. Viteške brigade, jedan mu je brat poginuo u borbama protiv Abdićevih autonomaša, a drugi koji je bio zamjenik heroja Izeta Nanića umro je nedavno. Oba brata su mu bila nosioci najvećeg ratnog priznanja “Zlatni ljiljan”.

Mustafićevi suborci na drugoj strani

Farko Hodžić, zastupnik DF-a je bio komadant 501. Slavne brigade Armije BiH i najodlikovaniji je oficir i borac Armije BiH u Skupštini USK-a.

Ekrem Prošić Maršal jedan od komandanata u 503. Slavnoj brigadi također je zastupnih DF-a u Skupštini USK-a. Obojica su bili za skidanje serijala o zločinima Fikreta Abdića sa programske šeme RTVUSK-a.

Aktuelni saziv Skupštine USK

U Skupštini USK-a sjedi 30 poslanika iz sedam različiti političkih stranaka.

Predsjedavajući Skupštine USK:
Nijaz Hušić (SDA)

Zamjenici predsjedvajućeg Skupštine USK:
Mladen Lonić (SDP)
Mirvet Beganović (Laburistička stranka)

Klub SDA:
Samir Veladžić – predsjednik Kluba
Mehmed Mahmić
Nisvet Jusić
Edin Bašagić
Ahmet Egrlić
Samir Muminović
Damir Hodžić
Sanel Mahić
Asmir Ćufurović

Klub ASDA:
Rasim Pajić – predsjednik Kluba
Munir Duraković
Hajrudin Halilović
Admir Haddžipašić
Samir Abazović
Safet Veladžić

Klub DF:
Farko Hodžić – predsjednik Kluba
Sanil Hasić
Nedima Zulić
Ekrem Prošić

Klub SDP:
Albin Muslić – predsjednik Kluba
Željko Mirković
Amir Murić

Klub SBB:
Nijaz Kadirić – predsjednik Kluba
Merisa Šušić
Admir Mušanović

Laburistička stranka:
Rasim Kantarević – predsjednik Kluba

DNZ:
Kenan Keserović

Odigrane su dvije utakmice sa hrvatskim prvoligašima OK „Zadar“ i OK „Split“. Iako bez opravdano odsutnih 5 prvotimaca (Zirić, Čelebić, Bešlagić, Selmanović J., Selmanović A.) mladi bihaćki odbojkaši su pružili dobar otpor, naročito u prvoj utakmici protiv domaćina OK „Zadra“ koju su izgubili 1:2. Protiv OK „Splita“ umor i kratka klupa uzrokovali su maximalan poraz (0:3). U utakmici za pobjednika turnira OK „Split“ je pobjedio domaćina sa 2:1 i zasluženo osvojio prvo mjesto na turniru.

OK „Bihać“ na turniru su predstavljali: Zećirević Adnan, Hubić Eldan, Delić Mirza, Bregar Zlatan, Jahić Dino, Beširević Sandin, Veladžić Haris, Silajdžić Sead i trener Selmanović Zinaid.

Predstojeći vikend Odbojkaški klub „Bihać” organizuje XIV Memorijalni turnir „Bihać 2017″ radi podsjećanja na šest izuzetnih sportaša i vrsnih odbojkaša bihaćkog kluba koji su živote izgubili u agresiji na BiH.

Edin Bećiragić Bećo, Dževad Fajković, Hasan Softić, Samir Muslić, Asim Dupanović Aćim i Aida Nadarević, u čiju se čast i spomen održava memorijalni turnir su opstankom Bosne i Hercegovine dobili odlučujući set, nažalost za njih i posljednji .

Na turniru će učestvovati OK „Zadar“ (Hrvatska), OK „Sisak“ (Hrvatska), OK „Rovinj“ (Hrvatska) i domaćin OK „Bihać”, a sportski program turnira održat će se u nedjelju 24.09.2013. godine u Sportskoj dvorani „Luke“ u Bihaću sa slijedećim rasporedom:

PROGRAM 14. MEMORIJALNOG ODBOJKAŠKOG TURNIRA „BIHAĆ 2017“

SUBOTA, 23.09.2017.

