Vlada Unsko-sanskog kantona u ovim momentima održava svoju 25. sjednicu na kojoj između ostalog razmatra Odluku o isplati regresa za korisnike budžeta za 2016. godinu.
Nakon redovnih isplata doprinosa što sindikati svakako priznaju ovoj Vladi i jasnog dobrog odnosa Vlade i sindikata, ovo bi trebao biti još jedan korak ka relaksaciji i poboljšanju odnosa socijalnih partnera što ustvari i jesu Vlada i sindikati.
Pored spomenute odluke, vrijedno je spomenuti rebalans Budžeta za tekuću godinu kako bi se uskladili dosadašnji prihodi i rashodi budžeta u ovoj godini.
Ne treba se zavaravati pričama koje se pojavlju povremeno, obično pred neke izbore, kako postoje izgledi za obnovu Unske pruge. Unske pruge u državnim planovima nema!
Piše: BISCANI.NET
Okvirna strategija saobraćaja u BiH, koju je nedavno usvojilo Vijeće ministara BiH, a usaglasili lideri svih političkih stranaka, objavljena je prije nekoliko mjeseci na zvaničnoj stranici Ministarstva prometa i komunikacija BiH. U tom strateškom dokumentu predviđeni su svi najvažniji projekte u narednih 15 godina i detaljno opisuje provođenje Prometne politike od danas do 2030. godine kada je u pitanju izgradnja infrastrukturnih projekata u BiH, od izgradnje autocesta, brzih cesta, željezničkih pruga, luka, mostova, pa sve do ulaganja u avioinfrastrukturu.
Krajine tu ima malo. Nema aerodroma Golubić, nema brzih cesta i što je najtužnije -nema Unske pruge. Unska pruga ne postoji više zvanično. Ona nije projekat i sve što do nje ostaje jest spomen koji blijedi na važnost te pruge u ex Jugoslaviji i povremeni upita zastupnika iz Krajine u parlamentima u Sarajevu. Pitao je Senad Šepić, Jasmin Emrić i još neki. Nit su dobili odgovor, nit podršku nit ih je neko i doživio ozbiljno, saznaje Biscani.net.
Krajina se uvijek bavila sama sobom toliko da su joj „promicale“ sve prilike. Čak se i kantonalno Ministarstvo za građenje i prostorno uređenje , u zadnjih nekoliko godina okrenulo samo zaštiti zraka i stavljanju fasada na zgrade, dok su na prostorno planiranje, čini se, zaboravili. Usvajanje ove strategije, koja se odnosi na period 2015.-2030. godina, jedan je od uvjeta Evropske komisije da bi naša država mogla aplicirati za pristup fondovima Evropske unije, a predstavlja smjernicu za razvoj saobraćajnog sektora u BiH i prikazuje detalje za implementaciju svih projekata do 2030. godine. Kako saznaje Biscani.net portal, kada je u pitanju Federacija, na listi prioriteta, čija je izgradnja već u toku ili treba početi, nalazi oko 30 projekata, od čega se 12 odnosi na autoceste, pet na izgradnju brzih cesta, a deset na magistralne ceste. Ukupna vrijednost projekata koji se odnose na izgradnju autoputa, tačnije Koridora 5C, iznosi oko 4,2 milijarde eura . Radi se o dionicama Nemila – Klopče, Mostar Jug – Zvirovići, Svilaj – Odžak, Tarčin – Ovčari, Žepče – Nemila, Mosta Sjever – Mostar Jug, Ovčari – Salakovac, Orašje – Tuzla i Žepče – Tuzla. Projekti na izgradnji brze ceste odnose se na dionicu Lašva – Nević Polje, Nević Polje – Jajce, Bihać – Velika Kladuša, Turbe – Donji Vakuf – Bugojno – Kupres – Livno – granica s Hrvatskom, ali i Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s Hrvatskom.
