Redovna 24. sjednica Skupštine Unsko sanskog kantona (USK) održat će se narednog četvrtka, 25. augusta, odlučio je Kolegij na današnjm zasjedanju.

Predviđen je obiman dnevni red na kojem će se, uz izvještaje o radu u prošloj i programe rada za ovu godinu zdravstvenih ustanova u Kantonu, naći i nekoliko prijedloga zakonskih rješenja. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama i Prijedlog zakona o plaćama u kantonalnim poduzećima trebali bi se razmatrati po skraćenom postupku. Vlada bi ih trebala razmatrati do kraja sedmice.

Na zahtjev Kluba SDP-a na dnevnom redu bi se trebala naći i rezolucija o zaštiti rijeke Une i Unca, a očekuje se i dopuna vezana za pitanje Regionalne deponije.

Na razmatranje u uredu Skupštine čeka trenutno više od dvadeset materijala pa se unatoč skoroj izbornoj kampanji, odmah nakon avgustovskog, najavljuje septembarsko skupštinsko zasjedanje.

/rtvusk

U Vladi Unsko-sanskog kantona odlučili su, između ostalog, prioritetno zakonski urediti i oblast turizma.

– Turizam je jedna od strateških grana na kojima se temelji razvoj ovog dijela Bosne i Hercegovine ali bez uređenog sistema strateškog planiranja i razvoja nema. Zato je Vlada USK odlučila da Zakon o turizmu Unsko-sanskog kantona bude među prioritetima, kaže premijer USK mr.sci. Husein Rošić.

Donošenje Zakona o turizmu, koji će Vlada nakon razmatranja uputiti u skupštinsku proceduru trebao bi doprinijeti bržem razvoju turizma, osigurati bolji inspekcijski nadzor ove oblasti te ustanoviti svrsishodno trošenje sredstava u turizmu. Nosilac izrade zakona je Ministarstvo privrede Vlade USK.

– Sva razvojno-planska dokumenta Unsko-sanskog kantona kao i svih osam općina pojedinačno ističu turizam kao našu razvojnu šansu temeljeći to na činjenici da je područje USK bogato sa prirodnim i kulturno-historijskim naslijeđem. Posljednji turistički trendovi zabilježeni na području našeg kantona potvrđuju utemeljenost te hipoteze. Međutim, sistemske manjkavosti, loše koncipirani zakonski propisi doveli su do toga da imamo izraženu evaziju boravišne takse pa je država uskraćena za javni prihod koji joj pripada a usput nemamo ni tačnu statistiku o posjećenosti turista našem kantonu. Uređenje oblasti turizma inače spada u zajedničku nadležnost Federacije Bosne i Hercegovine i kantona. S obzirom na to da federalni Zakon o turističkoj djelatnosti nije tretirao nadležnost kantona, ukazala se potreba da Unsko-sanski Kanton sa određenim specifičnostima zakonski uredi ovu djelatnost. Dosadašnja Turistička zajednica koja je bila nosilac određenih turističkih aktivnosti ovako organizirana nije uopće koristila pružaocima niti korisnicima turističkih usluga, kaže ministar privrede u Vladi USK mr.sci. Asmir Crnkić.

Nepostojanje zakonskog okvira za funkcioniranje turističkih zajednica nakon presude Ustavnog suda koja je utvrdila da dotadašnje uređenje ove materije nije saglasno Ustavu FBiH je samo argument više da nova Vlada USK kao i njeno resorno ministarstvo privrede pristupe izradi novog Zakona o turističkoj djelatnosti i organizaciji turističkih zajednica koji bi kroz sistemska rješenja doprinio bržem i boljem razvoju turizma ali gdje bi i država ostvarivala svoje prihode. Po novom Zakonu, Turističku zajednicu osniva Unsko-sanski Kanton .

