Na području Unsko-sanskog kantona organizirana je informativna kampanja u cilju edukacije građana i prevencije krivičnih djela nasilja u porodici.
Kampanja se radi u organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova USK u saradnji sa Međunarodnim programom Ministarstva pravde SAD-a za obuke i pomoć u oblasti kriminalističkih istraga (ICITAP).
Tokom dana će informativna kampanja, te podjela promotivnog i edukativnog materijala biti održana u Cazinu, a sutra u Bosanskoh Krupi.
– Cilj kampanje je osvijestiti i poticati žrtve da prijavljuju nasilje u porodici. Pored toga, građani će dobiti informacije kako prijaviti nasilje, te šta policija po tom pitanju može učiniti – kazazao je Ale Šiljdedić, glasnogovornik MUP-a USK.
Navedena podjela promotivnog materijala je dio kampanje koju ICITAP u suradnji sa policijskim agencijama provodi na području nekoliko gradova u Bosni Hercegovini.
Priznati zagrebački arheolog prof. Boris Graljuk, koji se cijeli život bavi arheološkim istraživanjima na području sjeverozapadne Bosne, boravio je ovih dana u višednevnom posjetu Drvaru, Bosanskom Grahovu i Bosanskom Petrovcu gdje je obišao neke od poznatih i manje poznatih arheoloških lokaliteta.
Na području Drvara obišao je lokalitet srednjovjekovnog Visuć-Grada te arheološke lokalitete Šobića glavica, Spasovina, Bastasi i Vrtoče. Na području Bosanskog Petrovca obišao je srednjovjekovnu crkvu sv. Jurja s nekropolom stećaka u Koluniću, te srednjovjekovni grad Bilaj iznad današnjeg sela Bjelaja, dok je na području Bosanskog Grahova posjetio srednjovjekovni grad Unac iznad sela Preodac, te arheološke lokalitete Mramorno groblje, Gradina, Gradac, Begovac, Duboka Luka, Perušovac, Korita i Obljaj.
Prof. Graljuk ističe da je cjelokupno područje jugozapadne Bosne između Bihaća i Livna – točnije područje Bosanskog Petrovca, Drvara i Bosanskog Grahova – svojevrsni arheološki “Eldorado”.
To potvrđuje i činjenica da su u proteklih više od 100 godina za ovo područje svoj interes pokazivali arheolozi svjetskog glasa, kao npr. veliki engleski arheolog Arthur Evans, zatim otac hrvatske arheologije don Frane Bulić, te cijeli niz nekadašnjih znamenitih domaćih arheologa Zemaljskog muzeja u Sarajevu, sve do arheologa iz najnovijeg vremena.
Navedeno područje obiluje velikim brojem pretpovijesnih gradina iz željeznog i brončanog doba, naslućuju se i lokaliteti iz vremena neolita, a poznato je da su u špilji Ledenica u Resanovcima kod Grahova živjeli ljudi iz paleolita (prije 40.000 godina).
Poseban arheološki pečat ovom kraju daje razdoblje rimske vladavine kada se grade cestovni pravci koji povezuju rimske pokrajine Dalmaciju i Panoniju, te Alpe i Crno more. Na području Drvara i danas ima očuvanih nekoliko rimskih miljokaza iz tog vremena.
“Razdoblje pojave ranog kršćanstva na ovom području posvjedočeno je na desecima lokaliteta, bez obzira što je to razdoblje vrlo malo istraživano”, ističe prof. Graljuk, te napominje da ono što to područje čini velikim u kulturološkom smislu Srednjeg vijeka jest njegova pripadnost organiziranoj strukturi hrvatskih rodovskih plemenskih zajednica. Tu se posebno ističe teritorij župe Pset – jedne od dvanaest župa koje spominje bizantski car Konastantin Porfirogenet u 10. st. – na čijem području su velike hrvatske plemićke obitelji (Frankopani i dr) izgradile nekoliko velikih gradova (Unac, Gradac, Visuć-Grad, Rmanj i dr).
