Home Blog Page 1360

SIPA uhapsila bivšeg pripadnika Armije RBiH zbog ratnog zločina

Po nalogu tužioca Posebnog odjela za ratne zločine, policijski pripadnici SIPA-e 11. novembra lišili su slobode osumnjičenog za ratni zločin.

Osumnjičeni je pod istragom Tužilaštva BiH i osumnjičen je da je u svojstvu pripadnika 5. korpusa Armije RBiH, počinio ratni zločin nad ratnim zarobljenicima, pripadnicima VRS u ljeto 1995. godine.

U interesu istrage tužilaštvo neće objavljivati identitet osumnjičenog, navodi se u saopćenju.

Navedeni osumnjičeni je pod istragom zajedno sa više osoba koje su učestvovale u zločinu i osumnjičen je da je lično ubio jednog zarobljenika.

Nakon lišenja slobode, postupajući tužilac je ispitao osumnjičenog te će u zakonskom roku odlučiti o daljim aktivnostima.

/klix.ba

Edis Vojić: Uspjeh vrijedan divljenja

Magistrant sarajevske Akademije likovnih umjetnosti Edis Vojić (27) jedno je od hiljada bosanskohercegovačke djece koju su ratne porodične tragedije još u najranijem djetinjstvu gurnule u borbu sa surovošću života, da bi iz nje, zahvaljujući prvenstveno svojoj čestitosti, odgoju i volji za uspjehom, mnogi izašli kao pobjednici.

Iako je imao samo tri godine kada mu je na mostu na Štrbačkom buku otac zarobljen, a potom ubijen, odrastanje bez oca, iako teško, nije ga spriječilo da 24 godine kasnije postane vlasnik fakultetske diplome ovjekovječene srebrenom značkom Univerziteta u Sarajevu.

Edis Vojić nije jedini primjer u BiH gdje su djeca, koja su u ratu ostala bez roditelja, postajala uspješna i društvu, korisni ljudi. I njega, kao i mnoge druge, ratna tragedija nije okovala očajem, nemoći i mržnjom, već im je bila snažan zamajac za životni uspjeh koji je ujedno značio i ispunjenje sna njihovih ubijenih roditelja. Nema većeg poraza zločinaca koji su u Ljutočkoj dolini ubijali nevine ljude od Edisove diplome i, uz to, načina na koji on, kao akademski obrazovan građanin, trasira pamćenje njihovog zločina.

Lična tragedija, kako je sam priznao, Edisa je oblikovala kao umjetnika. Njegova izložba „Kada je vrijeme stalo“, inspirirana tragedijom Tomašice, ovih dana obilazi BiH. Nema boljeg načina da se zločin vidi i upamti, a zločinci prepoznaju.

/ avaz.ba

Subvencioniranje zapošljavanja mladih bez radnog iskustva i samozapošljavanja po Uredbi o poticanju zapošljavanja Vlade FBiH – FZZZ

Dana 18.2.2016. godine objavljen je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za subvenciju za prvo zapošljavanje i samozapošljavanje u skladu sa Uredbom o poticanju zapošljavanja (Službene novine FBiH 95/15 od 11.12.2015. godine).

Napomena: Obrazac zahtjeva sa pratećom dokumentacijom se dostavlja nadležnoj kantonalnoj službi za zapošljavanje lično ili putem pošte.

O B A V I J E S T

(Sarajevo, 15.11.2016. godine) – Obavještavamo zainteresirane poslodavce i nezaposlene osobe iz Unsko-sanskog, Zeničko-dobojskog, Srednjobosanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Kantona 10 (Livno) kantona da je od 15.11.2016. godine ponovo omogućeno podnošenje zahtjeva za subvencioniranje zapošljavanja i samozapošljavanja u skladu sa Uredbom o poticanju zapošljavanja Vlade Federacije BiH. Javni poziv će biti otvoren do 18.11.2016. godine.

Dodatno učešće je omogućeno budući da je, u međuvremenu, dio poslodavaca iz ovog kantona, koji su ranije aplicirali, smanjio broj traženih osoba ili su odustali od učešća u realizaciji.

