Home Blog Page 1334

U KŠC obilježen Svjetski dan voda

Povodom Svjetskog dana voda koji se svakog 22. marta obilježava širom planete, u Bihaću je u organizaciji Unskih smaragda održana centralna manifestacija pod nazivom „Voda i otpadne vode”.

A predstavnici kompanije OAZA su istim povodom upriličili edukacijska druženja sa djecom u bihaćkom KCŠ-u. Prema podacima Svjetske banke za 2012.godinu, Bosna i Hercegovina je sa 9,461 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika prva u regiji i sedma u Evropi.

Značaj vode su uvidjeli u komapniji Oaza te su ovaj dan odlučili provesti u druženju sa najmladima. Centralna manifestacija obilježavanja Svjetskog dana voda je održana u Bihaću u organizaciji Unskih smaragda, u saradnji sa Pedagoškim zavodom, Kulturnim centrom, Vrtićem i školama, a pod motom „Voda i otpadne vode”.

Stručno mišljenje o kvaliteti vode za piće području kantona smo potražili u Zavodu za javno zdravstvo, a čiji rezultati pokazuju. da preko 20 % uzoraka vode za piće nije ispravno.

Ovo je još jedan razlog zašto se svi trebamo potruditi da u što manjoj mjeri zagadujemo okoliš, posebno ukoliko želimo i dalje zadržati titulu države najbogatije vodom.

U budžetu predviđena sredstva za ‘boračku zgradu’

Slučaj Boračke zgrade u Bihaću bi uskoro konačno mogao dobiti svoj epilog. Ova zgrada, čija je izgradnja počela 2009. godine do danas nije u potpunosti useljena, iako borci koji su kupili stanove već godinama uredno isplaćuju svoje kredite.

Pomoć po ovom pitanju su obećavale i vlada USK i prijašnje gradske vlasti, no bez rezultata, pa je ovaj dugogodišnji problem sačekao i novog gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića.

Fazlić se prvi put sastao sa stanarima u decembru 2016. godine, nakon čega je je obavio razgovore i sa predstavnicima Javne ustanove “Stanouprava” Bihać koja se nalazi u ulozi investitora, kao i sa izvođačem radova na licu mjesta prilikom obilaska zgrade, želeći se informisati o situaciji i načinima rješavanja ovog problema.

Nedugo potom, u februaru 2017., Fazlić se i drugi put sastao sa stanarima, te je obećao da će gradska uprava za rješenje ovog problema izdvojiti 280.000 KM u budžetu Bihaća za 2017. godinu:

Ono što sa sigurnošću mogu reći je da će Gradska uprava u Budžetu za 2017. godinu planirati 280.000 KM za boračku zgradu. Siguran sam da će to Gradsko vijeće prihvatiti i čim se Budžet usvoji prebacit ćemo 100.000 KM operativnih sredstava kako bi se radovi početkom građevinske sezone mogli nastaviti.

Šuhret Fazlić, 22.02.2017.

Prema Nacrtu Budžeta Grada Bihaća za 2017. godinu u dijelu budžeta koji se odnosi na rashode Službe za imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina, u stavci Nabavka zgrada i stanova planirana je i stavka Ulaganje u boračku zgradu na Ozimicama 1 u iznosu od 280.000 KM.

Dakle, Šuhret Fazlić je održao riječ kada je u pitanju planiranje izdvajanja za “boračku zgradu”, te od Istinomjera dobija ocjenu ispunjeno.

Istinomjer će svakako pratiti da li će Fazlić ispuniti obećanje o prebacivanju 100.000 KM operativnih sredstava kako bi se radovi na zgradi u Ozimicama 1 nastavili.