Ministar Crnkić dodaje da je jedan od ciljeva Zakona i suzbijanje sive ekonomije u ovoj oblasti, bolja zaštita korisnika turističkih usluga, povećanje budžetskih i vanbudžetskih prihoda, zaštita tržišnog natjecanja i doprinos većoj profesionalizaciji djelatnosti, a sve u funkciji planiranog razvoja ove oblasti.

Kroz nove zakonske propise pored ciljeva osnivanja, djelatnosti i zadataka, pravnog statusa, javnosti rada, organa upravljanja, finansiranja i prihoda od boravišne takse, načina plaćanja, načina prijave i odjave turista, načina korištenja i raspoređivanja boravišne takse, obaveza turističke zajednice u oblasti javnih nabavki, osigurava se bolji inspekcijski nadzor ove oblasti te definira svrsishodno trošenje sredstava u ovoj privrednoj grani. Zakon također definiše obuhvat turističke usluge, njene subjekte, putničke agencije, njihove usluge i minimalne tehničke uvjete, jamčevine za aranžmane i potvrde o njihovom osiguranju. Propisuje načine izdavanja licenci za obavljanje djelatnosti, ulogu i uvjete za obavljanje poslova turističkih vodiča, uređuje oblast seoskog turizma i drugih specifičnih oblika turizma. Zakon reguliše okvire turističke djelatnosti na području Kantona, kao i osnivanje i rad turističkih zajednica. Zakon predviđa ostvarivanje nadzora nad radom, kao i kaznene odredbe u slučajevima njegovog kršenja.

– Moram istaći da će Zakon o turizmu objediniti: Uredbu o turističkoj taksi, Zakon o turističkoj djelatnosti i Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH, te da je usklađen sa federalnom propisom, naglašava premijer Rošić.

Gdje je nestalo 2,6 miliona maraka iz Budžeta Unsko-sanskog kantona za 2015. godinu?

Javnost to pita još od prošle godine, nakon što je sad već bivša Kantonalna vlada budžet krpila komercijalnim kreditom, a zatim odbila položiti račun čak i Skupštini kantona, čiju je suglasnost prethodno isposlovala.  Sad je odgovor, službeno, zatražila i nova Vlada kantona.

Već je izvješće Federalnog ureda revizora, i uobičajeno negativno mišljenje o načinu kako vlast Unsko-sanskog kantona troši novce svojih građana, otvorilo novi krug polemika u javnosti, no kako je odmah uslijedila smjena Vlade Izudina Saračevića, neka su pitanja tad ostala bez odgovora. No, čini se, neće zadugo, jer nova Vlada želi – čiste račune.

„Ono što ću prema Skupštini tražiti, a to sam tražio i od resornog ministra, podatak što je s 2,6 miliona KM iz odobrenog kredita u 2015. godini. Dakle, njegov iznos je bio 16,5 miliona, sporna su 2.650.000 i ima indicija da je isti plasiran na novim alokacijama po pojedinim resorima, a nema uopće traga niti instrukcija na koji način će biti utrošeni“ kazao je  Husein Rošić, premijer USK-a.

Na netransparentnost bivše Vlade i lakonsko trošenje budžetskog novca nedavno su upozorili i iz Centara civilnih inicijativa.

„Za razliku od prethodnih godina kada je iz budžeta USK-a izdvojeno 784.000 KM, na ime rata za dignute kredite, u 2016. taj iznos će biti sedmerostruko veći, preko pet miliona maraka. Zaduženost je pored ogromne stope nezaposlenosti najveći problem s kojim se suočava Vlada USK-a, a što je nasljeđe od prethodne vlasti koje su se ponašale krajnje nedomaćinski“, pojasnio je Željko Ninković, Monitoring tim CCI-a.

Stoga nova Vlada nastoji ispuniti stara očekivanja ne zadirući u već zadane financijske okvire. Prijedlog Zakona o unutarnjim poslovima konačno predviđa pravnu, ali i financijsku neovisnost Uprave policije kantona u obavljanju operativnih radnji i drugih zadaća, a pri tom neće dodatno opteretiti budžetski kod.