OBAVIJESTI

(Sarajevo, 3.10.2016.) – Budući da je pristigao dovoljan broj prijava, prijavljivanje za poslodavce i nezaposlene osobe iz BPK i USK , PK (21.10.2016. godine), Kanton 10 (24.10.2016. godine), SBK (25.10.2016. godine), HNK (8.11.2016. godine) te ZDK (14.11.2016. godine) je ponovo ograničeno, tj. obustavljeno.

O B A V I J E S T

Obavještavamo zainteresirane poslodavce i nezaposlene osobe da je od 26.9.2016. godine omogućeno podnošenje Zahtjeva za subvenciju za zapošljavanje mladih nezaposlenih osoba bez radnog iskustva ili Zahtjeva za subvenciju za samozapošljavanje u skladu sa odredbama Uredbe o poticanju zapošljavanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, br. 95/15, 32/16 i 48/16) kojom su utvrđeni uvjeti učešća. Prijava za učešće se vrši svaki radni dan u periodu od 8 do 16 sati putem internet stranice Federalnog zavoda za zapošljavanje (www.fzzz.ba) do zaprimanja zahtjeva u visini raspoloživih sredstava.

OBAVIJEST

Prijavljivanje na Javni poziv za subvencioniranje zapošljavanja nezaposlenih osoba bez radnog iskustva i samozapošljavanja privremeno se ograničava za aplikante iz Srednjobosanskog (25.2.2016./03.08.2016.), Kantona Sarajevo (3.3.2016.) i Zeničko-dobojskog (10.3.2016.), Hercegovačko-neretvanskog (15.3.2016.) Posavskog (15.3.2016.), Unsko-sanskog (18.4.2016.), Kantona 10 (18.4.2016.) i Tuzlanskog kantona (13.5.2016. godine) zbog izrazito velikog broja podnesenih prijava i ograničenog iznosa raspoloživih finansijskih sredstava.

O B A V I J E S T

(Sarajevo, 15.3.2016. godine) – Obavještavamo zainteresirane poslodavce i nezaposlene osobe iz Srednjobosanskog kantona da je od 15.3.2016. godine ponovo omogućeno apliciranje za učešće u Programu sufinansiranja zapošljavanja 2016, kao i podnošenje zahtjeva za subvencioniranje zapošljavanja i samozapošljavanja u skladu sa Uredbom o poticanju zapošljavanja Vlade Federacije BiH.

Dodatno učešće je omogućeno budući da je, u međuvremenu, dio poslodavaca iz ovog kantona, koji su ranije aplicirali, odustao od učešća u realizaciji Programa i Uredbe.

OBAVIJESTI

(Sarajevo, 17.3.2016.) – Budući da je jučer pristigao dovoljan broj prijava, prijavljivanje za poslodavce i nezaposlene osobe iz SBK je ponovo ograničeno, tj. obustavljeno.

Radni sastanak sa menadžmentom ED Bihać

Direktor Elektrodistribucije Bihać Zijad Mujagić i njegov saradnik Mirsad Bratić na današnjem radnom sastanku sa premijerom USK Huseinom Rošićem razgovarali su o planovima rada ED Bihać za 2017. godinu.

Premijer USK pozvao je čelne ljude ovog poduzeća na sastanak kako bi pravovremeno dogovorili saradnju i partnerski tražili mogućnost da se na području USK popravi stanje niskonaponske mreže.

Bilo je riječi i o modelima isplate troškova za priključke za električnu energiju za kategorije boračkih populacija za koje ove troškove snosi Vlada Kantona.

Čovjek koji je ovjekovječio Krajinu

Hasan Arnautović kamerom priča priče o ljudima i njihovim sudbinama te ljepotama prirode, posebno Une.Hasan Arnautović (65) tv snimatelj iz Bihaća, cijeli život je bio i ostao istinski profesionalac. Iako je odnedavno u zasluženoj penziji, kaže da kameru ne ispusta iz ruku.

„Kad god imam priliku da snimam ja to i učinim. Često puta odem snimati kadrove rijeke Une i prirode. Volim to i uživam u tome“, započinje Hasan naš razgovor.