Pobjednički tim Medicinske škole Bihać na općinskom takmičenju: Treniraj pravo uz srce zdravo

 

Pobjednički tim Medicinske škole Bihać u okviru projekta „Građanin“ predstavljat će svoju školu na predstojećem općinskom takmičenju srednjih škola . Pobjedničkim projektom školskog takmičenja pod sloganom „Treniraj pravo uz srce zdravo!“ mladi medicinari III c odjeljenja, nastoje probuditi svijest o važnosti sporta i zdravog načina života, ali i o sigurnosti i zdravlju ljudi kojima je sport neizostavni dio svakodnevnice.

Svaka medalja ima dvije strane, tako i tjelesna aktivnost nosi određene rizike u smislu povećane učestalosti mišićno-koštanih povreda i iznenadne srčane smrti kod sportaša s neotkrivenom srčanom bolesti. Zakonski propisi nalažu ljekarske preglede, odnosno utvrđivanje opće i posebne zdravstvene sposobnosti sportaša za koje je ovlašten isključivo ljekar specijalista sportske medicine. Međutim, njih je izuzetno malo na prostoru naše zemlje, tačnije samo troje , a u USK trenutno nema niti jednog. Medicinari predlažu da se uvedu ljekarski pregledi ove prirode, odnosno da se odobre specijalizacije ljekarima na ovom području.

Projekat III c odjeljenja Medicinske škole u Bihaću pod mentorstvom profesorice Alme Hadžić, dobiva svakodnevnu podršku vrhunskih sportaša, bh. reprezentativaca u svim sportovima, ali i ovdašnjih sportskih klubova, trenera i polaznika kojih se ova problematika direktno tiče i čijim bi rješavanjem u mnogome unaprijedili, odnosno osigurali adekvatnu zdravstvenu zaštitu ove ciljne grupe. Podršku su do sada osim Doma zdravlja Bihać, Sportskog saveza USK koji je okupio svoje članice – sportske klubove iz svih općina USK, Hrvatskog društva za sportsku medicinu na čelu sa predsjednikom doc. dr. sc. Vladimirom Ivančevom, dr. med, specijalistom sportske medicine i medicine rada, dali i poznati bh.reprezentativci: Senijad Ibričić, Toni Šunjić, Džanan Musa, Dejan Malinović, Muhamed Toromanović, Ajla Mahmutović, Edin Muslić, Harun Sadiković, Ervin Galić, Jasmin Čeliković, Ismar Hairlahović, Aldin Mahmutović, Anes Čongo, Emir Šarganović, ali i Zlatan Saračević, Almir Belagić, Duško Madžarović, Dinko Mulić, Ivan Matan, Fikret Bosnić, Mensur Dedić, Đulaga Trejić, Mujo Kurtović, Arijana Demirović, koordinatorica FIFA-e za razvoj ženskog fudbala, te Nogometni klub „Jedinstvo“, Košarkaški klub „Bosna XXL“, Plesni klub „Žute dunje“, Sportsko udruženje „Lux“ kao i Halid Bešlić i poznati bh. voditelji i humanisti Fikret Hodžić i Almir Čehajić- Batko.

U četvrtak, 16.03.2017. godine gostovali smo na RTV USK u emisiji „Od 10 do 12“, te na takav način informirali javnost o već postugnitim ciljevima i rezultatima našeg rada i onome što je tek u planu. Pa ćemo tako u što skorijem periodu zakazati sastanak sa Sportskim savezom USK i Premijerom USK koji će biti ključan za konačno rješenje našeg problema.

Više o samoj temi i projektu možete saznati na našoj Facebook stranici pod nazivom Treniraj pravo uz srce zdravo na linku:

https://www.facebook.com/srcezdravo/

Saobracajna nesreća u Prekounju u Bihaću

U prilogu se nalaze fotografije saobraćajne nesreće koja se desila u ulici Hadžiabdić mahala u Prekounju u Bihaću, javljaju nam sa terena za Biscani.net portal.

Kako Biscani.net portal raspolaže informacijama, nema teško povrijeđenih, ali je izazvana veća materijalna šteta na automobilima.

Policijski službenici su uradili uviđaj na licu mjesta, te očekujemo više informacija u nastavku… Uskoro opšrinije.

