Bratstvo iz Gračanice je nastavilo sa veoma dobrim igrama pod palicom Nusreta Muslimovića. Bratstvo je slavilo 2:0 nad Jedinstvom iz Bihaća, koje se nakon dva vezana poraza nalazi u veoma teškoj situaciji kada je borba za opstanak u pitanju.
Pobjedu Bratstvu donijeli su Draženko Stjepanović u 34. minuti i rezervista Husejn Poturalić u 53. minuti.
Iako je prije samo nekoliko dana, uz ozbiljne optužbe na račun premijera Rošića i stranke kojoj pripada (SDA), u žestokom medijskom udaru iz SBB USK saopšteno da izlaze iz parlamentarne većine i da više neće podržavati SDA, na jučerašnjoj sjednici Skupštine USK poslanici SBB glasali su za sve ono što je SDA bilo potrebno kako bi ta stranka ostala na vlasti.
Prije manje do sedam dana Azra Hadžić-Bećirspahić, predsjednica Kantonalnog odbora SBB USK, rekla je za Avaz da odluka krajiškog SBB o izlasku iz vlasti na USK nije donesena naprečac, te da je bila jedinstvena i jednoglasna jer je, prema njenim riječima, Vlada USK-a postala predmet ismijavanja u BiH.
Najviše je zamjerila premijeru USK Huseinu Rošiću što su ga malo-malo pa morali „vući za rukav” zbog neodgovornog ponašanja prema budžetskim korisnicima, a istakla je da je Rošićeva vlada najbolje rezultate postigla u uhljebljavanju svojih kadrova.
S druge strane SDA je uzvratila saopštenjem za javnost u kojem su ustvrdili da je dosadašnji procenat učešća SBB u vlasti bio je nesrazmjeran izbornom rezultatu, s obzirom da su samo dva od tri zastupnika SBB u Skupštini USK poštovala partnerske odnose sa SDA, dok je jedan zastupnik odbijao poslušnost.
Također, su rekli da nisu iznenađeni odlukom SBB da raskine partnerstvo sa njima s obzirom na svakodnevne zahtjeve predstavnika KO SBB USK po pitanju imenovanja i instaliranja privatnih i poluprivatnih kadrova na pozicijama u vlasti, koje su na žalost u određenim situacijama nanosile štetu aktuelnoj izvršnoj vlasti i građanima.
Tvrdnje i jednih i drugih pale su u vodu nakon samo nekoliko dana na sjednici Skupštine USK-a kada su ista dva od tri zastupnika SBB-a ponovo dala podršku aktuelnoj vlasti zajedno sa SDA i DF, kako je premijer Rošić prethodno i najavio.
Građanima Kantona za sada ostalje nepoznanica da li zastupnicima SBB upravlja premijer Rošić ili njihova predsjednica Azra Hadžić-Bećirspahić, te da li se radi o neposluhu ili samo još jednoj obmani javnosti u cilju ostvarivanja privatnih ineresa.
Stabilizacija budžeta, borba protiv korupcije i transparentan rad
Za građane, bar one dobronamjerne, za sada je najvažnija Fazlićeva stroga opredijeljenost da stabilizira prilike u Gradu Bihaću, posebno kada je budžet u pitanju, te nametne standarde domaćinskog odnosa prema javnim sredstvima. Pokazao je i volju za beskompromisnu borbu protiv korupcije podnoseći krivične prijave za sve nepravilnosti na koje je naišao u svom dosadašnjem radu, te želju za maksimalno transparentan rad.
Odmah nakon stupanja na dužnost gradonačelnik Fazlić je smanjio vlastitu platu, a stranka kojoj pripada (GS) odrekla se svojih prihoda iz budžeta u korist javnih kuhinja, zatim je uslijedilo smanjenje plata uposlenicima Gradskog organa uprave te isti zahtjevi prema javnim preduzećima i ustanovama čiji je osnivač Grad Bihać uz zahtjeve za racionalizaciju troškova i povećanje prihoda.
Ovih dana u javnosti se pojavila informacija da je Šuhret Fazlić imenovao dva nova savjetnika. Ukoliko bi se takva informacija pokazala tačnom Fazlić bi prekršio jedno od svojih obećanja, da neće imati više od jednog savjetnika, iako je praksa njegovih prethodnika bila da ih imaju po nekoliko. Njegov prethodnik Emdžad Galijašević u jednom periodu svog mandata imenovao je čak sedam savjetnika.
Novi koncept: Angažman putem volonterskog ugovora
Međutim, kako smo uspjeli saznati iz Gradske uprave, Fazlić nije imenovao nove savjetnike već je angažovao dva nova saradnika putem volonterskog ugovora, što predstavlja jedan potpuno drugačiji koncept koji do sada nije primjenjivan na ovim prostorima.
