Završetak triparitatnih pregovora SDA ASDA i SBB oko rekonstrukcije Vlasti, započete prije nepuna dva mjeseca, je na pomolu.
Kako nezvanično saznajemo, SDA i ASDA će ustupiti SBB-u po jedno ministarsko mjesto. Trenutno je važeći dogovor da to budu ministarstvo Poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva i Ministarstvo zdravstva, s tim što bi sadašnje ministarstvo poljoprivrede moralo biti zastupljeno sa mjestom ne Bošnjačkog člana, dok bi drugi ministar bio Bošnjak.
Prema signalima iz SBB-a, oni svoj prvi ulazak u Vlast žele demonstrirati političkom voljom da se radi profesionalno i odgovorno, te da će u tom smislu biti ponuđeni stručnjaci koji nisu nužno u političkoj stranci.
U oba slučaja SBB dopadaju vrući krompiri jer u oba sektora je prisutna korupcija (i šume i zdravstvo), te će se ovom pitanju morati ozbiljno posvetiti ukoliko žele ostaviti dobar utisak.
Liskovac je jedna od 23 mjesne zajednice u općini Cazin. Smještena je na sjeverozapadu Republike Bosne i Hercegovine sa pripadajućim zaseocima Abdići, Bajrektarevići, Beganovći, Čajići, Čovići, Delanovići, Miskići, Mujakići, Šarići i Škrgići.
U Liskovac se danas stiže asfaltnim putem iz četiri pravca. Ova mjesna zajednica sa oko četiri hiljade stanovnika ima jednu osnovnu školu, dvije džamije, nekoliko prodavnica, ali nema dosta toga što je mještanima danas potrebno. Stoga je prije dvadesetak dana u njenom centru započeta gradnja višenamjenske zgrade sa dodatnim sadržajima koji su potrebni ovoj mjesnoj zajednici.
Prilikom iskopnih radova 1980. godine kada je započeta gradnja današnje nove osnovne škole pronađeni su ostaci crkve iz 12. stoljeća, što dokazuje da je područje Liskovca još tada bilo naseljeno. Arheološki nalazi su pohranjeni u muzeju Bihać.
Oko 30 posto mještana Liskovca bavi se poljoprivredom i stočarstvom za što im pogoduje brdovito područje idealno za uzgoj sitne i krupne stoke, ali su mještani bili osuđeni da se bore za bolju budućnost, tako da su otkrili da se ispod Liskovca nalazi kvalitetan slojeviti kamen. Mnoga domaćinstva smještena su pored površinskih kopova, a trenutno u Liskovcu ima desetak površinskih kopova gdje je preko sezone zaposleno više od 50 radnika.
Od desetak kopova sa dva gospodare privredna društva „Liskovački mozaik“ i „Liskovački kamen“, a jedno od njih smo posjetili da bi čitaoci mogli vidjeti kako se to obrađuje liskovački kamen, brend ovih prostora. Da bi liskovačkog kamena bilo u ponudi onoliko koliko se potražuje, ovdje je i tokom zime organiziran posao obrade liskovačkog kamena pod nazivom „Klesani liskovački kamen“.
Na obradi kamena u preduzeću „Liskovački mozaik“ zatekli smo Admira Škrgića i Amira Babića, a inače na pripremi ove reportaže učestvovali su i članovi Novinarske sekcije Osnovne škole „Liskovac“. Ovaj kamen koristi se u građevini, jednim dijelom i Evrope, uglavnom za oblaganje zidova. Kamen od 2-8 cm debljine koristi se za zidanje i oblaganje zidova, a deblji od 8 cm za kaldrmu, prilaz stambenim objektima i ograde oko stambenih objekata. Liskovački kamen se dijeli po boji i debljini. Kamena ima bijele, crvene i zelene boje, a debljine od 2 do 20 cm. Prema istraživanju stručnjaka iz inostranstva koji su u više navrata posjećivali Liskovačke površinske kopove i odnosili uzorke vraćali su se sa pozitivnim rezultatima da ovaj kamen spada među najkvalitetnije vrste kamena na svijetu.