11:00 Obilazak mezarja poginulih članova Odbojkaškog kluba „Bihać“
– okupljanje na mezarju Humci

NEDJELJA, 24.09.2017.

10:30 Dolazak ekipa učesnica u Sportsku dvoranu „Luke“
11:00 Svečano otvaranje turnira
11:30 ½ finale – prva utakmica
12:50 ½ finale – druga utakmica
14:30 Utakmica za 3. mjesto
16:15 Finale

17:45 Svečanost zatvaranja turnira, dodjela priznanja i zajednička večera učesnika sa članovima porodica poginulih odbojkaša

Napomena: Sve utakmice turnira se igraju na tri odigrana seta po zvaničnim odbojkaškim pravilima.

Naime, u sklopu akcije ”Proljeće nas pokreće” koju je provela Gradska uprava Bihać, JKP Komrad je uklonio nekoliko divljih deponija u gradu na Uni. Ipak, nije dugo trebalo da nesavjesni građani mnoge od njih obnove, o čemu svjedoči i ova nova-stara deponija koja se nalazi uz golubićki put.

Osim nesnosnog mirisa i prizora neugodnog za oko, divlje deponije predstavljaju i potencijalno žarište bolesti. Stoga bi građani koji odlažu otpad na za to nepredviđena mjesta trebali višestruko razmisliti o šteti koju čine i sebi i drugima.

S obzirom na to da je nadležnim inspekcijama u ovakvim slučajevima vrlo teško uhvatiti počinioce na djelu, od pomoći je svakako da oni savjesni građani prijave nesavjesne ukoliko uoče da čine ovo krivično djelo.

Od 2008.godine Kantonalna bolnica „dr. Irfan Ljubijankić“ uz saglasnost svih koalicija, podiže revolving kredit, ove godine u iznosu od dva miliona maraka. Od kredita se ništa ne uradi u bolnici koja nakon velikog požara nema ni operacione sale, a ne bude vraćena ni marka duga prema dobavljačima.

“I uvijek kada ga obnovimo, mi imamo problema sa našim dobavljačima, jer oni uporno misle da smo mi dobili dva miliona, a ustvari to su apstraktne pare, to su pare koje mi nemamo”, kaže dr. Smail dervišević, direktor KB „dr. Irfan Ljubijankić“.

“Imamo još jedan problem, Kantonalna bolnica i ZZO gdje je bolnica dužna određena sredstva ZZO-u, ZZO nešto dužan bolnici, to je nešto na sudu i sad to treba sjesti i dogovoriti, preklopiti, naći sporazum onako kako to zakon dozvoljava, nego uvijek mi nešto dužni, kamate se gomilaju”, smatra Edin Bašagić, zastupnik SDA u Skupštini USK-a.

https://www.facebook.com/federalna/videos/1907564379259021/

A kamate su oko 100 hiljada maraka, moglo se čuti tokom sjednice. U međuvremenu na relaciji menadžment bolnice-Vlada odnosno Ministarstvo zdravstva, stvari nikako da se poslože. U bolnici tvrde da su predali elaborat o poslovanju, a iz Vlade kažu – elaborat je nepotpun. Ovakva pat pozicija očigledno je omogućila, u najmanju ruku, čudna događanja.

“Broj stanovnika u USK-a u zadnjih 10 godina je vidno da se smanjio, s druge strane svi kažemo da smo povećali broj zaposlenih. A mi imamo iste potrebe kao prije devet godina za istim kreditnim zaduženjem. Znači količina zaduženja je ista i potrebe iste, a za manji broj stanovnika”, kaže Hajrudin Halilović, zastupnik ASDA u Skupštini USK-a

Ako je suditi po iznesenim stavovima, postavlja se pitanje, ko će profitirati od novog revolving zaduženja? Pored davanja zelenog svjetla za ovo zaduženje, donesen je i zaključak da se održi tematska sjednica koja bi i javnosti konačno trebala pružiti odgovore kako posluje Kantonalna bolnica, otkud milioni duga, te da li će finalno biti obnovljene operacione sale u najznačajnijoj zdravstvenoj ustanovi Kantona 1.