U RS je planirana izgradnja 24 projekta koja se odnose na puteve te četiri zaobilaznice. Ukupna vrijednost ovih projekata je oko 3,3 milijarde eura. Kad je u pitanju željeznica gavne potrebe i ciljevi razvoja mreže a u Federaciji BiH iskazani su u sljedećim aktivnostima: • Rekonstrukcija željeznica na Koridoru Vc u Federaciji BiH • Studija izvodljivosti nove linije Vareš – Banovići • Administrativne procedure radi identificiranja novih željeznica koje se mogu dodati SEETO mreži • Finaliziranje 2 investiciona ciklusa rekonstrukcije željeznica u BiH • Elektrifikacija linija Brčko – Tuzla i Doboj – Zvornik • Gradnja terminala za kontejnere Unske pruge nema. Podsjetimo, 1. decembra 2012. godine ukinuti su putnički vozovi na relaciji Bihać – Bosanski Novi i Tuzla – Brčko. Glasnogovornica Željeznica FBiH Senka Račić o razlozima ukidanja tad je rekla : „Razlog ukidanja tih linija u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju jeste nemogućnost Željeznica Federacije da i dalje snose izuzetno visoke troškove koje su proizvodile te linije. Iako je iz Unsko-sanskog kantona izražavana spremnost za subvenciniranje putničkih linija ni od tog nije bilo ništa. Što se tiče Hrvatske oni su davno stavili tačku na to i javno se odredili jer ova pruga na ukupno devet mjesta prelazi granicu sa susjednom državom BiH, i potrebno je zajednički rješavati problematiku, odnosno RH ne može samostalno pokrenuti nikakve aktivnosti po tom pitanju, već isključivo zajednički s BiH. BiH se, međutim sama sa sobom nije mogla dogovoriti da iskoristi potencijale, kakav je Unska pruga, te su susjedi odustali od „ćorava posla“.
Možda još ima nade? Ali ima li političke odlučnosti i spremnosti u Krajini da zvanično Sarajevo natjera da prizna javni interes Unske pruge?
Pasarela za pješake koja povezuje Ozimice I i centar Bihaća jutros je bila pokušaj egzibicije jednog nesavjesnog vozača. Policija je odmah izišla na lice mjesta, a prema informacijama portala na sreću nije bilo povrijeđenih.
Razlozi ovog pokušaja vjerovatno nikad neće biti poznati ni samom vozaču …
U Direkciji regionalnih cesta Unsko-sanskog kantona (USK) ističu da imaju osigurana sredstva za zimsko održavanje, no kažu da ih koči pravna regulativa.
“Postoji generalan problem budući da je i ljetno i zimsko održavanje unutar redovnog održavanja. Tender za redovno održavanje se ‘razvlači’ od marta zbog žalbi i najvjerovatnije će biti ponovljen, a zbog Zakona o javnim nabavkama može trajati unedogled. Kada je riječ o ljetnom održavanju, osigurali smo 535.000 KM putem pregovaračkog postupka i trenutno čekamo odobrenje Vlade USK za preraspodjelu sredstava za završetak otvorenog pregovaračkog postupka za zimsko održavanje”, kaže za Klix.ba Enver Mustafić, v. d. direktora Direkcije regionalnih cesta USK.
Ipak, on napominje da pronalaze alternativna rješenja za pravne vakuume, pa su, naprimjer, uspjeli riješiti kriznu situaciju za protekli vikend kada je snijeg padao dva dana.
Također, govori da su ceste u USK do sada bile raspoređene na tri LOT-a, dok će ubuduće postojati pet LOT-ova.
“Jedna firma će imati pravo učestvovati na dva LOT-a, zavisno od toga da li ima kapacitet za održavanje ceste. Očekujemo da će biti angažirano bajviše pet firmi i vjerujemo da nećemo imati nikakvih problema”, ističe Mustafić.
Bihać je smješten u sjeverozapdnom dijelu Bosne i Hercegovine na 15˚54′ istočne geografske dužine i 44˚49′ sjeverene geografske širine. Grad leži u prostranoj bihaćkoj koltlini na obalama rijeke Une. Pružajući se u pravcu jugoistok-sjeverozapad, prostranu bihaćku kotlinu sa zapada i jugozapada zatvara planina Plješivica (Gola Plješevica 1649 m) i njeni obronci Debeljača (573 m), Somišlje (447 m), dok je na istoku i jugoistoku kotlina omeđena planinom Grmeč (Crni vrh 1604 m) i njenim obroncima (Ljutoč 941 m), Jadovnik (1211m) i Gredoviti Vrh (1209 m). Bihać ima nadmorsku visinu 231 metar.