„Na takav način smo opredjeljenja da će budući rad policije biti zaštićen od bilo kakvog neprimjerenog utjecaja na rad policijskih poslova“, rekao je Ervin Bibanović, ministar unutarnjih poslova USK-a.

Pa će valjda konačno biti moguće osigurati i knjigovodstveno vještačenje tokova novca iz kantonalnog budžeta, te utvrditi tko je i kazneno odgovoran za 2,6 miliona maraka otpuhanih na krajiškoj političkoj vjetrometini.

/FTV

Javnost Krajine je prošlogodišnjim negodovanjem pri davanju saglasnosti na gradnju mini hidroelektrana na Uni u srcu istoimenog nacionalnog parka, pokazala svoje mišljenje – u svega dva dana putem online peticije je više od 10 hiljada građana reklo ne gradnji.

S tim u vezi na narednoj sjednici Skupštine USK-a trebala bi se naći i Rezolucija, čija je prvenstvena namjera zaštita Une i Unca, ali i uvažavanje mišljenja stanovnika bihaćkog kraja.

Iako je Gradsko vijeće Bihaća ubrzo povuklo saglasnost o izgradnji mini hidrocentrala, formalno, od gradnje velike hidroelektrane se nije odustalo – sada na rijeci Unac, koji se također nalazi u zaštićenom području Nacionalnog parka Una. Čak i u nacrtu Plana upravljanja vodama u Federaciji, uz Unac se pojavljuje prefiks hidroelektrana jačine 72 megavata.

„I dalje se nije odustalo od izgradnje hidroelektrana na Uni i Uncu, odnosno na cijelom tom slivu“, pojašnjava Fatka Kulenović, vijećnica GV Bihać.

Ono čega se ovdašnje stanovništo boji su posljedice izgradnje, koje bi prema procjenama svjetskih ekoloških stručnjaka, značilo kraj za izuzetno bogatu floru i faunu.

„Posljednji dokument, nacrt Plana upravljanja vodama savskog sliva – dokument je koji nam pokazuje najdrastičniji, najgrublji napad na našu ljepoticu rijeku Unu. Predviđena je hidrocentrala od 72 megavata na rijeci Unac, što bi značilo smrt rijeke Une“, tvrdi Nurvet Dervišević, ekolog.

Nacrt plana upravljanja vodama savskog sliva svrstao je Unac u vode dobrog, a ne izuzetnog kvaliteta.

A da je Unac više nego dobar, govori i podatak da tu obitava kamenjarka, mušica koja isključivo naseljava tekuće i izuzetno čiste rijeke.

„Mi smo također svjedoci da taj energetski lobi koji se povodi samo za profitom, nije ga previše briga šta će se desiti sa našim prirodnim ljepotama“, kazao je Željko Mirković, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

U elektroenergetskoj strategiji Unac se vidi kao mjesto gradnje buduće hidroelektrane, koju prate i dokumenti Agencije za sliv rijeke Save. Istovremeno se namjerno ili slučajno zaboravlja da je teritorija Nacionalnog parka Una, proglašena područjem od posebnog značaja za Federaciju. I da tu nema nikakve predviđene izgradnje ovog tipa u narednih dvadeset godina.

/FTV

U prisustvu preko hiljadu mještana Izačića na sportskom igralištu OŠ Izačić sinoć je održana 24. tradicionalna manifestacija „Izačiću ponosan mi budi“. I ove godine predstavnici Savjeta MZ Izačić, grada Bihaća, Vlade USK-a i F BiH , te ratni komadant , prisjetili su se velikog doprinosa kojeg su mještani Izačića i Vikića dali u odbrani države Bosne i Hercegovine.