Unski smaragdi obilježili 22. mart – Svjetski dan voda

U organizaciji „Unskih smaragda“, Pedagoškog zavoda USK-a, osnovnih i srednjih škola, te vrtića grada Bihać, te uz pokroviteljstvo i podršku resornih ministarstava Vlade USK-a, Nacionalnog parka „Una“ i gradske uprave Bihać, danas je prigodnom manifestacijom obilježen je 22. mart, Svjetski dan voda.

Svjetski dan voda je ustanovljen 1992. godine na inicijativu Ujedinjenih nacija, i od tada se svake godine obilježava 22. marta. Svake godine, UN odjeljenje za vodu ustanovljava temu za Svjetski dan voda koja odgovara trenutnim ili izazovima u budućnosti.

Ove godine prema riječima Mejase Dupanović,predsjednice Unskih smaragda tema obilježavanja jeste „Voda i otpadne vode“, čime se, čime se skreće pažnja na važnost čuvanja slatkih voda i održivo upravljanje slatkovodnim resursima.

U ime gradske uprave i gradonačelnika prisutnima se obratila Ilda Alibegović,dopredsjedavajuća Gradskog vijeća Bihać, kazavši da su Unski smaragdi za grad Bihać najveći garant da ćemo sačuvati rijeku Unu i njene prirodne ljepote.

„Ideje i riječi osnivača Unskih smaragda Boška Marjanovića i danas 32 godine od osnivanja Unskih smaragda prenose se na mlađe generacije. Ističem da te riječi nisu ostale bez konkretnih dijela i potvrda toga jeste naša zajednička spremnost da sačuvamo Unu i sve rijeke u gradu Bihaću „-kazala je dopredsjedavajuća Alibegović.

Povodom ovog značjnog ekološkog datuma, Unski smaragdi, prisjetili su se životnog lika i djela Boška Marjanovića. Svoj doprinos u obilježavanju Svjetskoga dana voda dali su najmlađi Unski smaragdi, djeca vrtića grada Bihaća.

“Bihać mora biti čist kao dječije lice, a Una bistra kao dječija suza radosnica”

U sklopu obilježavanja 22.marta – Svjetskog dana voda, članovi Unskih smaragda predvođeni dječijim ekološkim gradonačelnikom uručili su danas Šuhretu Fazlić, gradonačelniku Bihaća, ekološku poruku na kojoj je napisano: “Bihać mora biti čist kao dječije lice, a Una bistra kao dječija suza radosnica”.

Učenice Una Sana koledža, Elhana i Amra, osmislile filter za pročišćavanje vode na bazi kukuruznog klipa

Na takmičenju održanom krajem februara, tačnije 27. februara, održana je osma Naučna Olimpijada Bosepo.

Ovakav tip takmičenja već nekoliko godina okuplja najbolje učenike Global Education obrazovnih institucija širom BiH. Daje im priliku da prezentiraju svoje inovacije i steknu nova prijateljstva. Na ovom takmičenju pored brojnih projekata, učešće su uzele učenice Una Sana Collegea Elhana Hadžiabdić i Amra Muhamedagić, koje su osvojile prvu srebrnu medalju, te se time direktno plasirale na svjetsko takmičenje Naučnu Olimpijadu u Keniji, Afrika.

Na ovom trnovitom putu, koji je trajao proteklih šest mjeseci, rezultat njihove inovativnosti i hrabrosti je filter baziran na kukuruznom klipu, koji pročišćava vodu.

Otkud ideja za ovakav filter?

Učenice su nam se povjerile da je ideja nastala nakon posjete u Vodovodu Bihać. Saznale su da se voda sa bihaćkih područja u procesu pročišćavanja tretira samo tečnim hlorom. Te su, prvenstveno, željele pomoći svojoj lokalnoj zajednici, državi, pa i cijelom svijetu. Unutrašnji dio kukurznog klipa “pith” uspijeva zadržati sve kontaminirane supstance koje danas se nalaze u vodi koju pijemo. Nakon brojnih analiza na Biotehničkom fakultetu u Bihaću, Elhana i Amra su pronašle savršen način da otklone sve nečistoće koristeći pet slojeva kukuruznog klipa.

