Svjetski savez dijaspore BIH i grad Bihać organiziraju Drugi folklorni festival dijaspore koji će se održati od 12. i 13. juna 2015. godine na gradskom trgu u Bihaću.
Na festivalu će se predstaviti kulturno-umjetnička društva iz Austrije , Hrvatske , Njemačke , Turske , Hrvatske i Švedske i društva iz BiH.
Festivalu će prethoditi defile folklornih grupa kroz Bihać,a svečano otvaranje festivala će se održati 12. juna u 19.00 sati na gradskom trgu.
Shodno odluci Gradskog vijeća Bihaća o obilježavanju značajnih datuma iz odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995.godine, 16.juni svake godine obilježava se kao Dan branilaca Bihaća. Jedan od najznačajnijih datuma u odbrani Bihaća i tadašnjeg Bihaćkog okuga i ove godine obilježiti će se nizom aktivnosti 15. i 16.juna.
Tim povodom danas je održana prva sjednica Organizacionog odbora kojim predsjedava Hamdija Abdić, ratni komadant 5.korpusa Armije R BiH i predsjednik Organizacije Branioci BiH.Na sastanku su utvrđene aktivnosti kojima će se obilježiti dan kada su branioci Bihaća i države BiH zaustavili daleko nadmoćnije neprijatelja i udarili temelje u stvaranju bihaćkih brigada a kasnije 5.korpusa Armije R BiH.
Programom je predviđeno polaganje cvijeća na svim šehidskim i spomen obilježijima poginulih branioca Bihaća, radijske i TV emisije, obilazak najznačajnijih mjesta odbrane grada, svečana akademija i kulturno-zabavni program na gradskom trgu 16.juna u večernjim satima.
O samom programu i satnicama građani Bihaća biti će uskoro obaviješteni putem medija i kroz promotivne materijale.
Naselja na prostoru današnjeg grada Bihaća postoje još od doba paleolita, a prvi put, toponim Bihać spominje ugarski kralj Bele IV u jednoj povelji. Bilo je to 1260. godine.
Strateški iznimno važan, ovaj kraj tokom srednjeg vijeka a posebno po dolasku Osmanlija, proživljava pravu renesansu. Smatrali su ga ”ključem Bosne”, a bio je najvažnija tvrđava cijelog Bosanskog pašaluka.
Austrougarskom okupacijom 1878. godine ne slabi položaj i značaj Bihaća. Grad dobija hidrocentralu, kanalizacionu i vodovodnu mrežu kao i moderni, betonski most.
Danas je Bihać jedan od najvećih gradova u Bosni i Hercegovini. Smješten na krajnjem sjeverozapadu zemlje, i dalje je važan regionalni centar i administrativno središte Unsko-sanskog kantona.
Mnogi će reći da je krajiški ljepotan jedan od najljepših gradova u našoj zemlji, stoga uživajte u fotogaleriji razglednica ovog grada, koje datiraju iz vremena s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
U organizaciji Biciklističkog kluba “Bihać” i Biciklističkog saveza Bosne i Hercegovine, u nedjelju 07. juna 2015. godine, bit će održano Državno cestovno prvenstvo Bosne i Hercegovine 2015.
Start utrke je kod Lovačkog doma u Borićima, kod stadiona NK Jedinstvo u Bihaću u 12,00 sati, a podjela takmičarskih brojeva je planirana u vremenu od 9,00 do 11,00 sati.
Staza kojom će se voziti Državno prvenstvo je Bihać – Bosanski Petrovac – Bihać, a njena ukupna dužina je cca 120 km.
Pravo učešća na utrci imaju licencirani biciklisti svih kategorija i to: Elite, U – 23, Juniori, Mlađi kadeti, Veterani „A“ (do 40 godina), Veterani „B“ (do 50 godina) i Veterani „C“ (preko 50 godina), te Kadeti i Žene, a utrka će se voziti po važećim saobraćajnim propisima, UCI (Union Cycliste Internationale) Pravilniku, Pravilniku Biciklističkog saveza Bosne i Hercegovine, te propozicijama koje su sačinili organizatori.