U svojim obraćanjima Rasim Islamović, predsjednik Savjeta MZ Izačić i Hamdija Adbić, ratni komadant 502.Viteške brigade , istakli su da su borci sa područja Izačića i Vikića pokazali kako se časno bori za državu BiH , istaknuvši da Bihać nikada neće zaboraviti svoje heroje koji su u najtežim trenutcima zajedno sa ostalim patriotima Bihaća stali u odbranu grada.

„I ove godine smo pokrovitelji ove manifestacije kojom se prisjećamo imena 88 poginulih boraca i devet civilnih žrtava rata i to će biti naša trajna obaveza i naš dug prema svim onima koji su dali živote za ovaj grad i državu BiH. S druge strane u protekle tri godine uradili smo u MZ Izačić dosta infrastrukturnih projekata zahvaljujući kojima je ova mjesna zajednica dobila nove asfaltirane ceste, pokrili svo sportsku dvoranu, uveli grijanje u područnoj školi, a tu je i podrška sportskim kolektivima iz ove mjesne zajednice „-kazao je u svom obraćanju Ermin Zulić, v.d. gradonačelnika po ovlaštenju.

Ističući da su Izačić i njegove žrtve ogledalo odnosa i poštovanja prema državi , Dževad Malkoč, ministar za boračka pitanja u Vladi USK-a, kazao je da borba u miru ne može biti uspješna bez jedinstva svih, a na to jedinstvo, ističe Malkoč, obavezuju nas upravo naši najbolji sinovi koji su svoje živote ugradili u našu slobodu.

„ Ova mjesna zajednica ne treba i neće biti prepoznatljiva samo po GP Izačić , jer njen doprinos odbrani BiH je nemjerljiv i sve patriote ove zemlje trebaju znati kolika je bila uloga mještana Izačića i Vikića. Ne smijemo biti skromni i stidljivo pričati o tome, te na taj način minimizirati i činiti menje vrijednim naše vlastite pobjede“ –kazao je Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede u Vladi F BiH.

U sklopu manifestacija prisutni su imali priliku vidjeti dokumentarni film koji je posvećen poginulim borcima i civilnim žrtvama rata iz MZ Izačić.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma zaustavilo je postupak izdavanja okolinske dozvole za gradnju sanitarne regionalne deponije Karanovac u naselju Ripač kod Bihaća. Time su prihvaćeni argumenti mještana Ripča i Pritoke o štetnosti građenja ove deponije, zbog čega je pokrenuta i tužba pred Općinskim sudom u Bihaću.

Priča o regionalnoj deponiji na području USK traje punih 12 godina, a projekt nije ni blizu svoje realizacije. Nijedna od općina nije prihvatala predloženu lokaciju, a kada je 2014. odabran Karanovac, bez volje mještana Ripča i okolice, uslijedili su javno izražavanje nezadovljstva i sudske tužbe.

Na kraju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma presudilo aktom kojim se Grad Bihać, Kantonalno ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša i nadležni iz Centra upravljanja otpadom REG-DEP Bihać upoznaju da je zahtjev za izdavanje okolinske dozvole odbačen. Ovakav ishod najavila je ranije federalna ministrica turizma i okoliša Edita Đapo (SBB) prilikom posjete Bihaću i USK.

Ministarstvo je kao jedan od argumenata za odbacivanje zahtjeva navelo i činjenicu da se 950 stanovnika Ripča izjasnilo protiv lokacije za deponiju te da nikada nije bila formirana radna grupa čija je odluka bila odlučujuća za određivanje lokacije. Uz to, na Karanovcu se nalaze tri izvorišta vode u Zaštitnoj zoni Nacionalnog parka Una.

Milion KM za plaće

Kantonalno preduzeće Regionalna deponija Bihać osnovano je u oktobru 2004. godine, a tokom 2012. transformirano je u Centar upravljanja otpadom REG-DEP. Tokom 12 godina potrošeno je više od milion maraka za plaće direktora i članova Upravnog i Nadzornog odbora preduzeća.