– Nakon stupanja gospodina Šuhreta Fazlića na dužnost gradonačelnika, mnogi cijenjeni stručnjaci i akademski građani uputili su pisma podrške gradonačelniku podržavajući novi politički kurs kojim želi Grad Bihać izvući iz dubioze u kojoj se našao, te su mu pri tome svoja znanja i kompetencije stavili na raspolaganje. Zaista raduje činjenica da u ovom gradu još uvijek postoje ljudi koji su voljni svoje napore, vrijeme i znanje uložiti za dobrobit društvene zajednice bez ikakve materijalne i finacijske koristi, rekli su nam iz Kabineta gradonačelnika.
Potpisanim volonterskim ugovorima definirana je saradnja sa nekima od njih na određen broj sati mjesečno, odnosno sa Irfanom Hošićem kao predstavnikom Gradonačelnika za pitanja kulture, te Hasanom Hromadžićem kao predstavnikom za pitanja sporta, a radi se o neovisnim, nestranačkim osobama, dokazanim stručnjacima sa dugogodišnjim iskustvom iz datih oblasti. Da li je ovakav koncept dobar i funkcionalan pokazat će se vremenom, ali ovakva praksa ukazuje na novu političku kulturu sa tendencijom da se na određenim pozicijama imenuju stručni i nezavisni pojedinci koji su od stvarne koristi za Grad, a koji sa druge strane imaju iskrenu volju i želju da pomognu takvoj otvorenoj politici.
Hasan Hromadžić i Irfan Hošić novi saradnici iz oblasti sporta i kulture
Hasan Hromadžić je rođeni Bišćanin koji je završio Pedagošku akademiju u Sarajevu, svima dobro poznati sportski radnik sa preko 40 godina iskustva koji je u svojoj dugogodišnjoj karijeri obavljao mnogobrojne funkcije u oblasti sporta poput sekretara SIZ-a za fizičku kulturu, predsjednika Izvršnog odbora SOFK-a Bihać, direktora RO za sport, odmor i rekreaciju, delegata savezne nogometne lige bivše države, zatim direktora NK „Jedinstvo“ Bihać, člana Izvršnog odbora Nogometnog saveza FBiH, predsjednika Nogometnog saveza USK-a, sekretara Sportskog saveza USK-a, te člana Vijeća za sport BiH. Društveno-politička zajednica i sportske institucije su prepoznavale njegov rad tokom karijere, te je od 1972. godine do danas nagrađivan mnogim sportskim nagradama poput nagrade za najboljeg sportskog radnika, zlatne plakete NK „Jedinstvo, zaltne plakete NS USK-a, priznanje Olimpijskog odbora Hrvatske, za životno djelo u oblasti sporta grada Bihaća i USK-a.
Irfan Hošić je također rođeni Bišćanin, doktorirao je na odsjeku za Historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu. Hošić se profilirao kao kulturni radnik sa istaknutim rezultatima ne samo lokalno već i mnogo šire. Međunarodna umreženost, stručnost, nezavisnost i kritičnost neke su odlika njegovog prethodnog rada. Autor je brojnih izložbi koje su realizirane u Gradskoj galeriji u Bihaću, Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Collegium Artisticum u Sarajevu ali i na Venecijanskom bijenalu kada je kurirao bosanskohercegovački paviljon na ovoj svjetskoj umjetničkoj smotri. Dobitnik je novinarske nagrade koju dodjeljuje BIRN. Bio je predavač na Stamps School of Art and Design na University of Michigan, SAD. Dobitnik je stipendije Basileus za postdoktorski istraživački boravak na Univerzitetu u Gentu, Belgija. Docent je na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću.
U bihaćkoj ulici Bosne Srebrene jučer je došlo do saobraćajne nesreće u kojoj su učestvovala dva vozila. Prema riječima očevidaca, nesreća se desila jučer u 14:30 sati.
Kako saznajemo u nesreći nije bilo teže povrijeđenih, a na vozilima je pričinjena veća materijalna šteta.
Uviđaj su obavili službenici Ministarstva unutrašnjih poslova.
Pored priče o brzoj cesti Bihać – Sarajevo, druga najveća tema koja se obično pojavljuje u godini prije izbora u Unsko-sanskom kantonu jeste i oživljavanje Unske pruge, kojom više ne saobraćaju putnički vagoni. Ovaj put bi moglo biti drugačije.