Organizatori su osigurali medalje i diplome za prva tri mjesta u svakoj kategoriji, te za sve učesnike obezbijedili ručak.
Ovom prilikom Biciklistički klub „Bihać“ i Biciklistički savez Bosne i Hercegovine pozivaju sve ljubitelje biciklizmna i sporta da svojim prisustvom, kako na startu, tako i duž cijele staze, pozdrave sve učesnike utrke, te prisustvuju kvalitetnoj vožnji vrhunskih biciklista.
Medicinska škola u Bihaću, jedina u Unsko-sanskom kantonu bilježi 55 godina rada, a u subotu, 30.05.2015. je 50 godina mature obilježila prva generacija učenika ove škole.
U prvo odjeljenje Medicinske škole davne 1961. godine upisano je 40 učenika, a danas ova škola ima 730 učenika.
Medicinaska škola je ‘iznjedrila’ brojne generacije uspješnih medicinara, i ostavila neizbrisiv trag , kako u USK , tako i šire.
„Pedeseta godišnjica mature nije mala stvar. Izdržali smo sve te godine, desetljeća, radeći časno i sa ljubavlju posao za koji smo obučavani. Svaka godišnjica nosila je svoje nijanse boja života, a ovogodišnja je zlatna poput zlatnog pehara u kojem su skupljene sve suze radosnice naših uspjeha i sve male i velike tuge“, kazali su Mirko Ivankić, Midhat Midžić, Zijad Kadić, Fatima Suljić-Kadić i drugi, sada već bivši medicinari.
„Ma šta neko mislio o nama, imamo pravo pohvaliti se da smo bili razred o čijim učenicima se pričalo najljepše i koji su kroz život gradili i čuvali dignitet poziva medicinskog radnika“, rekao je Midžić, prenoseći zajedniču poruku slavljenika.
Direktor Medicinske škole Bihać prof. Nazif Horozović je izrazio posebno poštovanje prema ljudima koji su cijeli svoj život posvetili radu u struci i pomaganju ljudi kroz svoju struku. “Svi ovi ljudi su ostvarili izuzetno bogatu karijeru, ali i poštovanje ljudi koji su s njima dolazili u kontkat. Izvrsni profesori, vrijedni medicinari, glavne sestre… sve to njeguje prva generacija maturanata Medicinske škole Bihać.” – istakao je direktor Horozović.
Podijeljeno 35.000 litara mlijeka za 9.000 kopača „crnog zlata“.
„Danas naše mlijeko darujemo u crne, ali zlatne ruke bosanskohercegovačkih rudara“, istaknuo je Kemal Hrnjić, direktor mljekare Meggle na centralnoj manifestaciji obilježavanja Svjetskog dana mlijeka u rudniku Breza.
Domaća mliječna industrija Meggle je povodom obilježavanja praznika mlijeka organizirala društveno korisnu akciju “crno i bijelo zlato“, kojom je darovala rudare u trinaest rudnika, s ukupno 35.000 litara mlijeka.
„Ovom akcijom želimo skrenuti pažnju javnosti na zahtjevan i nimalo lak posao koji obavljaju rudari u Bosni i Hercegovini. Poznata je činjenica da je električna energija najznačajniji izvozni proizvod naše zemlje, ali znamo li da preduvjet za njenu proizvodnju leži u uglju – crnom zlatu? Oko 9.000 rudara svakodnevno obavlja težak posao eksploatacije uglja iz jamskih i površinskih kopova. U tom poslu ne štede sebe, a mlijeko im svojim blagotvornim svojstvima, pomaže u očuvanju zdravlja disajnih puteva. Ovo je samo simboličan gest kojim smo željeli da im kažemo – hvala“, dodao je Hrnjić.
U čast kopača „crnog zlata“, Meggle distributeri su marljivo radili kako bi trinaest aktivnih bh. rudnika među kojima su: Breza, Kakanj, Zenica, Đurđevik, Gračanica, Abid Lolić, Kreka, Banovići, Gacko, Terex Kop, Stanari, Ugljevik i Miljevina darovali ovom visoko cijenjenom tekućinom.
„Pozdravljamo Meggle akciju koja je jedan od najboljih načina da se promovira važnost zdrave i uravnotežene prehrane, posebno za rudare čiji je poziv težak i izazovan. U ime Uprave i svih zaposlenika Rudnika zahvaljujem kompaniji Meggle“, istaknuo je Suad Čosić, direktor Zavisnog društva Rudnik mrkog uglja Breza.
Paralelno s centralnom manifestacijom obilježavanja Svjetskog dana mlijeka u rudniku Breza, ovaj dan je obilježen i u rudniku Ugljevik. Uručujući donaciju za 305 rudara rudnika Ugljevik Jadranka Penava, generalna direktorica kompanije Meggle BiH istaknula je kako Meggle nastavlja tradiciju darivanja zdravim mlijekom one kategorije koji za ovom namirnicom imaju povećane potrebe.
„Mlijeko ima izuzetno blagotvorna svojstva za zdravlje rudara. Osim što se koristi kao protivotrov koji neutralizira kisele tvari, ono sadrži idealne omjere korisnih supstanci. Ovom donacijom želimo iskazati zahvalnost i poštovanje prema onima čija su lica često crna, a ruke zlatne“, dodala je Penava.
Kestenova osa šiškarica porijeklom je iz Kine. Zaraženim sadnicama proširila se svugdje u svijetu gdje se nalazi kesten. Jedna je od najznačajnijih štetnih organizama pitomog kestena u Europi. Ova opasna, invazivna, karantinska štetočina pojavila se i na Unsko-sanskom kantonu, tako da pored raka kore kestena:Cryphonectria, (Endothia) parasitica, predstavlja vrlo opasnu štetočinu. Budući da se osa pojavila 2005. godine u Sloveniji, a 2010. godine u susjednoj Hrvatskoj, očekuje se masovnije širenje u svim sastojinama kestena na USK-u i šire u BiH.
Kestenova osa šiškarica, napada pupove i uzrokuje stvaranje šiški, spriječava razvoj izbojaka i cvjetova, te smanjuje plodonošenje pitomog kestena. Šiške kestenove ose šiškarice su tipične za ovoga insekta, prepoznatljive i ne mogu se zamijeniti sa simptomima zaraze niti jednog drugog štetnog organizma. Veličine su od 0,5 do 4 cm, raspoređene na nervima lista, i pri bazi muških cvjetova.Ovogodišnje šiške su zelene do crvenkaste boje, prošlogodišnje su smeđe i drvenaste. U svakoj šiški se nalazi jedna do nekoliko komorica s larvama. Na listu se može nalaziti i nekoliko šiški koje deformiraju list i smanjuju lisnu površinu.
Na području općine Cazin pojavila se na lokacijama: Rošići, Skokovi, Gornja Koprivna i Ponjevići, a na prostoru Velike Kladuše osa je determinisana na lokacijama: Johovica, Kudići, Šumatac, Gornja Vidovska, Marjanovac, Vejnac, Todorovo, Vrnograč i Stabandža. Obzirom da se insekt širi aktivnim letom, za očekivati je da će se štetočina vrlo brzo pojaviti i na ostalim kestenovim šumama, te da će u narednih 2-3 godine uslijediti eksplozija populacije.
Nove spoznaje,upozoravaju na to da bi se rak kestenove kore mogao intenzivirati nakon napada ose šiškarice. Postoji mogućnost ulaska spora raka kore pitomoga kestena kroz napuštene šiške kestenove ose šiškarice.
