Evropski parlament je prije nekoliko dana donio rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj je, između ostalog, pozvao vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini da regulišu i nadgledaju izgradnju hidroelektrana u ekološki osjetljivim područjima, te u zaštićenim i potencijalno zaštićenim područjima.

U rezoluciji se pozivaju nadležne vlasti u BiH da posebice održe integritet postojećih nacionalnih parkova, kao što su Nacionalni park “Sutjeska” i Nacionalni park “Una”.

Evropski parlament preporučuje da se poboljša kvalitet procjena utjecaja na životnu sredinu kako bi se uzeli u obzir standardi EU na način kako je ustanovljeno Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, kao i Okvirnom direktivom o vodama. Osim toga, podstiču sve vlade u Bosni i Hercegovini da povećaju transparentnost kroz učešće javnosti i savjetovanjem sa lokalnim zajednicama, naučnicima i civilnim sektorom pri planiranju projekata.

“Evropski parlament tom rezolucijom faktički traži od vlada na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini da maksimalno uključe upravitelje zaštićenih područja, lokalno stanovništvo i zajednicu kada je u pitanju planiranje i pokretanje inicijativa za građenje infrastrukturnih objekata tipa hidrocentrala, koji mogu biti velika prepreka daljnjem razvoju nacionalnih parkova i zaštićenih područja, ali i velika opasnost za promjenu klime, gubitak određenih staništa, pa i ljude i stanovništvo koje žive u blizini takvih objekata“, kaže za Klix.ba Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka “Una“.

On napominje da već godinama postoje inicijative iz određenih krugova i elektroenergetskog sektora za izgradnju hidrocentrala velikih kapaciteta u područjima koja su proglašena zaštićenim i područjima od nacionalnog značaja. Zbog toga bi se, prema Muliću, svi nivoi vlasti u našoj zemlji morali konkretnije i ozbiljnije uključiti u provedbu zadaća i ciljeva zaštite životne sredine i okoliša. Posebice u nacionalnim parkovima Una i Sutjeska.

“Evropski parlament je pokazao i dokazao svoju ozbiljnost praćenjem situacije u regionu, bez obzira što se Bosna i Hercegovina ne nalazi u Evropskoj uniji. Osim toga, naša zemlja je potpisnica brojnih evropskih i međunarodnih konvencija u svrhu zaštite prirode i okoliša, gdje smo se obavezali da ćemo dati svoj maksimum u tom pravcu“, ističe Mulić.

Prema svemu sudeći, Evropski parlament je ovom rezolucijom pokazao da Nacionalni parkovi Una i Sutjeska ne predstavljaju samo vrijednost od lokalnog ili državnog značaja, već i prirodnu i kulturnu baštinu cijele Evrope, pa i svijeta.

Nacionalni park “Una” najmlađi je park prirode u ovom dijelu Evrope, ali i jedini u Bosni i Hercegovini koji je dobio Evropski certfikat za održivi razvoj.

Stvaranje povoljnog ambijenta za ulaganje u proizvodna radna mjesta u Bihaću nastavlja se i dalje uz podršku gradske vlasti. Posjeta bihaćkoj firmi VS-Trend , koja već dugi niz godina uspješno posluje na bihaćkom tlu još jedan je podsjetnik na znak bezrezervne podrške privrednicima i investitorima koji otvaraju vrata proizvodnji, novim zapošljavanjima ili i izvoz u 100% kapacitetu.

Upravo je i firma VS Trend iz Bihaća jedna od onih koja nastupa nasvjetskom tržištu. Zajedno sa predstavnicima italijanske grupacije PSC, i bh. kompanija VS-Trend iz Bihaća ,sa bh radnom snagom gradiće stadion za predstojeće Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru. Bio je to i povod za nedavno potpisivanje ugovora u gradskoj upravi o o formiranju konzorcija , koji će ukupno na godišnjem nivou imati ugovore za inostrano tržiste u visini 45 miliona eura.

Pregovori , koje već izvjesno vrijeme Stranka demokratske akcije Unsko-sanskog kantona (SDA USK) sa Savezom za bolju budućnost (SBB), ne idu predviđenom dinamikom. Naime, želja da se ulaskom trećeg partnera u kantonalnu vlast ojača parlamentarna većina u zakonodavnoj, a time i izvršnoj vlasti , naišla je na prve prepreke.

Nijaz Kadirić, predsjednik Kluba SBB-a u Skupštini USK, smatra da je glavni razlog raspodjela ministarskih pozicija.