Četiri decenije snimanja

Preko četiri decenije Hasan svojim izoštrenim okom bilježi svaki detalj Bosanske Krajine, a među kolegama je poznat po tome što se na svim značajnijim događajima među prvima upravo on pojavljivao. Oni koji ga dobro znaju, reći će kako se radi o jednoj ljudskoj gromadi, čovjeku vedrog lica, nikada neraspoložen i uvijek spreman da pomogne kolegama. Iza Hasana je na desetine metara filmske vrpce i hiljade minuta snimljenog materijala. Fokus njegove snimateljske zanimacije su krajiške ljepote i historijski spomenici. Veliki je zaljubljenik u svoj posao i zato naš razgovor nastavlja upravo sa pričom o toj neprekidnoj ljubavi prema kameri i snimanju.

„Nikad ne radi ono što ne voliš, a ako želiš uspjeti u svom poslu zaviri u dušu svakog detalja i problema, te dobro isplaniraj i najsitniji detalj jer kamera traži samo istinu, a ne trpi improviziranje“, kaže Hasan i nastavlja naš razgovor otkrivajući nam tajnu svog uspjeha.

„Najveći moj uspjeh je to što putem mojih filmova i snimaka kamerom pričam živote i priče o ljudima i njihovim sudbinama koje su toliko vjerodostojne kao da gledatelj čita najzanimljiviji roman“, otkriva nam Hasan snagu svoje kamermanske vještine.

Prvi angažman u listu Krajina

Prve snimateljske korake je otpočeo je još u srednjoj školi, kada je kao učenik Gimnazije dobio čast da njegova fotografija bude objavljena u bihaćkom listu „Krajina“ gdje je nakon srednje škole počeo raditi kao fotoreporter, a 1978. godine upošljava se kao filmski snimatelj u dopisništvu Televizije Sarajevo, čije sjedište je bilo u Bihaću.

U tom periodu materijal se na daljnju obradu slao busom i automobilom, a od 1991. godine otvara se Informativno-tehnički centar, kada se uspostavljaju direktne veze za slanje i uključivanje u program. Od tada do danas kada je kamerman u penziji, cijeli radni vijek proveo je u BHRT-u.

U proteklih 40 godina rada fotoaparatom i kamerom zabilježio je mnoge događaje na području Bihaća, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja u okruženju. Kamerom je proputovao skoro cijelu Europu, afričke zemlje, Sijera Leone, Senegal, Katar.

U posljednje vrijeme bavi se dokumentarnim filmovima, učestvuje na mnogim festivalima diljem svijeta, a osvojio je i nekoliko prestižnih nagrada.

„Još kao srednjoškolac sam se počeo baviti fotografijom, a za to postoji i razlog. S obzirom da su se moja braća već bavila fotografijom, te prve fotografske korake sam naučio upravo od njih, da bi nakon završetka srednje škole počeo i sam da se profesionalno bavim fotografijom i radim kao fotoreporter“, prisjeća se Hasan.

Razvoj grada pratio kamerom

U to vrijeme se slikalo ruskim aparatima poput fotoaparata marke „Kijev“, ili onog “Smena 8“, a filmovi su bili crno-bijeli. Za razliku od današnjeg posla kojeg fotografi rade, nije to bilo nimalo lako. Sve se radilo ručno a filmovi su se razvijali u laboratoriji, da bi se nakon toga kopirale fotografije, pravile kemikalije i onda sušile fotografije na sušilici sve do klišea za novine.

„Od 1978. godine kada sam počeo raditi za Televiziju Sarajevo, snimao sam na 16 milimetarsku kameru američke proizvodnje, a filmska vrpca se slala autobusom ili automobilom u sarajevo na obradu i tek sutradan se uz tekst novinara Muhameda Mulića, emitirala na programu. Bilo je bezbroj događaja i onih lijepih a i dosta tužnih poput tragedija i nesreća. Pratio sam razvoj Bihaća, kao što je početak rada fabrike „Gorenje-Bira“ od kamena temeljca do prvog hladnjaka. Zatim razvoj i rad prehrambenog giganta „Agrokomerc“ sve do njegovog pada, hapšenje Fikreta Abdića, tadašnjeg direktora AC-a za mjeničnu aferu, a najteži period u mom radnom vijeku svakako je protekli rat, kada sam kamerom bilježio razaranja i pogibije mojih sugrađana. Tada je moja kamera svaki put bila nakvašena suzama“, kaže Hasan.