Trenutno je najefikasnija metoda suzbijanja uklanjanje i spaljivanje zaraženih izbojaka i cijelih mladih biljaka. Kod starijih stabala potrebno je ukloniti što je više moguće zaraženih izbojaka. Ne postoje trenutno efikasni insekticidi protiv ovog štetnog organizma. Pretpostavlja se da će primjena prirodnih neprijatelja insekta (biološka mjera) dati dobre rezultate u suzbijanju, ali su ta istraživanja trenutno u toku.
Potreban je ‘’Program posebnog nadzora za kestenovu osu šiškaricu’’ koji uključuje terenska istraživanja, utvrditi žarišta i poduzeti karantinske mjere. Po uzoru na Evropske zemlje neophodno je hitno donošenje Pravilnika o mjerama za spriječavanje unošenja i širenja kestenove ose šiškarice kako na kantonalnom tako i na državnom nivou. Za realizaciju ovih aktivnosti u cilju zaštite i očuvanja krajiškog kestena važno je hitno uključivanje svh nadležnih institucija i stručnog kadra – ističe Prof.dr.Delalić Zemira, sa Biotehničkog fakulteta Bihać.
Dana 1. 6. 2015. godine u prostorijama Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona potpisan je Ugovor o pokroviteljstvu na projektu pod nazivom Obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša – 2015. godina.
Ugovor o pokroviteljstvu je u ime Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona potpisao ministar Tahir Nuhić sa jedne strane, a u ime Univerziteta u Bihaću i Biotehničkog fakulteta v.d rektor prof.dr. Mirsad Veladžić odnosno v.d. dekan prof. dr. Osman Perviz.
Cilj projekta Obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša – 2015.godina je organizacija Trećeg naučno-stručnog skupa koji će se treću godinu za redom održati sa svrhom obilježavanja 5. juna Svjetskog dana zaštite okoliša gdje će Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona zajedno sa Biotehničkim fakultetom iz Bihaća biti suorganizator istoga.
Obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša – 2015. godina održat će se 4. i 5. juna 2015. godine u Bihaću, održavanjem plenarnih predavanja i prezentacija, a predavači će pored organizatora, biti eminentni stručnjaci iz oblasti zaštite okoliša iz Bosne i Hercegovine i regiona.
Tokom rata ubijeno je i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka, a na spisak su uvršteni i Hrvati, Romi, Albanci i Srbi.
Građanska inicijativa “Jer me se tiče” pozvala je građanke i građane da obilježe Dan bijelih traka u Prijedoru i ostalim gradovima BiH, kao znak sjećanja na ubijene i nestale Prijedorčane, uglavnom civile i u najvećem broju Bošnjake.
Edin Ramulić, aktivista Udruženja Prijedorčanki “Izvor”, kaže da je, prema evidenciji ovog Udruženja, tokom rata ubijeno i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka, a na spisak su uvršteni i Hrvati, Romi, Albanci i Srbi.
“Nismo uzimali u obzir evidenciju vojnika za koje se zna da su stradali kao vojnici i sa jedne i sa druge strane”, rekao je Ramulić.
Prema njegovim riječima, među žrtvama je 258 žena i 102 djece.
Pored Prijedora važno je istaknuti i neke od ostalih gradova BiH: “Bihać, Zenica, Sarajevo, Tuzla, Banja Luka…” čiji su građani i građanke izašli na gradske trgove i na taj način podijelom bijelih traka odali počast nevinim žrtvama stradanja u Prijedoru tokom proteklog rata u BiH.
Ekipa Blic-portal.com je izašla na gradski trg u Bihaću i popratilo većinom građanke grada Bihaća u kojem su učestvovali i članovi Gradskog odbora “Asocijacija žena SDA Bihać” koje su podijelom 100-tinjak bijelih traka građanima grada Bihaća odale počast žrtvama grada Prijedora.
Pored okupljanja na gradskom trgu u Bihaću napominjemo i to da je za Prijedor otišao i mini-bus od oko 20-tak građana grada Bihaća, među kojima je kako doznajemo i bivša članica Bosanskog Proljeća Aida Sejdić.