Liskovačkog kamena u Liskovcu ima skoro na svakom brežuljku, a njegovo otkopavanje i vađenje iz zemlje odvija se za vrijeme lijepih dana. Međutim, u dvije firme koje se ozbiljno bave poslovima iskopavanja i obrade kamena te njegovog plasmana na evropska tržišta, i tokom kišnih i hladnijih dana rade punim kapacitetom, dok se najhladniji dani koriste za odmor.
Liskovački kamen je izuzetno izdržljiv i stoga je tražen i cijenjen na tržištima građevinskog materijala koji se najviše koristi za zidove jer se čak pomalo svjetluca pa izgleda prekrasno. Koristi se za izgradnju zatvorenih i otvorenih terasa koje također izgledaju izvanredno, a o kaminima da se i ne priča.
Oni koji se bave vađenjem i obradom kamena zasigurno znaju koji je kamen živac (lisnati kamen) kojeg ima svih debljina od 1 cm do 10 cm i kako ga upotrebljavati u razne namjene. Kamen je veoma izdržljiv i stoga je preporučljiv svakom investitoru koji izgrađuje kuću te prilaze, kao i vanjske i unutrašnje kamine.
U organizaciji Europske Kanu Asocijacije i Kajak Kanu Rafting Saveza Bosne i Hercegovine, u Banja Luci je 23. i 24.04.2016. godine održan 2. ECA 2016 Europski Kup na divljim vodama u disciplini sprint i Internacionalna utrka na divljim vodama „Vrbas-m:tel 2016“ u disciplini klasik na rijeci Vrbas u kanjonu Tijesno.
Ućešće na takmičenju su uzeli najbolji spustaši iz Slovenije, Austrije, Hrvatske, Makedonije, Srbije i domaćina Bosne i Hercegovine.Grad Bihać je predstavljao KKK „Una“ sa 4 takmičara.
Prvog dana takmičenja na 2. ECA 2016 Evropskom Kupu u disciplini sprint najbolji rezultat je ostvario Emir Redžić koji je zauzeo 20. mjesto, Čavkunović Adian 22. mjesto, Behrem Semir 24. mjesto, a odmah iza njega Haris Keranović 25.
Drugog dana takmičenja Internacionalna utrka na divljim vodama „Vrbas-m:tel 2016“ u disciplini klasik dionice 4500 m, Haris Keranović je je bio 23, Semir Behrem 24, Emir Redžić 25 i Čavkunović Adian 28.Obzirom da su utrke iskorištene kao i izborno takmičenje za Reprezentaciju BiH koja će nastupiti na Svjetskom prvenstvu početkom 6. mjeseca u Banja Luci u seniorskoj konkurenciji Bosnu i Hecegovinu će predstavljati: Darko Savić, Igor Kuzmanović, Anes Šudić i Stefan Đukin.
U juniorskoj konkurenciji najbolji rezultat i nastup za Reprezentaciju Bosne i Hercegovine ostvarili su kajakaši KKK“UNA“ , Emir Redžić, Haris Keranović i Adian Čavkunović, te izborili nastup na Evropskom juniorskom prvenstvu 29.06.2016. godine u Austriji u gradu Murau.
Našim takmičarima sad slijede pripreme za Evropsko prvenstvo, ali i ostalim članovima kluba koji se pripremaju za takmičenje u Varaždinu, te da počinje sezona u disciplini slalom, slijede nastupi u Sloveniji, Hrvatskoj, Austriji, Poljskoj, Njemačkoj i Češkoj.
