Prije tri godine u stravičnom požaru gorjela je centralna zgrada Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijanki, U požaru je izgorio skoro cijeli kompleks, svi krovovi i gornji spratovi bolnice. Nadljudskim naporima vatrogasaca iz Bihaća, Cazina i Bosanske Krupe, pripadnika policije i Oružanih snaga BiH požar je stavljen je pod kontrolu. Pričinjena je velika materijalna šteta, ali, srećom, nije bilo povrijeđenih pacijenata ni osoblja bolnice.

Kantonalna bolnica u Bihaću najveća je medicinska ustanova na prostoru USK sa 870 uposlenika. Kako bi se omogućilo poslovanje bolnice, Vlada Unsko-sanskog kantona početkom jula dala je saglasnost za kreditno zaduženje u iznosu od dva miliona KM. Štete su tada procijenjene na 1,3 miliona KM. Mnogo veće štete napravila je voda poslije požara. Naime, jedno vrijeme se nije smjelo ući u zgradu zbog istražnih radnji. Kako nije bilo krova, kiše su napravile ogromnu štetu. Nezvanično doznajemo da je do sada uloženo blizu tri miliona KM u obnovu bolnice, a pretpostavlja se da je potrebno još milion maraka.

Tri godine nakon požara krivci još uvijek nisu pronađeni, iako u Tužilaštvu Unsko-sanskog kantona tvrde da intenzivno rade na rasvijetljavanju. Kako saznajemo od portparola Tužilaštva USK-a Adnana Tulića, uzrok požara je utvrđen, ali ne i identitet počinioca.

Dosadašnji tok istrage utvrdio je da je požar uzrokovao opušak cigarete, medutim nije utvrđen DNK na opušku. Istraga i dalje traje protiv N.N počinioca. Sada je na policiji i Tužilaštvu da utvrde ko je bacio opušak i izazvao požar, dodao je Tulić.

lako sa smanjenim kapacitetom Kantonalna bolnica i dalje pruža uslugu za oko 300 hiljada stanovnika sa područja kantona.- piše rtvusk.ba

U toku je upis studenata u novu akademsku godinu na Bihaćkom Univerzitetu. Prema prvim rezultatima, na Univerzitetu u Bihaću u prvom upisom roku u Prvi ciklus studija upisano je 660 studenata.

To je tek pola od potreba Unioverziteta za studentima u narednoj akademskoj godini. Nadležni se nadaju da će u drugom roku, u augustu, barem se približiti prošlogodišnjem broju upisanih.

Nakon što je okončan prvi upisni rok, uskoro će uslijediti naknadni augustovski. Svi koji nisu uspjeli proći sada imaju veliku šansu u novom upisnom roku. Kako saznajemo, popunjenost je tek 50 posto od predviđene upisne kvote. Prema riječima rektora Mirsada Veladžića, prošle godine upisano je 1200, sada je preko 50 posto upisanih, što znači da se može biti relativno zadovoljno ovim upisnim rokom.

Teško da će se stići prošlogodišnja brojka upisanih koja je također ukazivala na pad broja studenata na Univerzitetu. Očekivanja su da će u drugom roku aplicirati kandidati koji nisu zadovljili kriterije na drugim univerzitetima.Vidljivo je da se određeni broj njih, ističe rektor Veladžić, vraća i upisuju bihaćke fakultete. Zašto jedina javna visokobrazovna ustanova u Kantonu iz godine u godinu gubi studente, rektor pravda manjim brojem osnovaca i srednjoškolaca u USK.

Da je manje studenata na Bihaćkom univerzitetu ne spori ni ministar obrazovanja Adis Muharemović. I on vidi da je glavni razlog tome iseljavanje krajiških porodica u zemlje EU.

Jedina visokoobrazovna ustanova koja je u prvom roku uspjela dobiti traženi broj studenata je Visoka zdravstvena škola. Interes vlada i za Tehnički faklutet – smjer elektrotehnika.

Treba, međutim, reći da Univerzitet ne gubi studente samo zbog aktulene društvene realnosti. Narušeni odnosi u upravljačkoj strukturi Univerziteta, koji su zakočili nastavne i sve druge procese na fakultetima, smanjili su interes za upisom. Rektor se nada da će najavljene izmjene zakonskih propisa deblokirati funkcionisanje Univerziteta .

Treba reći i to da je dobro da su se konačno otvorili razgovori između Univerziteta i privrednog sektora o realnim potrebama tražišta za određenim stručnim profilima. Tako u Rektoratu obećavaju da će u narednoj godini u žiži interesovanja biti odsjeci za kompjutersku tehnologiju kao i turizam.