Resorni ministri prometa BiH i Hrvatske su prije nekoliko dana uputili zajedničku inicijativu za stavljanje u promet Unske pruge Vijeću ministara BiH i Vladi susjedne zemlje.
Na njima je da usaglase eventualno formiranje radne grupe, koja bi navodno trebala razmotriti mogućnosti osposobljavanja južnog kraka pruge na dionici Bihać – Knin.
Ugovor iz 2001.
Nikad nije kasno, iako počeci ove priče sežu do oktobra 2001. godine, kada su države BiH i Hrvatska ratificirale sporazum o načinu korištenja i održavanja zajedničke pruge.
U tekstu Sporazuma ugovorne strane se sporazumijevaju oko definiranja prijelaza pruge preko državne granice, Bosanski Novi/Novi Grad – Knin, izrađenog po ŽTP-u Sarajevo – Sektor za razvoj i investicije.
Vlasnički odnosi se ne mijenjaju u pogledu dijelova pruge i postrojenja koji se nalaze na njihovom državnom području.
Utvrđena je i “razdjelna tačka“, odnosno šta bi bila nadležnost željezničkih preduzeća iz Bosne i Hercegovine, a šta željezničke uprave Republike Hrvatske. Svako će svoj dio održavati. Regulisano je i pitanje inspekcija i prava ubiranja prihoda od prijevoza putnika i tereta.
Naravno, trebaće pasoši, jer primjenjuju se pravni propisi u skladu sa odredbama Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o uređenju graničnog željezničkog prometa, a na putnike na navedenom dijelu pruge pravni propisi države na čijem se teritoriju pruga nalazi.
Međutim, iako važeći već 16 godina, ovaj sporazum nije do kraja realizovan do današnjeg dana.
Prije rata, Unskom prugom godišnje je prolazilo oko četiri miliona tona robe, te više od milion putnika. Pruga je bila značajna za čitavu regiju.
Građani USK-a žele da ona ponovo oživi, ali uz pokretanje na relaciji Bihać – Knin traže i izlaz do mora.
– Bez razvoja željeznice i revitalizacije Unske pruge nema razvoja privrede, s obzirom na to da je to najkraći put i najjeftiniji vid transporta od sjevera do juga Hrvatske, preko Unsko-sanskog kantona i Republike Srpske, te dalje prema Europi i balkanskim zemljama, koji povezuje srednjodalmatinske sa lukama unutarnje plovidbe kao što je Vukovar i dalje sa drugim mrežama riječnih puteva kroz EU – koridor sjeverno more – Rajna – Dunav i sve do luka Crnog mora. Ja sam ovu inicijativu uputio još prije dvije godine. Ništa, samo je odbačena, kazao nam je Željko Mirković, poslanik SDP-a u federalnom Parlamentu koji dolazi iz Bihaća.
Od mora preko Bihaća
Po njemu, do realizacije ratificiranog sporazuma između država, što bi bio bar prvi korak na obnovi cjelokupne Unske pruge, nikada neće doći.
– Jednostavno, sve to poklekne pred nevjerovatno velikim prevozničkim lobijima, i ovih ovdje u BiH i onih u Hrvatskoj. Ovaj pokušaj za polovično rješenje pogotovo će pasti. Unska pruga, ako ne ide od Bihaća do Splita, onda i nema ništa od nje. Ona, kada se gradila 1931. godine, nikad ne bi bila ni započeta da se razmišljalo samo o dužini od Knina do Bihaća. Dakle, od Jadrana ide teret, preko Bihaća ide za Zagreb, za Beograd, preko Save sve do Crnog mora, to je taj željeznički koridor, istakao je Mirković.
Ipak, korištenjem barem dijela Unske pruge i željeznički transport Hrvatske bio bi kraći. Velike luke kao što su Šibenik, Zadar i Split imaju oko 3,8 miliona tona robe godišnjeg prometa, nešto manje nego što je prije rata cjelokupan promet Unske pruge bio.
Samir Alagić, direktor područja infrastrukture Željeznica FBiH u Bihaću, smatra da, kada bi se samo 10 posto robe preusmjerilo, Unska pruga bi itekako živjela.
– Ima ova pruga svoju perspektivu, pogotovu ako se uzme u obzir da može naći svoje mjesto i u konceptu intermodalnog prometa kao prioritet prometne politike Europske unije i smatram da će otvaranje ovog pravca svima biti od koristi, prokomentarisao je nedavno Alagić.