Šestu godinu za redom Sportski plesni centar Virus iz Bihaća na čelu sa trenericom i voditeljicom kluba Dijanom Jajčević organizirao je u sportskoj dvorani Luke Internacionalnu plesnu reviju. U prisustvu preko 1.500 posjetitelja članovi SPC Virus koji su se okitili brojnim državnim,evropskim i svijetskim medaljama predstavili su se sa pobjedničkim koreografijama, a plesno veče upotpunili su nastupi plesača iz plesnih klubova Bolero Banja Luka, Potkupolo Ljubljana, Megaplast Zagreb, Samba Maribor i Šeherzada Zagreb.
Plesnu reviju u prisustvu velikog broja posjetitelja svečano je otvorio mr.sci.Emdžad Galijašević, gradonačelnik Bihaća , kazavši da je i večerašnja plesna revija pred ispunjenom dvoranom Luke potvrda da je SPC Virus najbolji plesni klub ne samo uBihaću nego i u državi BiH.
„ Malo koji klub danas može napuniti dvoranu Luke, a to je uradio SPC Virus i velika zahvala Dijani Jajčević i njenom suprugu što ulažu maksimum napora zajedno sa roditeljima svih članova , kako bi danas imali plesačke asove i evropske i svijetske šampione. I mi u gradskoj upravi smo prepoznali snagu i značaj SPC Virus i tako će biti i i unarednom periodu uz želju za još medalja sa evropskih i svijetskih prvenstava „ – kazao je nakon plesne revije gradonačelnik Galijašević.
Veliki broj posjetitelja imao je priliku vidjeti nastup preko 400 plesača starosne dobi od 5 do 55. godina koji su u dvosatnom programu predstavili se sa zanimljivim plesnim nastupima.
“Vrijedno smo radili i prošle godine i plodovi tog rada došli su osvajanjem brojnih medalja i večeras sam po ko zna koji put presretna jer smo ispunili dvoranu Luke do posljednjeg mjesta, održali predivno plesno veče i hvala svima koji su pomogli da predstavimo SPC Virus i ono što mi sa ponosom radimo. Hvala roditeljima, hvala svim mojim članovima, posjetiteljima, sponzorima i gradskoj upravi Bihaća na podršci koju smo imali i koju ćemo imati „– kazala je Dijana Jajčević, trenerica sportskog plesnog centra Virus.
Mnogi od nas imaju mogućnost za normalan život. Kad smo gladni, imamo namirnice da napravimo ručak, kad nam je hladno imamo drva da naložimo vatru i ugrijemo se. Oni koji imaju djecu teže ka tome da djeca imaju sve što požele, od najkvalitetnije hrane do najskuplje igračke.
Zamislite se kako bi bilo da to nemate? Kako biste se osjećali da nemate mogućnost zaposlenja ili su primanja minimalna pa ne možete imati sve što poželite?
Upravo takva situacija je u porodici Cenanović.
Naime, prema graničnom prijelazu Izačić u selu Papari, u trošnoj kućici žive djed Rifet i majka Ajša sa šestomjesečnim unukom u jako nehumanim uslovima.
Naime, kako nam javlja čitalac portala Cazin.NET, beba nema šta da jede!
Iako nemaju ništa, trenutno je najpotrebnija hrana za šestomjesečnog Omara.
Molim sve ljude dobre volje da pomognemo ovoj bebi!
Više informacija možete dobiti na broj telefona 062 710 617.
Na području Unsko-sanskog kantona organizirana je informativna kampanja u cilju edukacije građana i prevencije krivičnih djela nasilja u porodici.
Kampanja se radi u organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova USK u saradnji sa Međunarodnim programom Ministarstva pravde SAD-a za obuke i pomoć u oblasti kriminalističkih istraga (ICITAP).
Tokom dana će informativna kampanja, te podjela promotivnog i edukativnog materijala biti održana u Cazinu, a sutra u Bosanskoh Krupi.
– Cilj kampanje je osvijestiti i poticati žrtve da prijavljuju nasilje u porodici. Pored toga, građani će dobiti informacije kako prijaviti nasilje, te šta policija po tom pitanju može učiniti – kazazao je Ale Šiljdedić, glasnogovornik MUP-a USK.