Bihać u prapovijesno i rimsko doba
Ostaci mnogobrojnih naselja i nekropola (grobalja) pronađeni na prostoru Bihaća potvrđuju da je ovo područje bilo naseljeno već u davnoj prošlosti. Potvrdu tome dala su i brojna arheloška istraživanja na području Bihaća i njegove okolice koja su otpočela krajem 19. stoljeća. Poseban doprinos u tom arheloškom istraživanju dali su: W. Radimsky, M. Hoernes, F. Fiala, Ć. Truhelka i S. Sielski. Rezultati tih istraživanja su otkrića na nekropoli Jezerine u Pritoci, na sojeničkom naselju u Ripču, nekropoli u Ribiću, te svetilište plemena Japoda na izvoru Privilice. Naknadnim arheloškim istraživanjima u najbližoj okolici Bihaća pronađen je veliki broj lokaliteta koji su svojim izgledom pokazivali da su vrlo rano bili naseljeni. To se prije svega odnosi na Ripač gdje su prije Drugog svjetskog rata pronađene kosti mamuta i dva kremena paleolitskih nožića, Pritoka gdje su u odronjenoj obali na dubini od 2 metra pronađeni odlomci zemljinog posuđa i mjesto Kralje gdje su na lijevoj obali rijeke Une pronađeni brojni ostaci prapovijesnog posuđa. Osim ovih otkrića, arhelozi su u okolici Bihaća pronašli ostatke naselja na uzvišenim zaravnjenim glavicama – gradine. Većina ovih naselja bila je zaštićena iskopanim jarkom ili nasipima od kamena i zemlje – suhozidom. Veličine gradina su bile različite. Od onih veličine 440 x 125 m kao što je Izačić-gradina do onih veličine 28 x 12 m kao što je Kulište kod Bajrića. Gradine su se sastojale iz dva dijela: grada i podgrađa, međusobno odvojenih suhozidom. Na ulazu ili u najbližoj okolini gradina uočljive su bile gomile nasutog kamena i zemlje okruglog oblika – tumulusi, odnosno prapovijesni grobovi. Na platou gradina pronađeno je mnoštvo odlomaka prapovijesnog posuđa i drugih predmeta izrađenih od pečene gline. Tumulusi su pronađeni na gradini Palež kod Spahića, Zapoljak – Crkvina kod Tihotine i Dubrovnik kod Srbljana. Arhelozi su mišljenja da je najveći broj ovih gradina nastao u starijem željeznom dobu ( VIII.- V. stoljeća pr. n.e.)
Na području Bihaća i njegove okoline pronađeni su brojni nalazi iz rimskog doba. To se prije svega odnosi na nadgrobne spomenike, natpise, reljefe , posvete božanstvima i ostatke rimskih zgrada. U Golubiću je pronađeno 6 rimskih spomenika koji su upotrebljeni za pokrivanje vodovoda u Žegaru. Iz spomeničkih natpisa može se utvrditi imena i godine starosti pokojnika. Ostaci rimskih zgrada pronađeni su u Brekovici, Golubiću, Hudurima, Ripču i Malom Založja. Ovi pronađeni ostaci odnosili su se na posljednje dijelove temelja zgrade zbog čega je bilo vrlo teško utvrditi njihovu namjenu. U Golubiću je pronađen Mitrasov reljef, dvije posvete bogu Mitrasu, te jedan reljef s likom Herakla. Mitras je bilo orijentalno božanstvo čiji je kult poštovan i u Golubiću, a pretpostavlja se da je tu bilo i njegovo svetište – Mitreum.