Za Hasana vole kazati da je kroničar Bosanske Krajine, a najdublje su mu se u pamćenje urezale životne priče o ljudima, njihovim sudbinama, običajima i izumrlim zanatima.

„Snimao sam razvoj Bihaća, mahale sa starim drvenim kućama, neasfaltiranim ulicama sve do danas. Također sam snimao grad sa njegovim modernim trgovima, lijepim zgradama i naseljima. Često na snimanja idem i u susjednu Republiku Hrvatsku i tamo sam zabilježio bezbroj događanja, svečanosti, izbora predsjednika i ostalog. Najviše volim snimati ljepote rijeke Une i stari zamak Ostrožac“.

Nema odmora, samo rad

Trenutno završava montažu svog novog filma o Raifu Ferhatoviću, konceptualnom umjetniku iz Bihaća o kojem je snimio dosta materijala, uhvativši ga u tridesetak različitih performansa.

„Za snimatelja nema penzije osim formalno. Ja i dalje radim i snimam, a Krajina je prepuna materijala, posebno ovih prirodnih bogatstava i kulturno-historijskog nasljeđa što me posebno privlači“, priča nam Hasan.

Nagrade sa prestižnih festivala

Hasan je kao kompletan autor učestvovao na velikom broju festivala širom svijeta, najviše pažnje u svojim filmovima posvetio je turizmu i ekologiji po kojoj je Krajina i poznata.

Prije dvije godine je bio i član žirija na međunarodnom Sila festivalu, što je znak priznanja za njegov višegodišnji rad. Filmovi su urađeni u produkciji televizije Bosne i Hercegovine, a Hasan voli posebno istaknuti svoju ekipu bez koje on, kaže, nebi bio toliko uspješan.

„Posebnu zahvalu dugujem autoru glazbe Bekiru Agiću i kolegi montažeru u ITC-u, Mati Klariću. Prvo učešće na festivalu bilo je u hrvatskom gradu Đakovu sa filmom Mlinovi izgubljeni u vremenu,gdje sam nagrađen specijalnim priznanjem. Nakon toga redali su se festivali: Silafest u Srbiji, pa Jahorina filmfestival u Sarajevu, Zagreb tur film festival, Mefest u Srbiji, Srem film festival, Festival turističkog filma u Bakuu i još niz festivala i zemalja diljem svijeta. Sa ovih festivala dobio sam niz nagrada za svoje filmove, a najnoviju nagradu dobio sam na Sila festu za film Serenada boja, koji govori o ljepotama rijeke Une. Ipak, najdraži mi je film Una i nagrade koje sam za njega dobio, a koji govori o jednoj najljepšoj i najčišćoj rijeci u regiji. Ja sam prve fotografije i prve snimke kamerom posvetio ovoj prelijepoj rijeci, njenoj ljepoti, njenim bojama, koje još ni jedan slikar niti likovni umjetnik nije uspio naslikati. Rijeka Una ti je kao predivna dama koju gledate na Bečkom balu a ne možete joj prići niti uznemiravati. Ona pleše neki sebi zanimljivi ples pun koloritni kostima i svaki put vas obmanjuje svojom ljepotom“, kaže Hasan.

Ljubav i talenat su presudni

Svima koji se žele baviti ovom vrstom posla na kraju poručuje da ovaj posao treba, prije svega, voljeti, a tek onda učiti. Kao i kod ostalih zanimanja, Hasan ističe da je za ovaj posao talenat presudan i bez njega ulaganje trud neće pružiti željene rezultate.

Posebno bih poručio mladima koji se bave ili žele baviti filmskim snimanjem da ovaj posao, najprije treba voljeti i imati talenta za njega, a zatim uložiti puno truda i rada, odricanja, te provedesti sate i dane učeći ovo raditi, ako se želi imati pravi snimak i pravi trenutak. Raditi kao snimatelj na televiziji ponekad zahtjeva danonoćni radi rad za praznike, a nagrada je dobra reportaža i dobar dokumentarni film. Sad je puno lakše raditi nego prije, tehnika i kamere su kvalitetnije, pristupačnije, jer kad sam ja počeo raditi u Bihaću sam samo ja imao kameru. Nije bilo interneta, tako da sam iskustva stjecao sam, bez ičije pomoći“, poručio je na kraju.