Navedena podjela promotivnog materijala je dio kampanje koju ICITAP u suradnji sa policijskim agencijama provodi na području nekoliko gradova u Bosni Hercegovini.
Priznati zagrebački arheolog prof. Boris Graljuk, koji se cijeli život bavi arheološkim istraživanjima na području sjeverozapadne Bosne, boravio je ovih dana u višednevnom posjetu Drvaru, Bosanskom Grahovu i Bosanskom Petrovcu gdje je obišao neke od poznatih i manje poznatih arheoloških lokaliteta.
Na području Drvara obišao je lokalitet srednjovjekovnog Visuć-Grada te arheološke lokalitete Šobića glavica, Spasovina, Bastasi i Vrtoče. Na području Bosanskog Petrovca obišao je srednjovjekovnu crkvu sv. Jurja s nekropolom stećaka u Koluniću, te srednjovjekovni grad Bilaj iznad današnjeg sela Bjelaja, dok je na području Bosanskog Grahova posjetio srednjovjekovni grad Unac iznad sela Preodac, te arheološke lokalitete Mramorno groblje, Gradina, Gradac, Begovac, Duboka Luka, Perušovac, Korita i Obljaj.
Prof. Graljuk ističe da je cjelokupno područje jugozapadne Bosne između Bihaća i Livna – točnije područje Bosanskog Petrovca, Drvara i Bosanskog Grahova – svojevrsni arheološki “Eldorado”.
To potvrđuje i činjenica da su u proteklih više od 100 godina za ovo područje svoj interes pokazivali arheolozi svjetskog glasa, kao npr. veliki engleski arheolog Arthur Evans, zatim otac hrvatske arheologije don Frane Bulić, te cijeli niz nekadašnjih znamenitih domaćih arheologa Zemaljskog muzeja u Sarajevu, sve do arheologa iz najnovijeg vremena.
Navedeno područje obiluje velikim brojem pretpovijesnih gradina iz željeznog i brončanog doba, naslućuju se i lokaliteti iz vremena neolita, a poznato je da su u špilji Ledenica u Resanovcima kod Grahova živjeli ljudi iz paleolita (prije 40.000 godina).
Poseban arheološki pečat ovom kraju daje razdoblje rimske vladavine kada se grade cestovni pravci koji povezuju rimske pokrajine Dalmaciju i Panoniju, te Alpe i Crno more. Na području Drvara i danas ima očuvanih nekoliko rimskih miljokaza iz tog vremena.
“Razdoblje pojave ranog kršćanstva na ovom području posvjedočeno je na desecima lokaliteta, bez obzira što je to razdoblje vrlo malo istraživano”, ističe prof. Graljuk, te napominje da ono što to područje čini velikim u kulturološkom smislu Srednjeg vijeka jest njegova pripadnost organiziranoj strukturi hrvatskih rodovskih plemenskih zajednica. Tu se posebno ističe teritorij župe Pset – jedne od dvanaest župa koje spominje bizantski car Konastantin Porfirogenet u 10. st. – na čijem području su velike hrvatske plemićke obitelji (Frankopani i dr) izgradile nekoliko velikih gradova (Unac, Gradac, Visuć-Grad, Rmanj i dr).
Na cijelom ovom području postoje arheološki nalazi iz predromanike, romanike, gotike i renesanse, a posebnu vrijednost predstavljaju brojne nekropole sa stećcima (npr. područje Grahova i Livanjskog polja), no neke od njih su zadnjih desetljeća, nažalost, bile ugrožene gradnjom i izložene devastaciji.