Prvenstveno su koristile longitudinalno sječen kukuruzni klip. Zatim transverzalno sječeni, smrvljen i spaljen klip te su u završni dio dodali pročišćenu unsku sedru. Rezultate koje su dobile nakon testiranja pokazale su znatno bolje stanje testirane vode. Kao i veliko oduševljenje doktorice Aide Džaferović kojoj se ovom prilikom zahvaljuju.

Elhana i Amra se nadaju da će na takmičenju koje se treba održati 6. aprila 2017. godine u Keniji, osvojiti još bolji plasman i učiniti Bosnu i Hercegovinu i njene stanovnike ponosnima. Elhani i Amri ovo nije prvi put da predstavljaju svoju zemlju na svjetskim takmičenjima od kud su donosile nagrade.

Kao i dosadašnja i ovo iziskuje znatna novčana sredstva koja nisu u mogućnosti same sebi obezbijediti.

Potrebna im je podrška sponzora da bi se i ovaj put vratile s nekom od nagrada.

Pozicija priznala nerealnost Budžeta, pa isti usvojila! Opozicija odbila prijedlog da Tužilaštvo istraži razloge dubioze Budžeta?

Na jučer održanoj sjednici, stizale su optužbe sa svih strana, o tome ko je kriv za trenutno stanje u Gradu Bihaću. Da li SDP ili SDA, da li vijećnici koji su usvojili prošlogodišnji Budžet a danas su članovi GS-a i SDP-a ili vijećnici koji su danas pozicija a glasali su za kreditno zaduženje zajedno sa SDA 2013. godine?

U takvoj atmosferi, nije se mogla čuti niti jedna kvalitetna diskusija koja se osvrnula na “izgled” Budžeta za 2017. godinu, u smislu da se ponudilo kvalitetno rješenje. Kako i na koji način da se sredstva sa određenih kodova umanje, prebace na značajnije kodove ili slično, što svakako ne pomaže gradonačelniku i njegovim saradnicima u kreiranju Budžeta.

Posebno je zanimljivo, priznanje gradonačelnika da je trenutni Nacrt daleko od realnog, što je konstatirao i portal USN.ba prije nekoliko dana, međutim analize će pokazati kako je morao izgledati Budžet za ovu godinu, da li je postojao način da Budžet bude realan, a ne prenapuhan, o čemu će portal USN.ba pisati prilikom Prijedloga Budžeta kojeg će gradonačelnik poslati Gradskom vijeću i vijećnicima na usvajanje.

Zajedno sa gradonačelnikom, diskutanti koji se nazivaju pozicijom su redom priznavali nerealnost Budžeta za 2017. godinu, pravdajući se da tako to “mora” biti. Nakon što su konstatirali da je Budžet nerealan, isti su usvojili sa 17 glasova ZA (GS, SDP, A-SDA i DF), što je prva, ali i očekivana kontradiktornost, radili su to i “oni” prije.

Diskusiju je obilježila rasprava o onima koji su više nezakonitosti radili u proteklom periodu. Gradonačelnik je u proteklih nekoliko dana “stidljivo” optuživao Galijaševića za nezakonito trošenje namjenskih sredstava, te sa riječima “trebalo bi Tužilaštvo”, “vjerovatno će Tužilaštvo” pokazao nesigurnost u svoje tvrdnje.

Prilikom usvajanja Nacrta Budžeta, a ponukani diskusijama koje su vođene, vijeće je usvojilo zaključak i zadužilo gradonačelnika da radi odgovorno i moralno, iako je to bilo za očekivati od njega? Za prijavu nezakonitosti i kriminala ne treba mu Zaključak Gradskog vijeća ili možda treba?