To je Hasan, a drugog ne možemo pronaći u Bihaću, jer je jedan i unikatan baš kao i rijeka Una za koju je toliko vezan.

Izvor: Al Jazeera

Potpisan granski kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike

Granski kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike u Federaciji BiH potpisali su prošle sedmice u Sarajevu federalni ministar pravde Mato Jozić i ovlašteni predstavnici vlada Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog, Hercegovačko-neretvanskog, Bosanskopodrinjskog kantona Goražde i Kantona Sarajevo s predsjednikom Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u FBiH Salihom Kruščicom. U ime Vlade Unsko-sanskog kantona ugovor je potpisao Nikola Findrik, ministar pravosuđa i uprave.

Federalni ministar Jozić je rekao da državna služba, da bi bila na usluzi građanima, mora biti plaćena, efikasna i samostalna, te brzo rješavati probleme koji često mogu biti sudbonosni. Dodao je da će s predstavnicima sindikata i kantonalnim premijerima nastaviti raditi na iznalaženju najboljih rješenja za državnu službu na nivou FBiH i kantona.

Kruščica je istakao da u pregovorima nije bilo pobjednika već je nađeno kompromisno rješenje i da treba pristupiti provođenju kolektivnog ugovora kako u narednom periodu ne bismo opterećivali kantone i ostale nivoe vlasti. Rekao je da je zadržano oko 90 posto prethodnog kolektivnog ugovora, te da je izvršeno usklađivanje sa Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom.

„USK je od krucijalne važnosti za ekonomiju BiH“

Nakon obilaska odjela dječije kirurgije u kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ čija je obnova finansirana sredstvima osnivača BBI Banke u iznosu od 100 hiljada USD te svečane dodjele 100 stipendija učenicima i studentima na području USK, menadžment BBI banke upriličio je prošlog vikenda poslovni susret sa poduzetnicima sa područja US. Ministar privrede u Vladi USK Asmir Crnkić koji je prošlog mjeseca posjetio menadžment Banke i razgovarao o intenziviranju poslovne aktivnosti na području USK, tokom poslovnog druženja, kojem je prisustvovalo oko 80 poduzetnika, obratio se prisutnima:

– Ovakvi susreti su uvijek dobra prilika za umrežavanje i unaprjeđivanje poslovnih odnosa te otvaranje novih poslovnih prilika. Pored toga što je BBI društveno senzibilna i odgovorna banka, ona je postala i prva adresa na koju se obraćaju strani investitori koji žele ulagati u BiH. BBI. Sarajevo Business Forum kao konferencija koju upravo organizira BBI Banka je postao most koji spaja strane investitore sa domaćim poduzetnicima. Za nas je to bitno jer USK može napraviti značajan iskorak jedino u uvjetima međusobne integracije na tri nivoa. Prvo je regionalna saradnja, drugo je saradnja kroz priključenje EU, a treća je globalna ekonomska integracija. U kontekstu globalne ekonomske suradnje SBF pruža mnogo. Pored mogućnosti koje pruža SBF, nama je interesantna i povoljna linija kreditiranja poduzetnika sa subvencioniranom kamatnom stopom, jer se na taj način jačaju mala i srednja preduzeća koji su nosioci razvoja svake tržišne ekonomije, kazao je Crnkić.

Amer Bukvić, direktor Bosna Bank International (BBI banka) je istaknuo:

” BBI banka u svojim strateškim planovima ima jačanje ekonomije Bihaća i Unsko-sanskog kantona. Smatramo da je ovaj dio naše zemlje od krucijalne važnosti za ekonomiju cijelu BiH. Nadamo se da ćemo u narednom periodu početi sa gradnjom BBI centra u Bihaću i da će to biti početak investicija u ovaj grad i kanton. Osim u investicija u građevinarstvu i turizam nastojat ćemo dovesti investitore koji bi uložili sredstva u poljoprivredne projekte. Također, pozivamo sve privrednike iz Unsko-sanskog kantona kao i ljude sa ideja da učestvuju na Sarajevo Business Forumu koji će se 22. i 23. maja održati u Sarajevu”.

Privremene obustave saobraćaja u Ulici Vazduhoplovne grupe

Obavještavaju se građani da će zbog izgradnje kanalizacije u okviru „Projekta odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda“ u periodu od 11. do 30. 11. 2016. godine doći do privremene obustave saobraćaja u Ulici Vazduhoplovne grupe.