/rtvusk

Na današnji dan prije 21 godinu, 23.jula 1995. na području Krivaje, Šturlića, Tržačkih Raštela i Bugara slomljena je jedna od najjačih ofanziva agresora „Spržena zemlja“ i kojom je Bihaćkom okrugu bila namijenjena sudbina Srebrenice. Pješačkim pohodom mira „Stazama komandanta Nijaza Begića“, te obilaskom spomen-obilježja i susretom preživjelih branilaca večeras u Krivaji podsjetiće se na herojsku borbu pripadnika Petog korpusa Armije BIH i odbranu Bihaćkog okruga.

„Ovaj pohod radimo da bi pokazali težinu svega onoga što se dešavalo, kako je bilo kada su nas tukli tenkovi i haubice“, kaže Jasmin Nadarević, predsjednik JOB Unija veterana USK iz Cazina.

Cijeli je juli te godine obilježen je operacijama agresora na Bihaćki okrug. Snage srpske vojske tzv. SAO Krajine, Republike Srpske i tzv Autonomne pokrajine „Zapadna Bosna“ – njih petnaestak hiljada, između 19. i 23.jula u akcijama „Mač“ i „Štit“ pod komandom „Pauka“ gotovo su sve pržili pred sobom na pravcu Izačić-Šturlić, Tržačka Raštela-Johovica-Skokovi-Pećka brda-Vrnograč-Bužim. Ofanziva je zaustavljena u Krivaji i od 40 tenkova sa kojima je napadao agresor uništeno je sedam, jedan je zaplijenjen.

„Teško je to bilo gledati, pogibije, ranjavanja. Svugdje je bilo teško i svima nama, ne samo meni, svima“, sjeća se Mehmed Muharemović, bivši pripadnik 517. brigade 5. korpusa.

U herojskoj borbi i odbrani život je izgubio i načelnik Štaba 517. brigade Nijaz Begić–Keso.

Herojstvom branilaca razbijena je namjera agresora. Zato danas, 21 godinu kasnije svjedočenje i priča o odbrani ovoga kraja, koja zapravo nikada neće do kraja biti ispričana.

/RTVUSK

Posljednjih godina Bihać, ali i Unsko-sanski kanton, sve više se okreću iskorištavanju turističkih potencijala. Da bi to i nastavili potrebno je i u budućnosti sačuvati prirodna bogatstva, a u tom smislu čista rijeka Una bez građevinskih zahvata, poput hidroelektrana je prioritet.

Izgradnja hidroelektrane od 72 megavata na rijeci Unac, desnoj pritoci Une, koja teritorijalno spada u okvire Nacionalnog parka Una, postojeći je plan elektroenergetskog sektora u našoj zemlji. Iako, opredjeljenje federalnih vlasti je razvoj turizma, osobito u Krajini, pa bi izgradnja ovakvog kompleksa, ujedno značila i kraj za kvalitetnu turističku ponudu.

O inicijativi izgradnje hidrelektrane na Uncu u Nacionalnom parku Una nemaju službenih informacija i dopise.

„Kada je u pitanju BiH, razvoj sigurno energetskog sektora je potreban, međutim, mora biti usklađeno sa zakonima, u skladu sa standardima i smatramo da u području Nacionalnog parka Una takvi objekti sa aspekta i zakonske regulative, standarda i kriterija upravljanja zaštićenim područjima apsolutno nisu dobro došli“, ističe Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.

Govoriti istovremeno o uspješnoj turističkoj priči i hidroelektrani u zaštićenom području, nije moguće, a iz Bihaćke građanske inicjative poručuju, za čistu i nedirnutu Unu i Unac ćemo se boriti

/FTV

U Bosni i Hercegovini uspješni privredni subjekti su rijetkost.

Češće nailazimo na prazne hale i obespravljene radnike nekadašnjih giganata. Takva je situacija i u Unsko-sanskom kantonu, ali novi premijer tvrdi da je spreman se uhvatiti u koštac sa nagomilanim problemima. Da bi rad nove Vlade što prije pokazao rezultate – nema godišnjeg odmora.

Turbine za hidrocentrale, razni dijelovi za potrebe autoindustrije i kotlovi za grijanje iz bihaćke porodične fabrike ČJ, izvoze se širom svijeta. Od zemalja EU do Meksika. U ovoj metaloindustrijskoj fabrici zapošljavaju je se mladi ljudi iz svih gradova USK. A prosjek godina zaposlenih je oko 30.

”Pogon broji oko 120 ljudi I većinom su mladi i stručni. Krenuvši od inženjerskog kadra preko stručnih ljudi u proizvodnji koji vladaju najsavermenijim tehnikama u zavarivanju i stvaranju konstrukcija”, ispričao je Dino Čavkić iz  fabrike ČJ

Osim ove fabrike u Bihaću još funkcioniše proizvodnja piva i mlijeka.