Zaključak je najkvalitetniji zadatak, rješenje ili Odluka koje je Gradsko vijeće donijelo na jučer održanoj sjednici. Zadužili su gradonačelnika da sve nezakonisti po osnovu trošnje namjenskih sredstava prijavi nadležnim institucijama, te da se iste istraže. Nažalost, ovo nije podržala opozicija iz neobjašnjivih razloga (SDA, a vijećnici SBB nisu bili prisutni prilikom glasanja o navedenom zaključku).

Zanimljive reakcije izazvala je i nova sistematizacija gradske uprave, sa kojom očigledno nisu zadovoljni ni parneri u vlasti gradonačenika Fazlića, što se moglo zaključiti i iz diskusije predsjednice Kluba SDP Kulenović Fatke, koja je kazala kako će u naredna 2-3 mjeseca tražiti da gradonačenik prezentira rezultate rada “nove” uprave. Prema riječima vijećnika, nova sistematizacija je povećala broj odjeljenja i službi, te na taj način povećala i izdatke u plaćama.

Cedevita nadigrala Jolly, Džanan Musa ubacio 14 poena

U 21. kolu hrvatske košarkaške A-1 lige Cedevita je savladala Jolly JBS rezultatom 82:66.

Zagrepčani su od prve do posljednje minute vodili i zasluženo su slavili i upisali 16. pobjedu u prvenstvu.

Reprezentativac Bosne i Hercegovine Džanan Musa je bio starter i na parketu je proveo 27 minuta.
Ubacio je 14 poena uz dvije asistencije, te po jednu ukradenu loptu i skok.

Kod gostiju Ivan Novačić je ubacio 15 poena uz pet skokova.

Kameni spavači nad Unom

Skulpture su djela svjetskih kipara, koji na Ostrožac dolaze od 1969. godine, kada je i zvanično osnovana “Kolonija skulptora Ostrožac”. Danas, skoro 50 godina nakon osnivanja, Ostrožac je jedinstvena galerija na otvorenom.

Skulpture su poredane od samog ulaza u kompleks. Neke su još bijele, a neke na sebi imaju sivu patinu. Bijele su nastale nedavno, dok su one s patinom nastale prije nekoliko decenija. I sve su rađene od kamena bihacita, koji je po tome i jedinstven.

“Bihacit se pokazao kao izuzetan materijal. Kada se izvadi iz kamenoloma, taj kamen je vrlo mekan i podesan za oblikovanje, što se može učiniti čak sjekirom ili dlijetom. No, nakon nekoliko godina stajanja na otvorenom, dolazi do stvaranja pokorice, koja je tvrda, i on sam postaje tvrd kao mramor. Sličnog kamena ima na drugim prostorima, ali ovaj, bihacit, autentičan je i ima ga samo na ovom prostoru kod Bihaća”, objašnjava Ismet Kasumović, upravnik Kolonije od 1974. godine.

Plač za Hirošimom

Ubrzo po osnivanju, Kolonija je postala međunarodna. Tako je 1973. godine od bihacita izrađena skulptura “Glava”, koja se danas nalazi u malom parku kod “Sedre”. Veliku, za njega “internacionalnu”, glavu izradio je Norvežanin Ola Enstad, a za tu skulpturu vezana je i priča da je nazvana “Rudo”, jer je takva glava Cazinjane podsjećala na njihovog sugrađanina.

Još jedna godina ostaje upamćena, a to je 1979. Kada je u Cazinu stvarao Inoue Yukichi, koji je bio dobitnik prestižne nagrade Grand Prix Paris. On i njegova supruga Hideko Myata ostavili su dvije skulpture koje i danas svjedoče o zlatnom dobu Kolonije. Upravo je boravak ovog japanskog bračnog para ostao urezan u sjećanje Kasumoviću.

U starom gradu 60 skulptura

Veliki park s oko 60 skulptura se nalazi unutar Staroga grada Ostrožac, a mali park s oko 30 skulptura se nalazi ispred hotelskog kompleksa ‘Sedra’ na obali Une.