Amir Avdić , potpredsjednik KO SDA USK, izjavio je da se trenutno sa partnerom, Strankom demokratske aktivnosti , pregovara o tome koja će se dva resora ustupiti SBB-u prema izbornom rezultatu.

Uporedo s tim, privode se kraju razgovori koje centrale stranaka vode na državnom nivou. Avdić očekuje da bi dogovor trebao biti postignut tokom sedmice kada će biti poznata i ministarstva koja će pripasti novom partneru u vlasti.

Tome se nadaju i u SBB-u, jer trenutno stanje u javnosti stvara dojam nepovjerenja. Ukoliko se za desetak dana ne postigne dogovor spremni su, poručuju, prekinuti pregovore na nivou Kantona.

Da proces pregovaranja traje isuviše dugo slaže se i Jasmin Emrić, predsjendik KO A SDA USK. Unatoč tome, vjeruje da će obje strane brzo doći do kompromisa, jer se na ovaj način opterećuju ukupna političku situaciju.

Lica osigurana preko Zavoda za zdravstveno osiguranje USK, ukoliko žele biti oslobođenja dodatnih davanja na ime zdravstvenih usluga, dužna su uplatiti premiju zdravstvenog osiguranja najkasnije do 30. aprila 2016. godine.

– Blagovremenom uplatom premije doprinosite kvalitetu zdravstvene zaštite, kao i stavljanju svih bolničkih kapaciteta u funkciju, kažu iz ZZO USK i dodaju kako je Zavod omogućio nova prava za osigurana lica u vidu posebnih programa zdravstvene zaštite.

Osigurana lica koja ne uplate premiju do 30. aprila neće moći koristiti pravo na oslobađanje od neposrednog učešća za 2016. godinu.

/foto: ilustracija/abc.ba

Od nedavno na političkoj sceni Grada Bihaća, i to na županijskoj razini, djeluje HDZ 1990.

U Bihaću je održana utemeljiteljska izborna Skupština županijske organizacije HDZ-a 1990 USŽ a za  predsjednika jednoglasno je izabran Tomislav Šantić.

Županijski odbor broji jedanaest članova, a odlukom sudionika Skupštine izabrana su i tri dopresjednika, tajnik te Nadzorni odbor.

Očekivali smo ovo utemeljenje već duže vrijeme, izjavio je Mladen Šantić, predsjednik GO, i nismo razočarani. Ovaj čin će još više da nas ojača na političkoj sceni Unsko – sanske županije.

Nakon službenog dijela, druženje je nastavljeno uz ugodnu glazbu i zakusku.

Tek u 24. godini upisala Akademiju scenskih umjetnosti. Odjednom su muzika, slikarstvo, sport, ples, ekonomija, sve što sam do tada voljela, pali u drugi plan.

U predstavi “Elizabeta Bam”, reditelja Aleša Kurta, koja je premijeru doživjela 2. aprila na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, glumica Darja Badnjević imala je zapaženu ulogu. Ovaj put nudimo vam njenu interesantnu priču i kako se tek na završnoj godini Master studija na Ekonomskom fakultetu odlučuje baviti glumom i upisuje se u Muzički teatar.

Darja je rođena 29. januara 1988. godine u Bihaću. Tu je završila Opću Gimnaziju i

Srednju umjetničku školu uporedo – Odsjek za slikarstvo. Trenirala je mnoge sportove, a kako  ističe, umjetnost i sportski duh su oduvijek živjeli u njoj. Po završetku srednje škole pokušala je upisati Likovnu akademiju, ali je pala na prijemnom ispitu, što joj je tada izgledalo strašno, ali je danas, kaže, sretna zbog toga.

Kanalisanje talenata

– Ekonomski fakultet upisala sam kao alternativu. Nakon diplomskog studija, upisala sam i Master. Tu sam bila završna godina, a uporedo upisujem Muzički teatar pod vođstvom Alme

Ferović. Prvi put se susrećem sa glumom, koju mi je tada predavao Mario Drmać. Odjednom su muzika, slikarstvo, sport, ples, ekonomija, apsolutno sve što sam do tada voljela, pali u drugi plan. Međutim, svjesna sam da kroz glumu mogu kanalisati sve afinitete i talente koje posjedujem – kaže Badnjević.

Akademiju scenskih umjetnosti upisala se tek u 24. godini, a prijemni ispit je položila sa najvećim brojem bodova. Trudila se da bude veoma dobra na prijemnom, jer je to shvatala kao sudbonosni potez.