Na cijelom ovom području postoje arheološki nalazi iz predromanike, romanike, gotike i renesanse, a posebnu vrijednost predstavljaju brojne nekropole sa stećcima (npr. područje Grahova i Livanjskog polja), no neke od njih su zadnjih desetljeća, nažalost, bile ugrožene gradnjom i izložene devastaciji.
Članovima udruga “Hrvatski pleter” u Drvaru i “Don Juraj Gospodnetić” u Bosanskom Grahovu prof. Graljuk je održao predavanje o arheološkim nalazištima na tom području, s posebnim osvrtom na kršćansko srednjovjekovlje. Zajednički je zaključak da je cijelo to područje arheološki nedovoljno istraženo, te da bi se nadležne strukture u Bosni i Hercegovini trebale više angažirati oko istraživanja i zaštite kulturno-povijesne baštine, te njezine afirmacije u turističkoj promidžbi naše zemlje.
Dokumentarni film ”Istina o bužimskim vitezovima”, jeste film koji oslikava kompletan ratni put, u minijaturi, jedne od zasigurno najboljih i najhbrabrijih brigada Armije BiH, 505. MTBR. Ovo je film koji nam, po ocjenama mnogih, kazuje priču o brigadi koja je bila kičma 5. Korpusa Armija BiH.
Plod ovog dokumentarnog filma, jeste tijesna saradnja OKC-a (Omladinskog kulturnog centra) ”Atis” iz Sanskoga Mosta i Fondacije ”Zlatni ljiljan”.
U ovom dokumentarnom filmu, koji oslikava kompletan ratni put ove legendarne brigade, pojavljuju se adekvatni ljudi, komandiri i borci, koji po prvi put od završetka rata, pred kamerama govore o najistaknutijim bitkama koje su obilježile ratni put 505. MTBR, odnosno, o bitkama koje su bile presudne kada je u pitanju Unsko-sanski kanton.
Film otpočinje sa kraćim historijatom grada Bužim, te nas vodi u nemilu ratnu 1992. godinu, u kojoj posebno naglašava momenat organiziranja otpora Srbo-četničkom agresoru kroz tadašnju TO.
Ovaj film nas vodi kroz četiri ratne godine, podsjećajući nas na herojsku borbu bužimskih vitezova, koja se je najbolje oslikala upravo na bitkama koje i tretira ovaj film, a od kojih je i operacija: ”Munja 93”, ”Autonomija”, ”Breza 94”, ”Grmeč 94”, kao i operacija ”Sana 95”.
Treba posebno istaći da je središte filma pripalo jednoj od zasigurno historijskih bitaka, koja je, sa aspekta agresora, trebala mnogo toga u njihovu korist da riješi, bitci pod nazivom ”Breza 94”. Uz pomoć dvojice komandira ”Gazija”, na mjestu samih događaja, urađena je rekonstrukcija bitke ”Breza 94”, koja zasigurno ni jednog istinskog patriotu BiH neće ostaviti ravnodušnim.
Film je posebno akcentirao lik i djelo legendarnog komandanta, rahmetli Izeta Nanića, dodijelivši mu zaseban dio u samome filmu, pod nazivom ‘’Vitez iz Bužima’’.
U ovome filmu, kroz cijelu priču se naizmjenično pojavljuje i ratni arhivski materijal, koji svjedoči autentičnost iskaza naših aktera, ali i daje poseban ”look” cijelome filmu.
Više korisnika BH Telecoma požalili su se da su primijetili propuštene pozive sa broja +225 68 10 04 76 čiji je pozivni broj iz Obale Slonovače. Iz BH Telecoma potvrdili su za novinsku agenciju Patria da su korisnici prijavili sumnjivi poziv. Operateri provjeravaju o čemu se radi.
– Postoji mogućnost da se radi o zloupotrebi, u smislu da korisnicima Ultra paketa bude skinut novac sa kartice nakon što se jave. Našim korisnicima savjetujemo da se ne javljaju na sumnjive brojeve – rekli su iz BH Telecoma.
Zloupotrebe kod fiksnih pretplatnika su manje vjerovatne.