Na jednoj od posljednjih sjednica federalni Parlament je na zahtjev Azre Hadžić-Bećirspahić iz Bihaća (SBB) usvojio zaključak kojim obavezuje Vladu FBiH da obezbijedi dva miliona KM za rekonstrukciju dijela Unske pruge Bosanska Krupa – Bihać. Novac bi bio utrošen u elektrifikaciju dijela pruge, na kojem je sada nema. To bi potaknulo veći promet Unskom prugom, s obzirom na to da je dizel-gorivo kao jedini dostupni energent preskup za Željeznice Federacije.
Unska pruga je sve donedavno bila elektrificirana, podsjetio nas je Željko Mirković, ali je žica pokradena, jer se nije koristila.
Nakon Azre Bećirspahić i kolege iz SDA USK-a, Asim Kamber, Esad Bašagić i Kasim Mulalić, progurale su inicijativu na Parlamentu da se obezbijede još dva dodatna miliona KM za troškove revitalizacije Unske pruge.
To su, dakle, sada već tri konkretna iskoraka koja daju nadu građanima USK-a u tome da priča o Unskoj pruzi neće ponovo propasti kao što je to bivalo i do sada.
Detaljne informacije
Pored inicijative Željka Mirkovića iz 2015. godine, sličan prijedlog podnosio je i njegov kolega Hajrudin Havić, sad već bivši predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a USK-a.
Zatim, tu su brojne inicijative i poslanika A SDA, naročito inicijative Jasmina Emrića, člana Zastupničkog doma državnog Parlamenta.Emrić je kritikovao državne institucije zbog činjenice da je u 2016. utihnula priča o ponovnoj uspostavi željezničkog saobraćaja na Unskoj pruzi. Postavio je tada i dopunsko zastupničko pitanje, u kojem je zatražio detaljne informacije o planovima za Unsku prugu u 2017, podsjetio nas je Emirić.I evo, u 2017. bar se nešto poduzima.
A što se tiče Krajišnika, kojima je u najvećem interesu da se potpuno revitalizira Unska pruga, ona je za sada jedino pitanje oko kojeg postoji opće jedinstvo kod svih političkih stanaka i njihovih poslanika na svim nivoima vlasti.
U Bihaću je završena dvodnevna radionica Dev Days u organizaciji Razvojne agencije Unsko-sanskog kantona, Tehničkog fakulteta u Bihaću i IT firme Atlantbh iz Sarajeva.
Ovo je bio prvi događaj na kojem su studenti, učenici srednjih škola i svi oni koji posjeduju predznanje iz informatike, uz mentorstvo inžinjera koji rade u Atlantbh firmi i studenata ETF-a i članova organizacije EESTEC iz Sarajeva, radili na izradi web aplikacije. Učesnici radionice su bili podijeljeni u timove, a njihov zadatak je bio da u kratkom periodu naprave funkcionalan proizvod i prezentuju ga pred žirijem kojeg čine članovi domaće IT firme IDK Studio iz Bihaća, Tehničkog fakutleta i firme Atlantbh.
Pobjedničkom timu su uručene nagrade.
„Na radionici je vladala odlična radna atmosfera, radilo se timski, puno novog se naučilo i otvoreni su vidici u kojem smjeru trebam dalje da se razvijam i učim“ kazala nam je jedna od budućih inžinjerki.
Kao jedan među najmlađim kandidatima je Din Ferizović, učenik Unsko-sanskog koledža koji je osvojio prvo mjesto na takmičenju Informatix u Rumuniji iz kategorije programiranja.
„Odlučio sam učestvovati da radim u timu i i da unaprijedim neke nove vještine“ kazao je Din.
Posebno nam je drago da je pored studenata velik broj srednjoškolaca i to da su učesnici ne samo iz Bihaća već i iz ostalih gradova USK. Kroz ovaj događaj vidjeli smo da zainteresiranost i motivacija među mladim ljudima postoji i da su prepoznali važnost IT sektora i mogućnost da se u tom pravcu razvijaju.
Iz tog razloga je važno da što prije osposobimo Co-working prostor i krenemo aktivno raditi na edukacijama, radionicama ovakvog tipa i općenito popularizirati zanimanja u IT-u među mladima u Unsko-sanskom kantonu.
U Bihaću večeras počinje međunarodna konferencija na temu “BiH: Korak do statusa zemlje kandidata – Možemo li ubzrati proces?”.
A između ostalog, na ovom događaju na kojem će prisustvovati veliki broj ličnosti iz političkog života BiH i građana BiH održat će se i zajednička molitva Bogu za BiH, EU i cijelu Evropu.
Predvodit će je Franjo Komarica, biskup banjalučki, Suad Mahmutović, bihaćki imam te Dalibor Nenić – pravoslavni bihaćki paroh.