Od ostalih arheloških nalaza iz rimskog doba, pronađenih na području Bihaća i njegove okolice, ističe se rimski novac koji je uglavnom izrađivan od bronce, a svjedoči o razvoju trgovine u tom razdoblju. Tu su i brojni japodski natpisi nastali u vrijeme kada su Japodi bili pod rimskom vlašću. Takvi natpisi su pronađeni u Brekovici, Čavkićima, Ćehićima, na Humačkim glavicama, u Kraljama, Pritoci, Ribiću, Malom Založju te drugim bihaćkim naseljima. Međutim, najznačajniji spomenici koje su nam ostavili Japodi na bihaćkom području bile su kamene urne, izrađene u obliku sanduka. U urne su Japodi stavljali pepeo svojih spaljenih pokojnika. Urne su pronađene na Humačkoj glavici, u Čavkićima, Golubiću, Pritoci, Ribiću, Ripču i Malom Založju.
Na urnama su se osim crteža nalazili i rimski natpisi na osnovu kojih se može saznati imena pokojnika koji su njima sahranjeni. Posebno je vrijedna urna pronađena u Ribiću, koja je sa sve četiri strane imala urezane crteže koji su bili vezani za kult mrtvih. Na prednjoj strani urne prikazan je pokojnik na prijestolju pred kojim stoji jedan ratnik. Na jednoj bočnoj strani urne prikazana su dva konjanika i ždrijebe iza njih na drugoj pogrebna povorka žena, a na zadnjoj strani urne prikazana su antitetski dva bika svaki s pticom na leđima. To potvrđuje da su Japodi veoma poštovali svoje pokojnike. Pored velike umjetničke vrijednosti, pronađene urne otkrivaju i mnoge detalje iz svakodnevnog života Japoda. Na odlomku jedne urne pored ratnika na konju prikazano je morsko čudovište i ptica s ljudskom glavom, a što je vezano za kult mrtvih. Figure su prikazivane nage i odjevene. Ženske figure su bile obučene u duge suknje s naborima i širokim pojasevima, a gornji dio ženskog odjela ostavljao je nepokriveno desno rame i ruku. Urne s crtežima potječu iz I. ili II. stoljeća, a one s natpisima su nastale nešto kasnije. Na njima se uočava utjecaj grčke arhajske umjetnosti VII. i VI. stoljeća pr.n.e.
Japodi – svjedoci jednog vremena
U mlađem željeznom dobu (V. – I. stoljeća pr.n.e.) u okolici Bihaća se je nalazilo jedno od središta ilirskog plemena Japoda. Prostor kojeg su naseljevali Japodi protezao se je od Cerkniškog jezera do desne obale Une, te od srednjeg toka Kupe i Gline do Senja i Otočca. Osim materijalnih ostataka koji zorno svjedoče o životu Japoda na ovom području, postoje i brojni zapisi rimskih pisaca o ovom ilirskom plemenu. Rimski pisci, poput Apiana, Cicerona, Livusa ili Strabona služe se različitim oblicima imena za japode: Iapudes, Iapydes ili Iapodes. Podaci o Japodima koje iznose rimski pisci odnose se na razdoblje sukoba između Japoda i rimske vojske. Japodi prvi put dolaze u dodir s Rimljanima u prvoj polovini II. stoljeća pr.n.e. Iako ih je 129. godine pr.n.e. vojno porazio rimski konzul C. Sempronius Tuditanus, tim porazom Japodi nisu bili i konačno pokoreni. Oni nastavljaju voditi ratove s Rimljanima sve do konačnog poraza 35. godine pr.n.e., kada je rimski vojskovođa Oktavijan pokorio Japode i razrušio njihov glavni grad Metulum.
Pretpostavlja se da su Japodi zajedno s ostalim ilirskim plemenima sudjelovali u tzv. Bellum Batonianum, odnosno velikom ustanku protiv Rimljana od 6. – 9. godine, iako se njihovo ime izričito ne spominje. Rimljani su na području kojeg su naseljavali Japodi ( od današnjeg Gorskog kotara do Bihaća) imali svoje vojne straže s manjim vojnim skupinama. Jedna takva stražara nalazila se je na Kulištu iznad slapa Kostela. Nakon što su ih Rimljani pokorili Japodi su, najvjerovatnije, dobili određeni stupanj samouprave što potvrđuju i pronađeni žrtvenici s natpisima japodskih starješina. Ovi žrtvenici su pronađeni na izvoru Privilici nadomak Bihaća, a na njima je ispisano ime ovog plemena – Japodes.
Značajniji arheloški lokaliteti Bihaća
U značajnije arheloške lokalitete, na temelju crpimo spoznaju o prapovijesnom i rimsko dobu na području Bihaća su Golubić, Pritoka – Jezerine, Privilica, Ribić i Malo Založje.
Na lokalitetu Privilica, točnije ispod stijena brda Debeljače 1895. godine pronađen je veliki broj kamenih spomenika s natpisima- ara. Bili su to žrtvenici posvećeni Bindusu – Neptunu, božanstvu izvora i vode. Ovi spomenici potječu iz I. ili II. stoljeća, odnosno iz razdoblja rimske okupacije ovog područja. Svetilište na Privilici nalazilo se je na otvorenom prostoru, a oko samog izvora bili su postavljeni žrtvenici. Natpisi na spomenicima govore o ljudim koji su ih postavljali, a koji su na taj način ispunjavali svoj zavjet i prinosili svoje žrtve. Oko spomenika je pronađeno mnogo kozjih rogova i kostiju, a na jednom žrtveniku je bio urezan i crtež triju jaraca. To potvrđuje da su ljudi na „priviličkim“ žrtvenicima svojim božanstvima najviše prinosili životinjske žrtve, prije svega jarce.
U selu Pritoka, udaljenom 5 kilometara od Bihaća, krajem 19. stoljeća otkrivena je jedna od najvećih japodskih nekropola. Areheloškim iskopavanjima 1892. na njivama zvanim Jezerine otkriveno je preko 550 grobova s velikom količinom nakita i posuđa.
Na ovom groblju neki mrtvaci su bili normalno sahranjeni, neki spaljeni, a njihov pepeo pohranjen u urne. Pronađeni nakit isticao se je po svojoj raznovrsnošću. Posebno se ističe japodski nakit – jantar, koji na ovo područje dolazi s obala Baltičkog mora. Japodi su najviše koristili jantarna zrna različitih oblika, ukrašena rebrima ili urezanim kružićima. Osim jantara, Japodi su prepoznatljivi i po posebnim vrstama nakita – fibulama, dosta sličnim današnjim broševima. Izrađivane su od bronce. Fibule sa zrnima jantara predstavljaju jedinstvenu vrstu nakita koju su upotrebljavali samo Japodi. Na lokalitetu Jezerina pronađeni su i druge vrste nakita rađenog od bronce kao što su razne narukvice, grivne za noge, pločice, lančići, dugmadi i sl. Neki pronađeni predmeti bili su izrađeni i od srebra.
U Ribiću, mjestu na desnoj obali Une, 1896. i 1897. godine vršeno je otkopavanje nekropole Japoda. Iskopana površina bila je veličine 25 x 15 metara. Na njoj je otkriveno 316 grobova, a u svega 6 grobova pronađeni su skeleti. U ostalim grobnicama pronađene su urne s ostacima spaljenih tijela. Urne su bile od zemlje i gline. U glinenim urnama pored ostataka spaljenih mrtvaca pronađeno je dosta nakita, oružja i posuđa. Nekropola u Ribiću služila je kao mjesto za sahranjivanje Japoda od oko 350. godine pr.n.e. do oko 150. godine nove ere.
Osim većeg broja rimskih nadgrobnih i drugih spomenika, na području Golubića, arheloškim iskopavanjima otkrivena je nekropola s 130 grobova, od toga 74 prapovijesnih, 30 iz rimskog doba i 26 srednjovjekovnih grobova. U prapovijesnim grobnicama pronađeni su predmeti izrađeni uglavnom od bronce, a manji broj od željeza te potječu iz mlađeg željeznog doba. Među pronađenim predmetima su jedan željezni nož i jedna brončana pinceta. U grobnicama iz rimskog razdoblja pokojnici su uglavnom sahranjivani u sanducima napravljeni od obrađenih i neobrađenih kamenih ploča. Pronađeni nakit u ovim grobnicama bio je uglavnom od bronce. Pokojnici su u srednjovjekovnim grobnicama sahranjivani bez kamenog sanduka i u ovim grobnicama nije bilo predmeta. Masovne nadgrobne kamene ploče su bile bez ukrasa i natpisa.