– Uz podršku roditelja i njihovu vjeru u mene, bez koje nikad ne bih uspjela i ne bih imala

hrabrost da uplovim u vode glume, krećem na taj put. Danas smatram da je to nešto najpametnije što sam uradila u životu. Bila sam u klasi profesora Senada Bašića. Prvi profesionalni angažman dobila sam u predstavi “Antigona”, nakon čega je uslijedio angažman u “Prosjačkoj operi” i evo sada u “Elizabeti Bam” – ističe.

Kaže da joj je upravo ova posljednja najljepše i najkorisnije glumačko iskustvo.

– Aleš Kurt organizovao je otvoreni kasting za ulogu „Elizabete Bam“, na koji su mogle da se prijave sve mlade glumice iz Sarajeva. Taj dan sam bila posebno dobro raspoložena i puna pozitivne energije. Mislim da sam zato sam i prošla na kastingu, zajedno sa kolegicom Elmom Juković i kolegom Kemalom Čebom. Čekajući svoj red Elma i ja smo pred ogledalom plesale i pjevale pjesme grupe “Spice girls”. Bile smo odlično raspoložene – potcrtala je, dodavši da su i nakon kastinga imali probe sa Darkom Trajkovićem, Brankom Potocanom i Zlatanom Božutom, te da su jedni druge usmjeravali na pravi, konstruktivni put.

Buduće saradnje

Kada je riječ o saradnji sa Alešom Kurtom napominje kako je intuitivan reditelj, koji vjeruje svojoj estetici i koji je znao da ih usmjeri, jer je tačno znao šta želi.

– Poštovao je i naše prijedloge i ideje. Nekad bi ih usvojio, nekad ne. Najbitnije mi je bilo da ispoštujem svaku indikaciju koju mi da, da slušam i pratim šta želi i da predlažem ideje u odnosu na to. Rad na profesionalnom angažmanu bio je izazov, ali ja se ne bojim izazova, promjena, ni iskustva kolega, jer promatrajući njih učim. Svi smo tu gdje jesmo zbog višeg cilja, a to je umjetnost – objašnjava.

Badnjević napominje da cijeni Medihu Musliović kao glumicu i Selma Spahić kao rediteljicu, jer je sa njima imala priliku raditi. Oduševljena je rediteljicinim pristupom i razumijevanjem prema glumcu. U budućnosti bi voljela ostvariti saradnju sa Jasmilom Žbanić, Tatjanom Šojić, Gordanom Boban i Vanesom Glođo.

/faktor.ba

U organizaciji biciklističkog kluba „BSK“ Banja Luka, u Banja Luci je u subotu 16.04.2016. godine, na autodromu Zalužani, održana Internacionalna biciklistička utrka „Gilles Carceroni Trophee“, a koja se već drugu godinu za redom održava u čast bivšeg francuskog ambasadora u Bosni i Hercegovini Rolanda Gillesa i njegove supruge Claudie Carceroni.

Roland Gilles je višestruki prvak Francuske u biciklizmu, a njegova supruga Claudia je višestruka svjetska prvakinja u biciklizmu, dok su oboje, kao izrazito harizmatične ličnosti, kao takvi omiljene osobe u svijetu sporta i diplomatije, naročito u Bosni i Hercegovini.

Pravo učešća na utrci imale su kategorije juniora, mlađih kadeta, kadeta i veterana/amatera. Učešće na ovoj utrci, koja pretenduje da postane izrazito cijenjen događaj u biciklističkom kalendaru Bosne i Hercegovine, uzeli su i članovi Biciklističkog kluba „Bihać“, koji su uspješno odolijevali užarenom zalužanskom asfaltu, osvojivši zlatnu i brončanu medalju.

Članovi BK „Bihać“ Amir Bašanović osvojio je 1. mjesto i zlatnu medalju u kategoriji master/veterana A, Admir Alagić 3. mjesto i brončanu medalju u kategoriji master/veterani B, dok je junior Amar Selmanović utrku u svojoj katergoriji završio na 4. mjestu, čime su Bišćani nastavili pobjednički niz, te gradu na Uni podarili i posvetili još jedno zlato.

Proteklog vikenda u gradskoj sportskoj dvorani u Čitluku održano je 23. državno prvenstvo Bosne i Hercegovine (BiH) za djecu od 11 do 14 godina u karateu. Organizator takmičenja bio je Karate savez BiH, a takmičilo se 530 mladih karataša i karatašica iz 60 klubova. Domaćin je bio Karate klub Međugorje.

Karate klub „Bihać“ iz Bihaća plasirao se na drugo mjesto u ekipnoj konkurenciji sa osvojenih pet zlatnih i tri brončane medalje. Prvaci Bosne i Hercegovine su Emil Sadiković, Nedim Šarić, Alija Zaimović, Faruk Merdić i Muhammed Murtić.