Članovima udruga “Hrvatski pleter” u Drvaru i “Don Juraj Gospodnetić” u Bosanskom Grahovu prof. Graljuk je održao predavanje o arheološkim nalazištima na tom području, s posebnim osvrtom na kršćansko srednjovjekovlje. Zajednički je zaključak da je cijelo to područje arheološki nedovoljno istraženo, te da bi se nadležne strukture u Bosni i Hercegovini trebale više angažirati oko istraživanja i zaštite kulturno-povijesne baštine, te njezine afirmacije u turističkoj promidžbi naše zemlje.
Dokumentarni film ”Istina o bužimskim vitezovima”, jeste film koji oslikava kompletan ratni put, u minijaturi, jedne od zasigurno najboljih i najhbrabrijih brigada Armije BiH, 505. MTBR. Ovo je film koji nam, po ocjenama mnogih, kazuje priču o brigadi koja je bila kičma 5. Korpusa Armija BiH.
Plod ovog dokumentarnog filma, jeste tijesna saradnja OKC-a (Omladinskog kulturnog centra) ”Atis” iz Sanskoga Mosta i Fondacije ”Zlatni ljiljan”.
U ovom dokumentarnom filmu, koji oslikava kompletan ratni put ove legendarne brigade, pojavljuju se adekvatni ljudi, komandiri i borci, koji po prvi put od završetka rata, pred kamerama govore o najistaknutijim bitkama koje su obilježile ratni put 505. MTBR, odnosno, o bitkama koje su bile presudne kada je u pitanju Unsko-sanski kanton.
Film otpočinje sa kraćim historijatom grada Bužim, te nas vodi u nemilu ratnu 1992. godinu, u kojoj posebno naglašava momenat organiziranja otpora Srbo-četničkom agresoru kroz tadašnju TO.
Ovaj film nas vodi kroz četiri ratne godine, podsjećajući nas na herojsku borbu bužimskih vitezova, koja se je najbolje oslikala upravo na bitkama koje i tretira ovaj film, a od kojih je i operacija: ”Munja 93”, ”Autonomija”, ”Breza 94”, ”Grmeč 94”, kao i operacija ”Sana 95”.
Treba posebno istaći da je središte filma pripalo jednoj od zasigurno historijskih bitaka, koja je, sa aspekta agresora, trebala mnogo toga u njihovu korist da riješi, bitci pod nazivom ”Breza 94”. Uz pomoć dvojice komandira ”Gazija”, na mjestu samih događaja, urađena je rekonstrukcija bitke ”Breza 94”, koja zasigurno ni jednog istinskog patriotu BiH neće ostaviti ravnodušnim.
Film je posebno akcentirao lik i djelo legendarnog komandanta, rahmetli Izeta Nanića, dodijelivši mu zaseban dio u samome filmu, pod nazivom ‘’Vitez iz Bužima’’.
U ovome filmu, kroz cijelu priču se naizmjenično pojavljuje i ratni arhivski materijal, koji svjedoči autentičnost iskaza naših aktera, ali i daje poseban ”look” cijelome filmu.
Više korisnika BH Telecoma požalili su se da su primijetili propuštene pozive sa broja +225 68 10 04 76 čiji je pozivni broj iz Obale Slonovače. Iz BH Telecoma potvrdili su za novinsku agenciju Patria da su korisnici prijavili sumnjivi poziv. Operateri provjeravaju o čemu se radi.
– Postoji mogućnost da se radi o zloupotrebi, u smislu da korisnicima Ultra paketa bude skinut novac sa kartice nakon što se jave. Našim korisnicima savjetujemo da se ne javljaju na sumnjive brojeve – rekli su iz BH Telecoma.
Zloupotrebe kod fiksnih pretplatnika su manje vjerovatne.
– Druga vrsta zloupotrebe odnosi se na to da vam se javi neko ko će vas moliti za pomoć, najčešće će tražiti novac za liječenje ili neke druge stvari na koje su ljudi osjetljivi – objašnjavaju iz BH Telecoma, piše Patria.
Tako se naša sugrađanka na svome Facebook profilu požalila kroz šalu:
