Od 17.do 20.juna Bihać će biti domaćin Međunarodne konferencije o informacijskoj pismenosti na Zapadnom Balkanu. Pored velikog značaja aktuelne tematike za ovu oblast, konferencija, koju organizira Kantonalna i univerzitetska biblioteka u Bihaću, okupiće veliki broj predavača iz BiH, regije i svijeta.

Ovogodišnja manifestacija Juni na Uni u znaku je međunarodne konferencije o informacijskoj pismenosti koja ima bogat četverodnevni program, a glavna tema je Informacijska i medijska pismenost za cjeloživotno učenje: digitalno građanstvo u digitalnom dobu.
Pored domaćih stručnjaka iz BiH, u konferenciji će učestvovati predavači iz Hrvatske, Srbije, Kosova, Slovenije, Rumunije, Bugarske, Grčke, Irske, Engleske, Holandije, Turske, Rusije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, SAD-a, Australije i drugih zemalja. Među vodećim stručnjacima u ovoj oblasti, gost predavač je Christine Bruce, profesorica Tehnološkog univerziteta Queensland u Australiji, autorica brojnih stručnih publikacija, te voditeljica istraživačke mreže visokog obrazovanja i direktorica istraživanja višeg stepena pri školi za informacijske sisteme na istoimenom Univerzitetu.

Predstavnici struke i svi zainteresirani za ovu oblast imat će priliku čuti predavanja o relevantnim temama: Informacijska pismenost u modernom svijetu,Medijska i informacijska pismenost , Bibliotekari kao podrška u procesu cjeloživotnog učenja, Novi aspekti obrazovanja/strateškog planiranja, politika i propagiranje informacijske pismenosti u digitalno doba. Za učesnike konferencije prema programu planirane su rafting tura i posjete Štrbačkom buku i Starom gradu Ostrožac, kako bi se upoznali sa prirodnim i kulturno-historijskim blagom ovog dijela BiH.

/RTVUSK

Gradska uprava Bihaća zajedno sa Veterinarskom stanicom i nevladinom organizacijom iz Austrije završava projekt sanacije i uređenja azila za napuštene pse na Gorjevcu. Zajedničkim sredstvima u iznosu od 30.000 KM završeno je postavljanje ograde oko azila, uređeni su boksovi i grobnica za oboljele i zaražene životinje.

“Grad Bihać izdvaja godišnje 100.000 KM za rad azila za napuštene pse i evo danas to izgleda daleko bolje nego li prije nekoliko godina zahvaljujući kontinuiranom ulaganju i angažmanu radnika Veterinarske stanice. Do sada je u azilu zbrinuto preko 2.000 pasa lutalica i ono što nas posebno raduje jeste mogućnost da ćemo najvjerovatnije ući u sistem koji omogućuje udomljavanje pasa iz Gorjevca u zemlje EU “– dodao je gradonačelnik Galijašević tokom obilaska radova na azilu za napuštene pse.

/BISCANI.NET

Jedan od najzahtjevniji infrastrukturnih projekata u gradu Bihaću, projekt izgradnje kanalizacione mreže i pročišćivača u bihaćkim mjesnim zajednicama Hatinac i Bakšaiš ulazi u završnu fazu. U toku je postavljanje elektro i telekom mreže i priprema cesta za asfaltiranje u obje mjesne zajednice, a jučer i danas asfaltirane su četiri ceste u MZ Hatinac koje su povezane na glavnu saobraćajnicu u centru naselja.

“ Asfaltiralo smo preko 400 metara na četiri pravca u Hatincu i u toku je rješavanje vodovodne mreže nakon čega idu pripreme za asfaltiranje. Hvala mještanima na strpljenju i razumijevanju jer smo evo imali dosta posla i problema prilikom realizacije ovog projekta, ali smo uspjeli i to otkloniti i evo došli smo do asfalta. Kad se sve sabere preko 10 miliona KM grad Bihać do sada je izdvojio za ovaj projekt koji je ipak strateški za naš grad jer dobijamo novu kanalizaciju, novu telekom i elektro mrežu “ – kazao je tokom današnje posjete gradonačelnik Galijašević.

/BISCANI.NET

U sklopu obilježavanja 16.juna- Dana branilaca Bihaća, večeras je u sali Kulturnog centra Bihać održana svečana akademija na kojoj su se prisutni predstavnici boračkih organizacija, gradskih i kantonalnih vlasti, te građani prisjetili jednog od najsudbonosnijih dana u odbrani grada Bihaća.U prisustvu ratnih komadanata i boraca 5.korpusa Armije R BiH, HVO Regije Bihać i policije , prigodan referat održao je Nijazija Maslak. On je istakao da u historiji svakog grada, pa tako i Bihaća, postoje događaji koji svojom važnošću prkose zaboravu.

“U okviru odbrane R BiH Bihać je imao jedno od najznačajnijih mjesta zato što je oslobođena ogromna energija Bišćana koja je bila u funkcija odbrane na ovim prostorima. Osnivanje Patriotske lige BiH a kasnije Teritorijalne odbrane u Bihaću prvi su korak ka pripremama za odbranu grada od agresije i to se najbolje vidjelo upravo u prvim danima juna 1992.godine. Junski uspjesi branilaca Bihaća bili su prekretnica za ekspoatisanje rezultata naše pobjede, prvenstveno sa psihološkog aspekta i zarobljeni tenk i PRAGA, te uništeni agresorski tenkovi i vojska podigli su moral naših boraca “- kazao je Maslak.

U svom obraćanju Hamdija Abdić, predsjednik Saveza branilaca BiH , kazao je da je tužan što večerašnjem skupu nije prisustvovao daleko veći broj građana Bihaća, a posebno mlađe populacije koje i trebaju učiti šta se dešavalo 16.juna 1992.godine.

“ Žalostno je što nas danas 23 godine nakon agresije i napada na naš grad ima malo na ovakvim i sličnim manifestacijama. Nažalost blijedi naša borba za ovu državu i ako nastavimo ovim putem vrlo lako nam se može desiti opet 1992.godine. Zato sam ponosan na sve vas koji ste došli večeras jer dok nas ima i jedan istina o odbrani Bihaća neće se zaboraviti. Danas nam treba jedinstvo kao 1992.godine, no ova večeras sala govori da ćemo do toga vrlo teško doći “- kazao je komandant Abdić.

Ističući da je svaki dan od 16.juna 1992.godine  datum koji ne smijemo zaboraviti, mr.sci.Emdžad Galijašević, gradonačelnik Bihaća kazao je da će gradska uprava podržati svaku manifestaciju kojom se veličaju borci koji su odbranili živote 60.000 Bišćana.

“ Kad su izbori i izborna godina onda nas na ovim skupovima ima daleko više i ipak ne treba biti tužan što dvorana nije puna jer oni koji kojima je jasno šta ovaj dan znači bilo je dovoljno da dođu večeras. Nažalost , oni kojima nije jasno šta znači ovaj dan i svi drugi dani iz odbrambeno-oslobodilačkog rata  imaju sa sobom mentalni problem. Na sve što nam se desilo u ratu mi večeras se pitamo da li nas je trebalo doći 300 ili 500 na ovu akademiju. Pa isti taj broj je i organizirao odbranu grada i budite svi na to ponosni. Ovdje treba biti više omladine, a ne bacati u grah hoće li na akademiji biti oni koji su svi zaposleni u državnim firmama i uživaju u blagodatima raznih budžeta. Ovdje treba biti omladina koja treba znati šta se dešavalo tog 16.juna 1992.godine ali eto to se nije desilo, ali mi smo tu i biti ćemo i slijedeće godine svidjelo se to nekome ili ne “- kazao je gradonačelnik Galijašević.

/BISCANI.NET

Tišti ih činjenica da dani njihovog proboja do slobodne teritorije i pogibije nisu uvršteni u kalendar obilježavanja značajnih datuma.

Ćukovljanin  Ahmet Dervišević jedan je od preživjelih na Loskunskom mostu. Iako je rođen u oktobru,15. juni mu je kaže drugi rođendan. Priča kako se njih 15-tak iz Ljutočke doline tokom proboja do slobodnog Bihaća slučajno našla s razbijenom grupom Bišćana i Sanjana, koja im je ranije krenula u pomoć. Nakon izviđanja pokušali su s jedne strane mosta preći na drugu, ali su na samoj polovini  zasuti rafalnom paljbom.

Ranjen u nogu i ruku, Ahmet se uspio spasiti, dok je 17 njegovih suboraca ostalo mrtvo na mostu. Jedan od ubijenih je i Meho Vojniković, tadašnji komandant TO Bihaća,te njegova dva brata Nazif i Sulejman. Pokopani su u Dulibi 2004. godine.Mehina supruga Emira ogorčena je činjenicom da su preživjeli i porodice poginulih jedini koji  dolaze na mjesto  sa kojeg je kaže krenuo otpor Ljutočana prema agresoru.

Na mostu je ubijen i Irfan Osmankić, ali je on jedini čije tijelo do danas nije pronađeno. U nadi da saznaju istinu o nestalim, njegova djeca Alen i Tea oformili su grupu pod nazivom „Djeca Bihaća 92-95“.

Sve njih najviše boli činjenica da ovaj događaj nije uvršten u manifestaciju obilježavanja stradanja Ljutočke doline. Nadoknaditi njihov gubitak ne može niko, ali se bol koju nose može ublažiti ispravljanjem nepravde, kako bi se i oni kažu osjećali poštovanim od strane vlastite države.

/rtvusk