“Poštovani,

Usljed obilnih padavina u proteklom periodu došlo je do povećanje izdašnosti izvorišta Klokot, Privilica, Trbljenik, Ostrovica i Toplica, a samim tim i do povećanja mutnoće vode.

Preporučuje se potrošačima da prokuhaju vodu prije upotrebe za piće.

O svim nastalim promjenama potrošači će biti blagovremneo obavješteni putem sredstava Javnog informisanja.

Hvala na razumijevanju!”

Također, nerijetko se dešava da sakupljači sekundarnih sirovina svjesno ulaze u sumnjiva i rizična područja uprkos upozoravajućoj tabli na minsko polje.

Stručnjaci tvrde da mještani u blizini minskih teritorija često ne prijavljuju pronalazak neeksplodiranih ubojitih sredstava zaostalih iz rata ili ih jednostavno bacaju na smetljišta, zbog čega stradaju nedužni građani.

S druge strane, rješavanje problema mina dodatno otežava činjenica da pojedini svjesno uklanjaju i uništavaju upozoravajuće natpise i table.

Među najugroženijim općina u BiH su Doboj, Teslić, Sanski Most, Maglaj, Usora, Zavidovići, Velika Kladuša, Gornji Vakuf…

Od 1992. godine od mina u BiH stradale su 8.382 osobe. U ratnom periodu, od 1992. do 1995., stradale su 6.354 osobe. U poslijeratnom periodu od mina su stradale 1.754 osobe, od čega je 613 osoba smrtno stradalo. Za 274 osobe nije poznata tačna godina stradanja. Trenutna kontaminiranost minama utječe na sigurnost oko 545.000 stanovnika ili 15 posto od ukupnog broja stanovništva u BiH.

Na samom početku sjednice za vrijeme postavljanja poslaničkih pitanja, Nijaz Kadirić, dosadašnji zastupnik SBB-a, obznanio je kako od danas nastupa kao samostalni zastupnik u Skupštini USK.

Ovo je samo još jedan u nizu nedostataka izbornog zakona, s obzirom da niti jedan zastupnik na bilo kojem nivou vlasti nikad nije vratio mandat stranci koja je u većem procentu zaslužna za izbor zastupnika u parlamente, nije dužan vratiti mandat političkoj stranci.

Sve je više ljubitelja prirode koji u potrazi za avanturama pohode Nacionalni park “Una”, ali i naučnika, koji žele detaljnije izučiti bogatu floru i faunu ovog jedinstvenog područja i na potpuno novi način javnosti prezentirati život zvijeri i njihovo kretanje na ovom prostoru. U prostranstvima hrastovih i bukovih šuma, protkanih borovima i smrekama, živi kralj šume – smeđi ili mrki medvjed, ursus arctos, najmoćnija ervropska zvijer, koja nema prirodnog neprijatelja, osim čovjeka.

Prvi projekat te vrste u BiH

Imajući u vidu značaj očuvanja biodiverzita Nacionalnog parka, te zaštitu biljnog i životinjskog svijeta na ovom području, Uprava Nacionalnog parka “Una” odlučila je posvetiti naročitu pažnju smeđem medvjedu, životinji koji je u pojedinim dijelovima zapadne Evrope skoro nestala, prvenstveno radi nemara ljudi. Prema riječima Amarilda Mulića, direktora Nacionalnog parka “Una”, upravo zbog toga je ovaj projekat imao veliki značaj kako za Unsko-sanski kanton tako i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

„Projekat „Divljina i život zvijeri Nacionalnog parka Una“ je projekat veoma bitan za javno preduzeće Nacionalni park “Una”, pogotovo što smo u ranoj fazi razvoja pokazali da imamo ljudskog, tehnološkog i tekničkog kapaciteta, da uradimo najzahtjevniji projekt kada je u pitanju naučno istraživački rad.