– Druga vrsta zloupotrebe odnosi se na to da vam se javi neko ko će vas moliti za pomoć, najčešće će tražiti novac za liječenje ili neke druge stvari na koje su ljudi osjetljivi – objašnjavaju iz BH Telecoma, piše Patria.
Tako se naša sugrađanka na svome Facebook profilu požalila kroz šalu:
Na 6. redovnoj sjednici Izvršnog odbora SDA Sanskog Mosta, članovi ovog organa SDA su raspravljali o aktualnoj političkoj situaciji u svjetlu pregovora o rekonstrukciji vlasti u USK-a.
Jedinstven stav svih prisutnih je da bi se u ovom trenutku najbolji efekti unapređenja rada kantonalne izvršne vlasti (Vlade) postigli isključivanjem partnerske A SDA iz vlasti. Svjedoci smo da se pred cijelom javnošću odvija blokada rada Vlade u režiji ministara A SDA. Veoma teško stanje na Univerzitetu u Bihaću koji je u nadležnosti kadrova A SDA najbolje svjedoči nesposobnost ove stranke da konstruktivno sudjeluje u pozitivnim procesima na našem kantonu.
Najteže stanje devastacije se dešava u Unsko – sanskim šumama čiji se izvještaji o radu pokušavaju skloniti od očiju javnosti. To su razlozi zbog kojih će članovi SDA Sanskog Mosta tražiti hitno revidiranje međusobnih koalicionih odnosa.
Članovi Izvršnog odbora SDA su pozdravili odluku Predsjedništva SDA da se status žena na izbornim listama za naredne lokalne izbore izjednači sa muškarcima. Novost u vođenju kadrovske politike na svim nivoima je i u tome da će osim većeg broja kandidata za načelnika SDA morati provesti tajnim glasanjem i izbor nosioca lista za Općinsko vijeće. A svi kadrovski prijedlozi moraju biti upućeni iz najšire baze mjesnih ogranaka.
Bez obzira na različite političke, etničke, vjerske ili ideološke pripadnosti bosanskohercegovački parlamentarci jedinstveni su u jednom: neracionalnom trošenju državnih sredstava.
Najbolji dokaz tome jeste činjenica da su zastupnici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH u 2015. godini naplatili 122.447,89 KM naknada samo za članstvo u ad hoc komisijama i to sve u državi u kojoj milion stanovnika živi na granici siromaštva.
Bosanskohercegovački političari koji su direktno odgovorni za nizak standard građana ove zemlje nastavljaju se nagrađivati državnim novce. U trenutku dok vlasti pregovaraju sa MMF-om, ukupno 26 državnih parlamentaraca samo u 2015. godini naplatilo je 122.447,89 KM naknada za rad u ad hoc komisijama. Ove komisije su su privremene parlamentarne komisije osnovane “zbog nečega”, “zbog neke svrhe” ili “s određenom namjerom”.
Prema podacima koje smo dobili iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, najviše novca za naknade u ad hoc komisijama dobio je Ognjen Tadić i to ukupno 8,526,78 KM.
Podsjećamo, prema podacima iz Vijeća ministara BiH Tadić je u junu 2015. godine bio najplaćeniji bh. parlamentarac kojem je isplaćeno nevjerovatnih 7.294.02 KM plaće.
Odmah iza njega nalazi se Nikola Lovrinović koji je u periodu od 1. januara do 31. decembra 2015. godine naplatio 7,508.56 KM za rad u tri ad hoc komisije. On je u junu 2015. godine primio i plaću u neto iznosu od 4.690,30 KM.
Isto kao Lovrinović i Sead Kadić (SDA) je u 2015. godine primio 7,508.56 KM naknade za rad u privremenim komisijama. Za razliku od kolege iz HDZ-a BiH, Kadić je u junu prošle godine dobio 4.548,79 KM plaće.
Nešto manje iz budžeta je uzeo Borislav Bojić (SDS) koji je dobio 7.456,34 KM za rad u komisijama. On je u junu 2015. godine primio 4.750,95 KM neto plaće.