Na području Malog Založja, udaljenom od Bihaća 6 kilometara, arheloškim iskopavanjima 1954. i 1955. otkriveni su temelji rimske zgrade i dvije crkve. Zgrada je bila građena od malih tesanih krečnjačkih blokova, a podnica od maltera (estrich). U zgradi su bili sačuvani kanali hipokausta, kao kanali koji su služili za jednu vrstu centralnog grijanja. Jedna od iskopanih crkava bila je starokršćanska bazilika, a druga jednobrodna srednjovjekovna crkva. Starokršćanska crkva potječe iz V. stoljeća. Sagrađena je u obliku trobrodne bazilike s tri polukružne apside i veličine je 21 x 11 metara. I treća pronađena zgrada u Založju je bila crkva iz kasnijeg razdoblja. U podnici crkve je otkriveno deset grobova. Na jednom od grobova, koji je najvjerovatnije sagrađen kada i crkva, na gornjoj ploči (poklopcu groba) bio je urezani crtež pet japodskih konjanika.
Konji prikazani na crtežu ucrtani su vrlo preciznim i točnim linijama. Na njemu su prikazani konji kratkog trupa, velikih nogu, a na njima konjanici s velikim nosevima i očima predstavljenim u obliku kruga. Ploča s japodskim konjanicima iz Malog Založja ubraja se u najljepša umjetnička ostvarenja Japoda i potječu iz I. ili II. stoljeću nove ere.
U temeljima i šutu srednjovjekovne crkve u Malom Založju otkriven je čitav niz antičkih spolija (spomenika koji su upotrebljeni kao građevinski materijal).
Među spolijama pronađen je i reljef na kojem je predstavljen Silvan, božanstvo šuma i plodnosti s tri Nimfe, koje su na našem području smtrane božanstvom šuma i izvora. Reljef je rađen od krečnjaka, veličine je 61 X 62 x 12 cm, a figure Silvana i Nimfi su frontalno i simetrično poredane jedna pored druge. Na reljefu Silvan je prikazan s kozjim nogama, dugim repom i rogovima, dok su Nimfe predstavljene u dugim naboranim haljinama.
Arheloška iskopavanja na lokalitetu Založja otkrila su tri razdoblja gradnje na bihaćkom području: kasnoantičko, starokršćansko i srednjovjekovno.
Nakon što je na sjednici Predsjedništva Stranke demokratske akcije, prošle sedmice, kad su se bavili pitanjima izbornih rezultata, donijete odluke o tome kako će se stranka ponijeti spram onih lokalnih organizacija SDA koje su zabilježile loš izborni rezultat u USK je vikend protekao u znaku špekulacija o kadrovskim “pospremanjima”.
Šemsudin Dedić
Očekivano, SDA u Bosanskoj Krajini loše je prošla u ocjenjivanju jer su na prošlim izborima osvojili samo jedno načelničko mjesto u Sanskom Mostu. Zato u roku dva mjeseca moraju biti smijenjena rukovodstva SDA u Bihaću i Bužimu gdje je stranka izgubila načelničke pozicije. Isto čeka i SDA Ključ jer je podbacila i u utrci za načelnika i imala znatan pad u broju osvojenih mandata.
U Bihaću je danas viđen i Šemsudin Dedić, predsjednik KO SDA USK i federalni ministar poljoprivrede. Dedić ce biti odgovaran za provođenje zaključaka Predsjedništva i kako saznaje BISCANI.NET u KO SDA razmišljaju da općinske SDA nakon smjena povjere mlađim ljudima i to nesuđenim načelnicima.
U Bihaću to bi bio Hadis Jusić, a u Ključu Jasmin Musić.
Po nalogu tužioca Posebnog odjela za ratne zločine, policijski pripadnici SIPA-e 11. novembra lišili su slobode osumnjičenog za ratni zločin.