Da li Bog, Allah, Jahve ili ko već može pomoći BiH na putu ka EU – odgovorili su nam Vanja Gavran, predsjednik Panevropske inicijative u BiH i Osman Topčagić, bivši ambasador BiH pri Evropskoj uniji.
“Mi prije svega trebamo zasukati rukave, pa tražiti Božiju milost”, kazao je Gavran za N1, koji je dodao da će večeras na ovoj konferenciji biti više od 130 učesnika.
Što se napretka BiH ka EU tiče, kaže da je potrebno vrijeme.
“Upitnik se popunjava, treba ostaviti izvjesno vrijeme. 2018. godina je izvjesnija za kandidatski status. Mi u Panevropskoj uniji podržavamo ustavne promjene – kako bi BiH bila pravedna i samoodrživa”, izjavio je Gavran.
Topčagić smatra da se proces puta BiH ka EU treba ubrzati.
“Kasnili smo. Sada je na nama da ispunimo ono što je obećano i prihvaćeno u Predsjedništvu BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH i svih lidera”, kaže Topčagić.
U razgovoru za N1 ocijenio je da treba ubrzati put ka EU, ispuniti sve uslove i onda u skladu s tim napredovati.
Na otoku u blizini hotela Paviljon u Bihaću ove večeri dogodila se jedna neobična i romantična scena.
Naime, na ovom mjestu je mladi Bišćanin smogao hrabrosti i odlučio napraviti korak koji će mu promijeniti život. Zaprosio je ljubav svog života!
Dok je Lejla u nevjerici gledala šta se dešava, njen momak je hrabro kleknuo na koljena ispred nje i zaprosio je. Naravno, šta je drugo preostalo, nego da kaže DA!
U organizaciji Paneuropske unije BiH u Bihaću je danas počela međunarodna konferencija o temi Bosna i Hercegovina: Korak do statusa zemlje kandidata – Možemo li ubrzati proces?
Na otvaranju konferencije prisutnima se obratio Husein Rosic, premijer Unsko-sanskog kantona.
– Iz grada Bihaća, odašiljale su se značajne poruke. U zgradi preko puta ove u kojoj se nalazimo, za vrijeme II svjetskog rata, još se čuva postavka sa I zasjedanja AVNOJ-a, u minulom odbrambeno-oslobodilačkom ratu, ovaj nepokoreni grad bio je sinonim odbrane vrijednosti multikulturane Bosne i svih vrijednosti koje i danas snažno zagovara i brani EU. Vjerujem, sa ovog skupa poslat ćemo jasnu poruku da je jedini put Bosne i Hercegovine – evropski.
U mom viđenju, temeljni ideal Evropske unije je otkrivanje novih puteva posredstvom kojih različiti narodi Evrope mogu prosperirati zajedno. Bosna i Hercegovina jest evropska država svojom geografskom pozicioniranošću ali želimo biti dijelom Evropske unije i čuvati evropski identitet i njegove osnovne principe: slobodu, demokratiju, ljudska prava i slobode i vladavinu prava. Poseban naglasak stavljam na poštivanje ljudskih prava i sloboda u skladu i sa ustavnim principima naše domovine i Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Možemo li mi, u Bosni i Hercegovini, ubrzati ovaj proces? Ja, optimistično vjerujem da možemo. Svaki od nas pojedinačno, djelujući u okviru svojih nadležnosti, u dobroj vjeri i s punom odgovornopšću, može pokrenuti točak ubrzanja i postići stepen spremnosti države da postane članom EU. Ono šti EU od nas zahtijeva kao odraz te spremnosti je, zapravo, ono što je naša dužnost osigurati građanima koji su nam, direktno ili posredno, povjerili funkcije, a to je : zdrava tržišna ekonomija koju podržava odgovarajući pravni i administrativni okvir u javnom i privatnom sektoru te prihvatanje zajedničke spoljne i bezbjedonosne politike i sposobnost za njeno provođenje.
Da, mi to možemo jedinstveni, kazao je mr. Rosic.
Učesnici,njih 120, će zajednički donijeti Deklaraciju koju će po završetku konferencije uputiti vlastima Bosne i Hercegovine i predstavnicima međunarodne zajednice. Bihaćka konferencija održava pod pokroviteljstvom Vlade Unsko-sanskog kantona i Grada Bihaća, a glavni partner skupa je Fondacija Konrad Adenauer – Predstavništvo u Bosni i Hercegovini. Partneri su i Hrvatsko kulturno društvo Napredak i Fondacija Robert Schuman.
JP ”BH POŠTA” raspisalo je konkurs za popunu upražnjenih radnih mjesta na određeno vrijeme, a najduže do godine dana.