Obilazni pravci u toku izvođenja radova su ulicama Mehmedalije Maka Dizdara, 5. korpusa, Ešrefa Kovačevića, Sarajevska, AVNOJ-a i Harmanska.

USK: 21 preduzeće u stečaju

U Federaciji BiH (FBiH) u stečaju se nalaze 74 preduzeća, piše Dnevni avaz pozivajući se na nezvanične informacije iz Federalne agencije za privatizaciju.

Riječ je o preduzećima u kojima se već određeno vrijeme sprovode stečajni postupci radi namirenja povjerilaca, odnosno zbog lošeg poslovanja privrednih subjekata.

Najviše preduzeća u stečaju, njih 32, nalazi se u Zeničko-dobojskom kantonu, 21 ih je u Unsko-sanskom kantonu, a slijede Hercegovačko-neretvanski i Tuzlanski kanton sa po pet preduzeća u stečaju.

Federalno Ministarstvo pravde pripremilo je prednacrt zakona o stečaju koji će biti upućen Vladi FBiH na razmatranje, a koji sadrži novinu prema kojoj se uvodi predstečajni postupak koji može da pokrene samo sud.

Predstečajni postupak, koji podrazumijeva finansijsko restrukturisanje preduzeća, ili njegovo oživljavanje, ne može trajati duže od 150 dana.

Predsjednik Udruženja stečajnih upravnika u FBiH Nijaz Dervišić rekao je da nije siguran mogu li se ovim zakonskim rješenjima ubrzati postojeći stečajni postupci.

“Problem je u tome što nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, što sporo teku sudski sporovi. Najveći problem vidim u unovčavanju imovine. Ni u ovom zakonu nije se imalo hrabrosti da se to definiše, već je sve ostavljeno kao i do sada”, naveo je Dervišić.

Krajina vrvi materijalom za humor

Krajina takvo područje u kojem se uvijek ima šta “okrenuti” na šalu, pa i muka kojua ju je snašla.

Piše: Fahrudin Vojić

Jeste li čuli za ekipu cazinskog Novogodišnjeg program? Ko ih zna, smije im se vež decenijama. Najzanimljiviji u ekipi je Amir Škrgić (48) koji se proslavio glumeći lik seoskog predsjednika mjesne zajednice čije ime je Pupan. U životu je, kaže, radio svakakve poslove, a trenutno je uposlenik Radio televizije Cazin.

„U jednom periodu moga života radio sam tri različita posla u tri različite firme. Tako sam od jutra do posljepodne radio u jednoj firmi, a nakon toga do predvečer sam radio u mojoj videoteci, da bi radni dan završavao sa nastupom zore svirajući u kafani“, počinje Amir naš razgovor.

Dvije decenije humora

Govoreći o svojim glumačkim počecima, Škrgić kaže da oni sežu u period osamdesetih godina kada mu je otac kupio prvu video kameru s kojom se igrao i učio svoje prve snimateljske korake. Poslije je počeo ozbiljnije da snima i zarađuje za život, a onda usljed izbijanja rata, svu svoju opremu daje u službu države.

„Početkom 1992. godine, nastaje Omladinska televizija Cazin, koja je počela s radom nakon informativne blokade tog dijela BiH. To su zapravo korijeni onoga što se danas zove Novogodišnji program. Kroz ekipu koja snima ove emisije prošlo je nekoliko ljudi koji nisu više njeni članovi, ali ostao je stari dobri humor. Trenutno omiljene likove iz Cazinske audicije, kako nas još zovu, tumače Kenan Alagić, Irfan Račić, Aladin Delalić ,Meho Salkić, Haris Omanović, Samir Muhamedagić i moja melenkost. Ovakav Novogodišnji program kakav danas snimamo u kontinuitetu traje od 1996. godine.

Pupan ga proslavio

Škrgić se u ulogu Pupana toliko unio da ljudi kada ga vide na ulici u njemu vide lik Pupana i jednostavno smijeh krene sam od sebe.