Dobro je bio plaćen i Bariša Čolak (HDZ BiH) koji je u prošloj godini inkasirao 7.138,10 KM za rad u ad hoc komisija dok je u junu prošle godine dobio i 4.862,74 KM plaće.
Odmah iza njega nalazi se i poslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Sifet Podžić (DF) koji je iz budžeta primio 6.784,59 KM naknade za rad u privremenim komisijama. Podžić je prošlog juna naplatio i 4.791,39 KM na osnovu pripadajuće neto plaće.
Nešto manje isplaćeno je Predragu Kožulu (HDZ BiH) i to 6.764.40 KM naknade za rad u komisijama. On je u junu 2015. godine dobio i plaću u iznosu od 4.670,09 KM.
Odmah iza njega nalaze se Darko Babalj iz SDS-a (naknada za komisije u 2015. godini: 6.764,40 KM, neto plaća u junu 2015. godine: 4.275,50 KM) i Ljilja Zovko iz HDZ BiH (naknada za komisije u 2015. godini: 6.319, 24KM, neto plaća u junu 2015. godine: 4.771,17 KM.
Više od 5.000 KM u protekloj godini za rad u ad hoc komsijama dobili su i Nermina Kapetanović (SDA), Mensura Beganaović (DF), Zdenka Džambasa (HDZ BiH), Halid Genjac (SDA), Nenad Lalić (SDS) i Đorđo Krčmar (SDS).
Simbolično, Diana Zelenika (HDZ 1990), Safet Softić (SDA) i Asim Sarajlić (SDA) u 2015. godini naplatili su po 41,38 KM za rad u privremenoj komisiji.
U fotogaleriji pogledajte koliko su to državni parlamentarci naplaćivali rad u Ad hoc komisijama. Spisak plaća zastupnika i delegata u oba doma Parlamentarne skupštine BiH pogledajte ovdje.
Iz Parlamentarne skupštine BiH ističu kako su u 2016. godini isplate naknada po osnovu rada u ad hoc komisijama obustavljene do usklađivanja podzakonskih akata sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH te da će biti isplaćene naknadno.
Podsjećamo, bosanskohercegovački parlamentarci spadaju u kategoriju najplaćenijih političara u Evropi. Plaće parlamentaraca u zemljama članicama Evropske unije iznose u prosjeku dvije ili tri prosječne plaće radnika u državi. Inače, prosječna neto plaća u BiH, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u februaru je iznosila 829 KM.
Mr.sci. Izudin Saračević, premijer Unsko-sanskog kantona jučer je sa ministrom zdravstva u Vladi USK Ibrahimom Kajtazovićem i direktorom Zavoda zdrastvenog osiguranja USK Alminom Handanagićem boravio u službenoj posjeti Specijalnoj bolnici za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Sveta Katarina u Zaboku.
Ova bolnica je evropski centar izvrsnosti s najmodernijom dijagnostičkom, terapeutskom i rehabilitacijskom infrastrukturom, a delegacija iz USK razgovarala je o uspostavljanju saradnje rad unaprjeđenja oblasti zdravstva u ovom Kantonu, sa vodećim hrvatskim ekspertima u zdravstvu, na čelu sa prof. dr. Draganom Primorcem.
Foto:Almin Handanagić, prof.dr. Dragan Primorac, mr. sci. Izudin Saračević, Ibrahim Kajtazović, doc.dr. Igor Borić
Crveni križ grada Bihaća poziva sve dobrovoljne darivaoce krvi da se odazovu na hitnu akciju dobrovoljnog darivanja krvi u Kantonalnu bolnicu dr. Irfan Ljubijankić, Služba transfuziologije, u radnim danima od 08:00 do 14:30.
TRENUTNO SU POTREBNE SVE KRVNE GRUPE, A POSEBNO ” 0- ”
Molim sve građane da se što hitnije odazovu ovome pozivu i na taj način pomognu našim sugrađanima, kojima je u ovim tenucima potrebna ova dragocjena tečnost.