Državno prvenstvo BiH u karateu za djevojčice i dječake potvrdilo je da u BiH vlada velik interes za ovaj sport. Prvenstvo je održano na pet tatamija, a izvedbe kata pojedinačno, ekipno i borbe sudilo je 35 državnih i međunarodnih sudija iz BiH.

„Veliki broj vrhunskih borbi govori da naša djeca ljestvicu podižu iz dana u dan. Regionalno udruživanje i djelovanje naših klubova je donijelo ovaj pomak i nadam se da će svi to spoznati i priključiti se ovom novom modelu i tako nastaviti razvoj karate sporta u našoj zemlji. Svim osvajačima medalja iskrene čestitke u nadi da će izboriti plasman na Balkansko prvenstvo i ponosno predstavljati svoju zemlju,“ kazao je selektor Dječije karate reprezentacije BiH Bajro Durdžić.

Zalaganjem menadžmenta i svih uposlenika bihaćko JKP Komrad odnedavno se nalazi na listi uspješnih kompanija u BiH.

Kao kriterij za uvrštavanje na ovu listu u obzir su se uzimali finansijski pokazatelji poslovanja preduzeća evidentirani u Izvještajima o radu i u bazama podataka finansijskih institucija naše države.

Prema riječima Hadisa Jusića, direktora JKP Komrad, u današnje vrijeme, u ekonomskom smislu jako je teško vrijeme i ukoliko uspijevate izvršavati poslovne obaveze koje su sasvim normalne, rezultat toga jeste uvrštavanje na listu uspješnih preduzeća.

“U svakom slučaju definitivno je ovo jedna pozitivna referenca za JKP Komrad Bihać i za nju nisam zaslužan samo ja kao čelni čovjek preduzeća, nego zahvala ide svim uposlenima, upravljačkim strukturama i na kraju krajeva hvala i svim građanima grada Bihaća. Po dolasku na čelo ove firme sam rekao da svi moramo, prije svega, raditi na finansijskoj konsolidaciji i stabilizaciji firme koja je bila u to vrijeme u zaista teškoj situaciji. Naravno , to je trajan proces tako da ćemo mi u Komradu i u narednom periodu o tome voditi računa”- kazao je Jusić.

Romi su najbrojnija od 17 nacionalnih manjina u BiH. Na posljednjem popisu u BiH, onom iz 1991., samo 8.000 stanovnika izjasnilo se kao Romi, ali ih je i tada bilo mnogo više, priča nam Sead Džemaili, predsjednik Vijeća nacionalnih manjina i predsjednik Udruženja Rom.

U USK-u živi 2.200 Roma, u samom Bihaću ih je više od 700. Žive kao i svi drugi Romi u BiH, najčešće se bave sakupljanjem i preprodajom starog željeza, ali i prošnjom. Nekoliko godina iza nas razne nevladine organizacije su tretirale kao Dekadu Roma. Onima u Bihaću to se isplatilo jer im je Grad napravio dvije stambene zgrade u kojima živi desetak porodica. Gradi se i treća, ali u naselju Ružica, gdje se ove zgrade nalaze i gdje ih živi najviše, sumnjaju da će ta zapasti njih, iako su spremni da traže čak i ako znaju da nešto neće dobiti.

– Ne tražim za sebe, tražim za majku. Ona je sa bratom otišla na liječenje u Njemačku, nisu otišli da zarade pare, brate, kome da se obratim, priča nam Senad iz Ružice.

I on i njegov brat Sebastijan koji je majku odveo na liječenje, imaju po petoro djece.

Tokom Dekade Roma malo im se pomoglo u Ključu, Bihaću i Bosanskoj Krupi, ali to nije značajno promijenilo njihov status. Njihov status promijenili su oni sami i to pojedinci.

– Uobičajena predrasuda je da mi nećemo da idemo u školu, međutim, mi smo dokazali da to nije tačno. Imamo djevojčicu iz Bosanske Krupe koja studira da postane inžinjerka. A imamo i dva brata i sestru, Mersuda, Ferdija i Selmu Selman iz Bihaća koji su se fakultetski obrazovali i danas su poznati svjetski likovni umjetnici, ispričao nam je Džemaili.

On kaže da bi provedba presude Sejdić – Finci pomogla da se stvari mijenjaju.

– To je osnovna stvar koja se može i mora uraditi, a zbog tog problema zapeli smo i stali na putu evropskih integracija, kaže on.

/oslobođenje