Naravno uz pomoć prijatelja sa Sveučilišta Zagreb i Veterinaskog fakulteta, zatim Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Bihaću, zajedno sa partnerima sa područja Bihaća, Nacionalni park Una je proveo 18 mjeseci u istraživanju zvjeri NP “Una”, odnosno tri najveće europske zvjeri medvjed, vuk i ris, a fokus je bio na mjedvjedu“, pojašnjava Amarildo Mulić o kakvom projektu se radi.

Ovo je prvi put da je ovakav jedan projekt započet na našem području. Uhvatiti živog medvjeda, a potom ga neozlijeđenog ponovo pustiti u Bosni i Hercegovini još nikome nije pošlo za rukom.

Ekipa je u projekat ušla svjesna da slika dobroćudnog mede iz dječijih slikovnica nije ono s čime će se sresti tokom realizacije samog projekta i da je krajnji ishod neizvjestan, jer je medvjed inteligentni oportunist kome nije lako ući u trag po nepristupačnom trenu i uhvatiti ga u zamku. Akcija hvatanja medvjeda započela je u jesen 2012. godine obilaskom terena i traženjem najboljih lokacija za postavljanje zamki.

„Čuli smo da Nacionalni park “Una” kreće u realizaciju projekta hvatanja medvjeda i predložili smo im da paralelno dok traje taj projekat mi snimamo kadrove i od njih kasnije napravimo dokumentarni film koji bi imao i promotivni karakter u okviru čega bi mi snimili najmarkantnije pozicije u Nacionalnom parku kako bi prikazali publici u kakvom ambijentu živi taj medjved i kako će teći njegovo hvatanje.

S obzirom da smo ja i Munib Čavkić već prilično dobri poznavaoci tog područja jer smo radili jedan dokumentarni serijal „Druga dimenzija“ tako da smo jako dobro upoznati sa tim pozicijima i odmah smo znali na kojim pozicijama treba snimati. Međutim, samo onaj glavni dio filma a to je hvatanje medvjeda, njegovo traženje i pronalaženje bilo je vrlo zahtjevno i to smo radili tokom četiri godišnja doba“, priča Željko Mirković autor filma.

Oči u oči sa kraljem šume

Na odabrana mjesta prvo smo postavili hranu, najprije ribu i automatske kamere koje reaguju na promjenu temperature i pokret s kojima su mogli pratiti kretanje divljači na lokaciji predviđenoj za postavljanje zamke. Prvi snimci su otkrili da su šumski stanovnici vrlo brzo pronašli mamce i jedni za drugima ih počeli obilaziti. Kasnije su i medvjedi prilazili mjestu gdje su zamke i onjušivali mamac postavljen untra, ali se nisu odlučili da ga diraju. Nakon pregleda kamera i snimaka koji su načinjeni, odlučili su na koju lokaciju treba postaviti zamku, a mamac je ovaj put bio nešto drukčiji i medvjedima zanimljiviji.

„Nakon svih pokušaja u prvoj godini nismo uspjeli da pronađemo medvjede. Možda je razlog tome bio mamac u kojeg smo postavili ribu koja im možda nije bila dovoljno privlačna da bi ih privukla u zamku.

Tek druge godine potrage za medvjednom, pošlo nam je za rukom da ga ulovima, a kao mamac smo postavili neke ovce koje su se utopile u jednoj bujici i one su bile higijenski ispravne. Istu tu noć nakon što smo postavili taj mamac on se uhvatio i krenula je trka, jer je ekipa sastavljena od članova iz Hrvatske, Sarajeva i Bihaća, pa je trebalo vremena da se sastanemo i nađemo na mjestu gdje je zamka. Velika je odgovornost kada uhvatite životinju u zamku jer morate što manje vremena potrošiti kako bi ga uspavali, obradili da se ne povrijedi, a zatim ga neozlijeđenog pustiti.