Vlasti u BiH su sa radošću najavili da će zadužiti građane ove zemlje za milijardu i 50 miliona KM. Tim povodom razgovarali smo sa uglednom ekonomsko-političkom analitičarkom Svetlanom Cenić koja je istakla da je nevjerovatan konsenzus vlasti kad se zadužuju te da “niko ne poteže vitalni nacionalni, samo daj pare”.
Novo zaduženje BiH od milijardu i 50 miliona KM je sa radošću i olakšanjem objavljeno. Gdje će te pare? I je li zaista ovaj kredit povoljan, kako kažu?
Za pokrivanje dugova i održavanje likvidnosti entitetskih budžeta. Sa privredom eventualno ima veze ako se urade te neke strukturalne promjene, u šta čisto sumnjam. Ni ranije nije bilo nikakvog efekta i pored tri stand by aranžmana. Fingiraju se reforme i svi to proglase uspjehom, a onda ne prođe malo, krene kuknjava. Bilo bi dobro da pogledate historijat poslijeratne BiH. Najbolje rezultate je imala u kratkim periodima bez ikakvih pompezno najavljenih strukturalnih i ostalih reformi, bez stand by aranžmana, ali sa političkom stabilnošču i saradnjom, uz odsustvo eksperimentisanja fiskalnom politikom.
Neki zagovaraju veći pritisak međunarodne zajednice na domaće vlasti. No uslovi su se promijenili i šteta je nepovratno počinjena, a upitno je uopće postojanje bilo kakvog povjerenja i u domaće i u inostrane.
Nego, kolika je delegacija otišla: premijeri, ministri, pomoćnici, savjetnici, pratioci, ekipa Centralne banke…i na kraju Džej, poskup dođe taj kredit. Ili krize nema kad je ovoliki broj na teret poreskih obveznika otišao da izmoli pare za budžete.
Samo u BiH postoji termin “povoljan kredit”, a te ogromne pare se koriste u neproduktivne svrhe, pa kako može biti povoljan?! Kao kad čujete reklamu banaka za nenamjenski kredit. Kao da kažu: ovo su vam pare za ‘nako’. Mi smo rođeni za budalaste kovanice kako bi se izbjeglo suočavanje sa stvarnošću: “radnik na čekanju”, “bespovratni krediti”, a u ratu sam čak čula i “preventivna kontraofanziva”.
No za nas nije predviđen razvoj očito, već predstava (ne)kulturnog amaterskog dramskog političkog pozorišta. Sa kojim ćemo se razviti do neslućenih dužničkih dubina sa atrofijom moždanih ćelija i hipertrofijom organa za žvakanje i probavu budalaština. Mi stalno govorimo o preživljavanju, zatim stalno smo u potencijalu i uvijek je neko drugi kriv. A tek kad sam čula premijera FBiH, koji govori da prvo treba par godina da se ekonomija zagrije, pa onda ide razvoj, jasno mi je bilo da putujuće amatersko pozorištance ide dalje.
Hoće li ovaj iznos biti dovoljan da ugasi požar ili će se zaduživanje nastaviti? Jeste li optimista da otplata dugova neće biti veliki teret?
Obveznice i trezorski zapisi nam i dalje ne ginu. Vanjskom dugu onoliko koliko je uvijek je garant taj Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje. Jer, dok god sredstva prikupljena na tom računu mogu pokriti otplate duga, međunarodni će nas proglašavati stabilnim. Nešto ih puno ne interesuje šta ostaje za život, a lakše im je da pričaju o nečem strukturalnom. I u prošlom aranžmanu hitno su dali sredstva zbog straha za bankarski sektor. Priča se unekoliko ponavlja, mada banke sada drže sredstva iznad obaveznih rezervi kod Centralne banke, a ona je donijela odluku da snižavanjem kamate za sredstva iznad tih obaveznih rezervi kao natjera banke da plasiraju sredstva privredi, na primjer.