Nekadašnji jugoslovenski tekstilni gigant koji je imao 3600 zaposlenih, sada je krenuo u prodaju stečajne imovine. Dugovanja prema radnicima i državi su oko 18 miliona KM. Prve značajnije isplate počele su prije nekoliko dana.

Više od 650 radnika Kombiteksa potražuje skoro 15 miliona KM. Od kako je pokrenut stečajni postupak, od prije 9 godina, do sada je isplaćeno svega oko 300 000.

Riješena su i dugovanja za 57 radnika Agrokomerca koji zbog neuplaćenih obaveze nisu mogli u penzju. Novi kantonalni premijer očekuje da će se u narednom periodu ažurnije rješavati problemi obespravljenih radnika.

”Već smo u dogovoru sa direktoricom Federalnog zavoda za zapošljavanje I imamo obećanje da će nam na usluzi biti sredstva u iznosu od 2,2 miliona KM koji inače USK svake godine dobija samo što je dosadašnji menadžment ta sredstva koristio u dodatna zapošljavanja i projekcije koje nisu vezane za namjenska sredstva i nisu rješavali probleme radnika koji su obespravljeni”,  rekao je Husein Rošić, premijer USK.

Rošić je prije desetak dana izglasan za premijera USK, nakon što je pala Vlada Izudina Saračevića. Novog premijera je dočekao negativan revizorski izvještaj za 2015. godinu I deficit u budžetu od 69 miliona KM. Dug na osnovu pravosnažnih presuda iznosi 72 miliona KM i ima tendenciju rasta.

Da bi se što prije uhvatili u koštac sa problemima i počeli ih rješavati, predstavnici nove Vlade ove godine neće na godišnji odmor.

”Svi su to prihvatili sa jednim razlogom cijeneći kompletno stanje na kantonu i cijeneći naše ciljeve da zaustavimo negativne trendove koji su nažalost postali obilježje ovog kantona”, dodao je premijer.

Negativne trendove imaju i druge kantonalne i entitetske vlade u BiH. Međutim, nisu se odlučili da slijede ovaj primjer. Veliki broj državnih institucija je na kolektivnim godišnjim odmorima je već od 15. jula.

/N1

Održana je 22. redovna sjednica Skupštine unsko-sanskog kantona (USK). Ranije usvojeni dnevni red dopunjen je tačkama izbora i imenovanja, kreditnog zaduženja KB „Dr.Irfan Ljubijankić“, izvještaja o radu i poslovanju Šumsko-privrednog društva (ŠPD) Unsko-sanske šume za 2015. godinu i obavljene revizije u ovom javnom poduzeću.

Upravo  je poslovanje USŠ izazvalo višesatnu polemiku, a rezultat je i odbijanje većine da podrži izvještaj o radu ovog šumsko-privrednog društva.

Nakon što je Vlada USK negativno ocijenila Izvještaj o poslovanju Unsko-sanskih šuma za 2015.godinu, isto je  učinila i većina u Skupštini. Tome je predhodila višesatna rasprava zastupnika, a što je postala uobičajna praksa kada je riječ o ovom javnom šumsko-privrednom društvu koje ostvaruje milionske prihode i zapošljava više stotina radnika. Podsjetimo, nova Vlada USK već je na svojoj prvoj radnoj sjeddnici razmatrala pomenuti izvještaj, te ga odbila.

Uvrštavanju izvješataja o poslovanju Unsko-sanskih šuma na današnju sjednicu Skupštine protivili su se iz opozicije, tačnije u  A-SDA, čiji  je kadar u rukovodnim organima poduzeća. Mišljenja su da  nije ispoštovana skupštinska procedura. Uz to, zastupnicima  nije, rečeno je, dato dovoljno vremena da se upoznaju sa materijalom. Ipak,kako je rasprava odmicala  postalo je jasno da  je mnogima vrlo  dobro poznata situacija u ovom preduzeću.

Današnja  dešavanja oko Unsko-sanskih šuma u Klubu A SDA isključivo pripisuju nastojanju uklanjanja njihovih kadrova sa rukovodnih pozicija. Podršku daju aktulenoj upravi jer je za kratko vrijeme, mišljenja su, uspjela sanirati štetu koju je napravio raniji menadžment.

Zbog  loših pokazatelja poslovanja u Unsko-sanskim šumama, Vlada USK  predložila je, a Skupština podržala prijedlog mjera za sanaciju sadašnjeg stanja u poduzeću.

Dodajmo da je Skupština danas razriješila  Skupštinu društva Unsko-sanskih šuma te imenovala privremenu. Isto je urađeno i sa skupštinama društava RTV USK i Unsko-sanske novine.

/RTVUSK