/avaz

Elvin Čavkić – Otac (Beki Bekic) – gost na koncertu Done Ares:

&nbsp

Dženis Šabulić (SBB), nedavno imenovani ministar zdravstva i socijalne politike u USK, ambiciozno najavljuje rješavanje brojnih problema u „bolesnom” krajiškom zdravstvu, piše današnji Dnevni avaz.

Stanje u zdravstvu opisuje kao teško, ali ne i nerješivo. Kaže kako domovi zdravlja imaju slične probleme s troškovima transporta pacijenata, voznog parka, zastarjele opreme, a svim zdravstvenim ustanovama zajednički problem su kadrovi.

Trpe pacijenti

– Danak političkom udomljavanju platilo je najviše zdravstvo jer je neprihvatljiv sadašnji omjer zaposlenog medicinskog i nemedicinskog kadra u zdravstvenim ustanovama. Krajina ima izvanredne ljekare, kojima nije pružena mogućnost usavršavanja i medicinare koje je, nažalost, upućivala preko Izačića u Njemačku. Za to vrijeme trpe pacijenti, ne pružaju im se usluge u Kantonalnoj bolnici (KB) „Dr. Irfan Ljubijankić“, upućuju se na liječenja u druge centre, a raste trošak liječenja – ističe Šabulić.

Iako se, naravno, sve vrti oko novca, tvrdi, za razliku od drugih, da novca ima, ali se loše raspoređuje. Novac ide na troškove plaćanja nemedicinskog kadra i projekte koji nisu prioritet, a najviše na plaćanje usluga liječenja van USK.

– Reforma zdravstva je započela i ona je provediva ako imate dobar primjer iz prakse za kojim se vodite. Konkretno, USK kad je u pitanju i KB Bihać, primjer je zagrebačka bolnica Dubrava. Najmodernija je i najmlađa klinička bolnica kojoj gravitira oko 300.000 ljudi, koliko ima i ovaj kanton, i u kojoj se provodi vrhunska zdravstvena djelatnost, nastavni rad te naučno- istraživački rad. To je cilj kojem težimo. Porodična medicina u domovima zdravlja je zaživjela. Imamo deficit ljekara porodične medicine, to je potreba ulaganja u ljude. Provodi se informatizacija kompletnog sistema zdravstva i uvezivanje primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa te mogućnost praćenja stvarno realiziranih pregleda i operacija koje su urađene. Do sada se plaćalo prema planu, a ne prema realizaciji, to je nedopustivo ukoliko želimo izgraditi sistem zdravstva evropskog nivoa – kaže Šabulić.

Nedavno je održan sastanak s apotekarima i direktorom Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) USK u vezi s esencijalnom listom lijekova.

Lista lijekova

– Esencijalna lista lijekova mora biti usklađena s federalnom, što na ovom kantonu nije učinjeno proteklih godina. Smatram da će uvođenjem generike biti ostvarene značajne uštede za ZZZ USK a građani će dobiti veći broj lijekova. Proširenjem liste građani neće više biti zakinuti za pojedine lijekove koje su morali plaćati po punoj cijeni za razliku od, naprimjer, stanovnika Sarajeva ili Mostara, kojima je omogućeno da na zeleni recept podignu te lijekove – smatra Šabulić.

SUSRET S DR. PRIMORCEM

Bivši ministar zdravstva Republike Hrvatske i svjetski stručnjak u oblasti medicine dr. Dragan Primorac sastao se u Bihaću s ministrom Šabulićem.

– Dr. Primorac je čovjek ogromnog znanja koje je voljan podijeliti s nama. Mi nismo bogata država, ne možemo izdvajati ogromna sredstva za zdravstvo. Rješenje ćemo morati tražiti u javno-privatnom partnerstvu. Svako ko je voljan uložiti privatni kapital i pružiti nam znanje, iškolovati buduće vrhunske ljekare je dobrodošao – ističe Šabulić.

/Dnevni avaz