Gorko se nasmijem, jer dok je trezoraca i obveznica, loše investicione klime uzrokovane katastrofalnom ekonomskom politikom i političkom nestabilnošču, teško se ulažu pare, odnosno idu u kredite za nove pogone. I da se razumijemo i banke i firme se formiraju zbog profita, to nisu socijalne ustanove i nemojte bar vi širiti neku priču kao da su oni dužni da vode socijalnu i ekonomsku politiku. Ne! To je na vlastima! A ako vlasti loše rade svoj posao, onda prst treba da bude uperen ka njima, a ne prema bankama ili firmama, koje se samo snalaze u datim okolnostima: neko poštujući i šire interese, a neko tražeći rupe kroz koje će se provući.
Kojim se to iznosom BiH može pohvaliti kada je u pitanju ulaganje u istraživanje i razvoj? Ono što donosi nova radna mjesta i nove proizvode i što je garancija da ćemo kredite moći da vraćamo bez novih kredita i novih nameta? Na nivou je statističke greške, tek u zadnje vrijeme su pokušaji da se kao evidentira. Šta?! A u svijetu: Izrael 4,2 posto; Japan 3,5; Njemačka 3,0; SAD 2,8; Francuska 2,2; Kina 2,0; EU 1,9; UK 1,6; Rusija 1,1 i Meksiko 0,4 posto. U našem okruženju u prošloj godini u najboljih 50 nalazila se Slovenija na 12. mjestu sa 2,59 posto, Mađarska na 24. sa 1,41 posto, Grčka na 34. sa 0,78 posto i Rumunija na 38. sa 0,39 posto BDP-a za istraživanje i razvoj.
Neproduktivna zaduženja i povećani nameti usporavaju ili potpuno eliminišu razvoj. To je aksiom! I još jedna napomena: rast BDP ne znači razvoj. To je kao kad zaradite više, ali to više para prokockate. E, kod nas je to na sceni.
Borci se bune u Republici Srpskoj, a revizorski izvještaj je pokazao i dugove nekih ministarstava, koji se vuku. Pominje se i mogućnost da Srbija priskoči u pomoć. Šta sad to sve znači?
Kasne i invalidnine, na primjer. Kasne podsticaji poljoprivredi, kasne isplate dobavljačima…Ma, kasni život. Budžet je nelikvidan čim ne može da ispunjava svoje obaveze. Sad će ih samo dijelom spašavati opet MMF, a ne veliki i mali ruski ili onaj američki. Dakle, sve strani plaćenici, da se poslužim rječnikom vladajuće strukture u Republici Srpskoj.
Srbija kao Srbija. Republika Srpska je njima ono što je Republici Srpskoj Dejton: za upotrebu, zloupotrebu i izgovor. Šta će reći sve ono južnije od Beograda što čeka neku crkavicu ili posao, na vlastima u Srbiji je da odgovore. Braća preko Drine su, kao, preča od vlastite djece. Tih 30 miliona će služiti za jačanje utjecaja Srbije, za opstanak ove vlasti, a praktično za smirivanje vatre kanticom vode, odnosno bar da se izmire invalidnine ili taj borački dodatak. Neće se ni opozicija buniti, jer, zaboga, to je od majke Srbije! Kao da se i to neće vraćati ili isplaćivati.
Kuda i kako dalje? Koliko će trajati mir, uslovno rečeno, kad stignu tranše MMF-a? Gdje je odgovornost?
Na entitetskoj vlasti je i socijalna i ekonomska politika, a to ne ispuštaju iz ruku ni za boga, jer tu je glasačka mašinerija i upravljanje njome. Odgovor je jasan: na entitetima je i odgovornost i krivica. Na državi onoliko koliko partijski mališani glasaju navođeni isključivo interesima jedne nacije ili jednog entiteta. Inače, nevjerovatan je konsenzus kad se zadužuju. niko ne poteže vitalni nacionalni, samo daj pare.
Vrhunac kreativnosti entitetskih vlasti je zaduženje i novi nameti, Još nisu dobacili dalje od toga, a o nekom svecu ili Bajramu će biti ono rasterećenje privrede i smanjenje javne uprave.