Značajan broj skulptura se nalazi ispred važnijih ustanova u Cazinu, dok su neke svoj dom našle u Bihaću, Zenici, Velenju te Beogradu.

“Kada su oni završili svoje radove i kada su trebali krenuti nazad, mi smo organizirali divan ispraćaj. Odmah se tu uključio i tamburaški orkestar ‘Hasan Mujezinović’. Kada je zabava bila na vrhuncu, Inoue Yukichi je ustao i zamolio tamburaše za tišinu. Uz pomoć rječnika, nekako je sastavio rečenicu kojom je od tamburaša tražio da ga prate dok on pjeva. Mi smo u toj pjesmi razumijeli riječ ‘Hirošima’. Tad je Inoue počeo plakati, a s njim i njegova supruga. Plakali su dugo naslonjeni na mene. Kasnije su objasnili da je Inoue rođen 23 kilometra od Hirošime i da ga je pjesma podsjetila na tu tragediju.”

Kiparica nježnih ruku

Nekoliko skulptura se nalazi u Cazinu, a običaj je bio da se smjeste pred velika preduzeća. Veliki proizvodni pogoni danas ne rade, a skulpture ispred njih svjedoče o nekom vremenu kada se umjetničkim djelima pronalazilo mjesto u svakodnevnom životu Cazinjana.

Tako se ispred velikog kompleksa nekadašnjeg preduzeća Rad u Cazinu nalaze “Staze slobode”, koje je isklesala francuska kiparica Gaby Beju 1982. godine. Kasumović se živo sjeća anegdote vezane za stvaranje ovog djela.

Bihacit koristili po cijelom svijetu

Svojstva kamena bihacita bila su poznata i Austro-Ugarskoj vlasti, koja ga je, kako je Aleksandar Ravlić napisao, počela eksploatirati.

Kamene ploče su se izvozile u Beč i Budimpeštu, pa se on nalazi u zidovima Bečke opere, kao i Katedrale svetog Stefana, a u Budimpešti je zgrada Parlamenta obložena ovim kamenom.

U bivšoj Jugoslaviji Željeznička stanica u Sarajevu je njime obložena, ali i korzo u Rijeci, Katedrala u Osijeku te Dom štampe u Beogradu.

“Kada smo otišli u kamenolom po kamen, Gaby je ugledala jedan golemi kameni blok, koji je bio uistinu lijep i privlačan, ali dimenzija najmanje dvostruko većih od onih koje je ona postavila u svom zahtjevu. Ali, uporno je tražila taj blok. Pokušao sam je uvjeriti da je to za njene nježne ruke prevelik blok i da će imati grdnih muka u klesanju, ali nije pomoglo. Ona je ostala pri svom zahtjevu i dobila je traženi blok, ali je odbila da joj u kamenolomu radnici izrežu višak kamena. Na kraju, imala je puno problema, pa su joj u pomoć priskočili Dragan Dimitrijević i Živorad Radenković. No, da na Koloniju nije slučajno navratio Banjalučanin Slobodan Dragaš, tada student, veliko je pitanje kako bi kiparica nježnih ruku privela kraju svoj rad.”

Kolonija je obezbjeđivala radnike koji su vršili grubo klesanje i pripremanje kamena umjetnicima. Svaki umjetnik je imao na raspolaganju tog radnika pet dana. Međutim, kako je Cazin bio konzervativna sredina, u kojoj se takva međunarodna kolonija dočekala s podijeljenim mišljenjima, bilo je i problema u pronalasku radnika koji će sjekirom klesati kamen. Kasumović prepričava jedan takav događaj:

“Hasan Topić i njegovi sinovi su vrijedno radili na gruboj obradi, ali nisu mogli sve stići. Jednom prilikom je posao klesanja kamena sjekirom bio ponuđen sinu Brke Šepića. Njegova reakcija je bila: ‘Ti meni nudiš da ja idem tesati kamen. Ne bi to meni bilo teško. Bilo bi mi daleko teže što bi mi rekli da sam poludio kada sjekirom tešem kamen. Zbog toga to ne dolazi u obzir.’ Kako je bio kovač, on se združio a kiparima i oštrio im alat. Ubrzo je i sam uzeo sjekiru u ruke i klesao kamen.”