Mi smo imali sreće da smo to sve uspjeli uraditi i snimiti, jer bilo je lijepo vrijeme. Međutim, ono što je i u filmu prikazano, desilo se da je medvjed nakon buđenja opazio snimatelje i to ga je izritiralo, te je napao na naš automobil i probušio haubu. Tu smo se na licu mjesta uvjerili u njegovu snagu i nepredvidivost. Ipak se na kraju sve sretno završilo i za nas i za njega“, kaže Mirković kroz osmijeh.

Na vozilu istraživačke i snimateljske ekipe medvjed je ostavio svoj potpis i pokazao s kojom snagom raspolaže kad tvrdi lim probija očnjacima kao papir. Nakon što mu je bihaćki veterinar Zekerijah Alagić pod kožu stavio čip za identifikaciju, kretanje i način života ljutočkog medvjeda praćeno je 24 sata. Medvjed Ljutoč je do ulaska u brlog, kraće ili duže, boravio na ukupno 478 lokacija.

Tokom razdoblja praćenja pet puta je preplivao rijeku Unu. Na 313 lokacija je boravio u BiH, a na 165 lokacija je bio u Hrvatskoj i kretao se na području većem od 400 km2, a na svome putu je prevalio skoro 1.000 kilometara.

„Poslje toga je krenulo njegovo praćenje gps-om putem satelita gdje se svaka dva sata određuje njegova pozicija. U slučaju da medvjed bude odresteljen mi bi smo to znali jer te ogrlice imaju ugrađen mod za praćenje bila.

Na kraju je sve dobro prošlo, a medvjed se kretao na velikom području, čak je u nekoliko navrata prelazio rijeku Unu i ulazio na hrvatsku teritoriju, a najviše je boravio na području Ljutoča gdje se zabrložio. Mi smo odlučili da ga i tu snimimo, međutim kada smo pronašli taj brlog putem vhf uređajem jer kad uđe u pećinu gps ga više nije mogao locirati.

Kad smo došli do pozicije na kojoj se nalazio i planirali ući u brlog, medvjed je odlučio izađi jer taman je zima bila blaga i vrijeme je bilo toplije. Brlog je snimljen i opisan, tu nam se priključio i profesor Huber iz Zagreba i tako smo kompletirali naš film.“, pojašnjava Mirković

Najbolji na Sisak eko film festivalu

Sve ovo što se u filmu vidi i zvukovi koji se čuju je orginalno i snimljeno je na području Nacionalnog parka “Una” koji je na neki način i predstavljen kroz ovaj film. Upravo je to smatra Mirković, bilo presudno kod osvajanja prvog mjesta na SEFF-u.

„Smatram da smo uradili jedan solidan dokumentarni film s kojim smo učestvovali na tom jednom festivalu i osvojili prvo mjesto pred stranom publikom i međunarodnim žirijem. Imali smo nedavno i poziv Nacionalnog parka Brijuni, imali smo prezentaciju našeg filma u kastro Sali hotela Istra gdje su prisutni bili uposlenici NP Brijuni i određeni sponzori NP Brijuni.“

„Nismo imali posebnog scenarija već smo se vodili idejom autora. Snimanje kadrova je išlo na način da mi jave kad i gdje idemo, a ja se pripremim i snimim ono što treba. Kada saberemo sve radne dane ili čisto snimanje, to je možda trajalo dvadesetak dana, ali je montaža uzela mnogo više truda i vremena. Inače kad radim film, najprije uradim muzičku podlogu i spikera, a tek onda lijepim sliku na to.

Za podlogu smo uzeli jedan instrumental Vlatka Stefanovskog, nakon čega smo pokušali nešto slično odraditi sa našim muzičarima, ali kako to nije bilo to, mi smo kontaktirali autora i on nam je dao autorsko pravo. Što se tiče scene sa napadom medvjeda tu smo bili u dilemi da li da to ostavimo ili izbacimo, ali smo na kraju ipak odlučili da ostavimo tu scenu i to se pokazalo dobrom odlukom, jer je mnoge upravo ta scena fascinirala“, kaže Munib Čavkić, snimatelj.