Vlast će i dalje koristiti kojekakve šuplje priče kako je kriza svugdje u svijetu (posebno svojstveno dvojcu bez kormilara Cvijanović-Dodik), kako i drugi kreditom vraćaju kredit, pominjat će Njemačku ili Ameriku. Ta ista Njemačka je prošle godine imala budžetski suficit od 21,5 milijardi eura, trgovinski suficit, kao mjerilo snage svake privrede, uvećan na 247,8 milijardi eura, najviši nivo ikada.
Najveći rast u 2016 godini imaju: Indija 7,5 posto; Vijetnam 6,6; Kina 6,4; Filipini 6,3; Malezija 5,5; Indonezija 5,1; Pakistan 4,8 i Egipat 4,0 posto, dok je Brazil, za razliku od ovih zemalja, išao obratnim smjerom – rast u 2010. bio je 7,6 posto, a u 2015. zabilježen pad od 3,1 posto, dok u ovoj godini pada 3,2 posto.
Nije teško objasniti: nakon finansijske krize u nekim zemljama EU i u SAD, kapital je utočište tražio na drugom mjestu. Sad je već slika drugačija, jer politička nestabilnost doprinosi da kapital brzo bježi na sigurnija mjesta. Brazil se suočio sa najvećom recesijom, najvećim anti-vladinim protestima, zika virusom, bivši predsjednik Brazila Luiz Injasio Lula da Silva priveden je na saslušanje u okviru istrage o navodnoj korupciju u državnoj naftnoj kompaniji, predsjednica se suočavala sa zahtjevima za opoziv, a spremaju ljetne olimpijske igre za august.
Šta znači visok nivo korupcije i politička nestabilnost! O tome bh.vlast izbjegava da govori, ali ovdje se suočavanje sa stvarnošću ili svojim likom u ogledalu stalno odlaže, jer sve je moguće u zemlji gdje se narodi hvale svojim slobodarskim duhom, a sitno pljuckaju i mrze sa društvenih mreža, bez grama samopoštovanja i hrabrosti da bar ne ljube ruke koje ih pljačkaju. Nama treba nešto što se naziva “pojava crnog labuda”: nešto novo i neočekivano, što bi donijelo korjenite promjene, Sa istim ljudima uz iste procedure, ne može biti ništa ni novo, ni korisno, ni povoljno.
Po svemu sudeći Bihać bi mogao u skorijem vremenu ponuditi nešto novo svim profesionalnim i rekreativnim sportistima u gradu na Uni.
Naime, firma Rekić – Baudienste u vlasništu našeg sugrađanina koji je rođen i odrastao u Švicarskoj gdje je i započeo sa vlastitim biznisom. Kako je BISCANI.NET portal od njega saznao ljubav prema domovini je jača od svega, a ideja se javila spontano.
Ovo ce biti prvi projekat firme Rekic-Baudiensta u BiH, a kako smo mogli saznati od njenog vlasnika ovo je samo početak. Prema njegovim riječima i primjeru idejnog projekta ovo će zaista biti nešto novo ne samo u Bihaću nego i u BiH.
Ovaj kompleks će sačinjavati dva terena za mali nogomet, dva terena za tenis i jedan teren za odbojku, a pored toga će biti moderno uređene svlačionice sa tuš kabinama i caffe bar-om za sve posjetioce. Prema njihovim proračunima ova investicija će koštati 200.000 eura, a posao će pronaći oko 10 radnika.
Za kraj smo saznali i to da je lako moguće da Bihać nakon više od 25 godina ponovo dobije i zatvoreni bazen, kako ističe gospodin Rekić za BISCANI.NET portal realizacija projekata će zavisiti i od raspoloženja grada Bihaća i gradske uprave u prevazilaženju administrativni pitanja i dozvola za gradnju.
Iskreno se nadamo da će Bihać po prvi put dobiti ovakav sadržaj i da će sa pravom nositi epitet Europskog grada.
Crveni križ grada Bihaća poziva sve dobrovoljne darivaoce krvi da se odazovu na hitnu akciju dobrovoljnog darivanja krvi u Kantonalnu bolnicu dr. Irfan Ljubijankić, Služba transfuziologije, u radnim danima od 08:00 do 14:30.