Islamski reljefi u kamenu

Da je umjetnost ono što spaja naizgled nespojivo pokazuje skulptura Darka Golje.

“On je bio svjestan da je došao u prostor gdje je 99 posto muslimana, pa me zamolio da ga uputim kako da pronađe reljefe, fotografije ili slike iz islamske umjetnosti. Uputio sam ga u Bihać, ali tamo nije ništa našao. Otišao je u svoje mjesto, Maribor, ali ni tamo ništa nije našao. Isto je bilo u Ljubljani. Tek je u Beču našao najljepše reljefe islamske umjetnosti. Tamo je izdvojio najljepše od najljepših i ugradio na svaki kameni blok po četiri reljefa. Ukupno ima devet kamenih blokova sa po četiri reljefa. To je jako značajno zbog toga što se govori da su islam i ova umjetnost nespojivi”, priča Kasumović.

Prvih godina postojanja Kolonije nastala su značajna djela za koja su umjetnici našli inspiraciju u ženi i materinstvu. Jedna od najpoznatijih je bila skulptura “Žena”, autora Ahmeda Bešića, koja je od nastanka bila smještena u cazinski park. Generacije cazinske djeca su odrastale uz skulpturu žene oblog stomaka i velike suknje. Uklanjanjem parka i ova skulptura je promijenila lokaciju i sada se nalazi u parku u Ostrošcu.

Kada su u pitanju figure ženskog tijela i majčinstva, one dominiraju i u parku Ostrožac, i u malom parku kod “Sedre” na Uni. Nekoliko skulptura koje veličaju majčinstvo nalaze se u centru Cazina, ispred osnovne škole i Doma zdravlja.

Obnova Kolonije i njena perspektiva

U proteklom ratu oštećeno je nekoliko skulptura. Glava skulpture “Omladinka s knjigom” je uništena tokom granatiranja, pa je obezglavljeno djelo Frana Kršinića danas neizostavno na fotografijama posjetitelja, koji svojom glavom nadomještaju uništenu kamenu glavu i tako joj udahnjuju život.

Jedna skulptura je čak u potpunosti uništena, a Kasumović kaže da je ona sama svojom formom naslućivala tužan kraj.

“Skulptura Pavla Radovanovića ‘Prijatelji’ prikazuje čovjeka koji se nalazi iznad konja koji umire. On je tužan jer mu konj umire i njihovi pogledi, njihovi dodiri, to je sve jako tužno. Ona je u potpunosti uništena. Sačuvali smo određene dijelove i pokušat ćemo je vratiti u život.“

Sam rat je donio prekid u radu Kolonije, a i poratno vrijeme nije bilo dobro za ponovno pokretanje ove manifestacije. Prvi internacionalac Kolonije Ola Enstad organizirao je akciju u Norveškoj i tako prikupio vrijednu donaciju za reparaciju djela koja su oštećena granatiranjem u ratu. Međutim, tek 2002. godine, 11 godina nakon posljednje održane Kolonije, skulptori Darko Stanić i Jiri Kočica su napravili poslijeratne skulpture.

Od 2002. godine Kolonija radi bez prekida. Kasumović kaže da će i ove godine doći akademski kipari, ali i studenti završne godine Akademije likovnih umjetnosti iz Sarajeva, koji će se na taj način upoznati s kamenom bihacitom i načinom na koji su ga svjetski kipari tretirali. U pripremama za novu Koloniju i u iščekivanju novih djela koja će obogatiti park, Kasumović kaže da mu je velika želja da park skulptura postane prvi muzej u Cazinu.