„Radi se o predsjedniku izmišljene mjesne zajednice Oždrlje Donje. Ljudi su to prihvatili i poistovijetili ga sa nekim današnjim lokalnim moćnicima. Sve je nastalo spontano kao neka parodija na Pozitivnu geografiju rahmetli Nisveta Džanke. Salkić je tada glumio rahmetli Džanku, a ja sam bio predsjednik izmišljene mjesne zajednice Oždrlje Donje.“, pojašnjava Škrgić

Na snimanju lakše a uživo draže

Pored glume u Novogodišnjem programu, nastupao je i uživo na turnejama u zemlji i inostrasntvu. Iako je puno teže, ipak kaže da mu je nastup uživo draži.

„Imali smo par zajedničkih nastupa po Švicarskoj, Sloveniji i BiH. Osim snimanja Novogodišnjeg programa ekipa RTV Cazin je imala i nastupe uživo. Prvi nastup uživo imali smo u svom gradu prije nekoliko godina. U zadnje vrijeme većinom idem sam po nastupima, jer su veliki troškovi kad ide cijela ekipa. Nastupi se uglavnom održavaju u Austriji, Sloveniji i Švicarskoj, a u martu planiram otputovati u Ameriku, jer sam dobio poziv od Amira Dizdarevića poznatog menadžera iz Chichaga, pa smo trenutno u pregovorima. Meni je lakše snimati jer kad nešto pogriješiš možeš ponoviti, dok kod nastupa uživo nema te mogućnosti i uvijek postoji šansa da se provališ. Al’ moram priznati da mi je ipak ljepše kad uživo nastupam“, kaže Amir.

Nova uloga

Škrgićev glumački talenat i rad nije prošao neprimjećeno. Nedavno je dobio poziv od Pere Špadića autora komedije “Dobro jutro komšija” koju snima RTV Prijedor u saradnji sa BN televizijom. Škrgić je dobio ulogu lika koji se zove Mrva, a o prvim dojmovima i glumačkoj ekipi ima samo riječi hvale.

„Scenarista Pero Špadić pratio je moj rad u Novogodišnjem programu i pozvao me da glumim u njegovoj seriji. Rado sam pristao jer mi se dopao tekst. Igram ulogu Mrve lika koji dolazi da kupi bicikl, te se zapije sa punicom od glavnog lika kojeg igra Aleksandar Stojković, dalje ne mogu da vam otkrivam radnju. Trenutno se prikazuje po kinima a početkom iduće godine počećmo sa prikazivanjem serije na BN TV. Čast mi je bila glumiti sa profesionalcima, a sama atmosfera na snimanju je neopisiva“, kaže Škrgić

Krajiški humor je poseban

O specifičnostima krajiškog humora kaže da je Krajina takvo područje u kojem se uvijek ima šta “okrenuti” na šalu. Dovoljno je samo obratiti pažnju na muku kakva nas je snašla i nelogičnosti s kakvima živimo i eto materijala za emisiju. A o perspektivi ovog kraja kada su u pitanju scenske umjetnosti i gluma, ističe da Krajina može biti rasadnik kvalitetnih glumaca u budućnosti, samo joj nedostaje škola koja bi brusila te mlade talente.

„Prava je šteta što nemamo školu scenskih umjetnosti i glume na ovom području. Nadam se da će i to biti uskoro jer mi smo blizu Evrope i možemo daleko dogurati u svim poljima umjetnosti. Što se tiče našeg humora, pa to su čisto naše realne, svakodnenve situacije koje su izvrgnute ruglu onakve kakvim one zaista i jesu. Jednom prilikom smo imali nastup u Švicarskoj u dvorani gdje su bili naši ljudi sa ovih prostora. Dobar dio dvorane se smijao i odmah se moglo primjetiti da su to Krajišnici, oni što su nas čudno gledali, najviše Pupana kao da je luđak neki tu zalutao, vjerovatno nisu odmah shvatili o čemu se radi, jer nisu sa prodručja Krajine, ali tokom večeri su shvatili humor. Neke fraze možda ne razumiju, ali generalno mislim da shvataju naše šale“, ističe Škrgić.

“Cilj nam je da se program gleda gdje god ga ljudi žele. Možda ćemo s vremenom izdati i neki priručnik s objašnjenjima tipičnih krajiških riječi uz DVD“, dodao je na kraju.

Izvor: Al Jazeera