Osumnjičeni je pod istragom Tužilaštva BiH i osumnjičen je da je u svojstvu pripadnika 5. korpusa Armije RBiH, počinio ratni zločin nad ratnim zarobljenicima, pripadnicima VRS u ljeto 1995. godine.
U interesu istrage tužilaštvo neće objavljivati identitet osumnjičenog, navodi se u saopćenju.
Navedeni osumnjičeni je pod istragom zajedno sa više osoba koje su učestvovale u zločinu i osumnjičen je da je lično ubio jednog zarobljenika.
Nakon lišenja slobode, postupajući tužilac je ispitao osumnjičenog te će u zakonskom roku odlučiti o daljim aktivnostima.
Magistrant sarajevske Akademije likovnih umjetnosti Edis Vojić (27) jedno je od hiljada bosanskohercegovačke djece koju su ratne porodične tragedije još u najranijem djetinjstvu gurnule u borbu sa surovošću života, da bi iz nje, zahvaljujući prvenstveno svojoj čestitosti, odgoju i volji za uspjehom, mnogi izašli kao pobjednici.
Iako je imao samo tri godine kada mu je na mostu na Štrbačkom buku otac zarobljen, a potom ubijen, odrastanje bez oca, iako teško, nije ga spriječilo da 24 godine kasnije postane vlasnik fakultetske diplome ovjekovječene srebrenom značkom Univerziteta u Sarajevu.
Edis Vojić nije jedini primjer u BiH gdje su djeca, koja su u ratu ostala bez roditelja, postajala uspješna i društvu, korisni ljudi. I njega, kao i mnoge druge, ratna tragedija nije okovala očajem, nemoći i mržnjom, već im je bila snažan zamajac za životni uspjeh koji je ujedno značio i ispunjenje sna njihovih ubijenih roditelja. Nema većeg poraza zločinaca koji su u Ljutočkoj dolini ubijali nevine ljude od Edisove diplome i, uz to, načina na koji on, kao akademski obrazovan građanin, trasira pamćenje njihovog zločina.
Lična tragedija, kako je sam priznao, Edisa je oblikovala kao umjetnika. Njegova izložba „Kada je vrijeme stalo“, inspirirana tragedijom Tomašice, ovih dana obilazi BiH. Nema boljeg načina da se zločin vidi i upamti, a zločinci prepoznaju.
Dana 18.2.2016. godine objavljen je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za subvenciju za prvo zapošljavanje i samozapošljavanje u skladu sa Uredbom o poticanju zapošljavanja (Službene novine FBiH 95/15 od 11.12.2015. godine).
Napomena: Obrazac zahtjeva sa pratećom dokumentacijom se dostavlja nadležnoj kantonalnoj službi za zapošljavanje lično ili putem pošte.
O B A V I J E S T
(Sarajevo, 15.11.2016. godine) – Obavještavamo zainteresirane poslodavce i nezaposlene osobe iz Unsko-sanskog, Zeničko-dobojskog, Srednjobosanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Kantona 10 (Livno) kantona da je od 15.11.2016. godine ponovo omogućeno podnošenje zahtjeva za subvencioniranje zapošljavanja i samozapošljavanja u skladu sa Uredbom o poticanju zapošljavanja Vlade Federacije BiH. Javni poziv će biti otvoren do 18.11.2016. godine.
Dodatno učešće je omogućeno budući da je, u međuvremenu, dio poslodavaca iz ovog kantona, koji su ranije aplicirali, smanjio broj traženih osoba ili su odustali od učešća u realizaciji.
OBAVIJESTI
(Sarajevo, 3.10.2016.) – Budući da je pristigao dovoljan broj prijava, prijavljivanje za poslodavce i nezaposlene osobe iz BPK i USK , PK (21.10.2016. godine), Kanton 10 (24.10.2016. godine), SBK (25.10.2016. godine), HNK (8.11.2016. godine) te ZDK (14.11.2016. godine) je ponovo ograničeno, tj. obustavljeno.
O B A V I J E S T
Obavještavamo zainteresirane poslodavce i nezaposlene osobe da je od 26.9.2016. godine omogućeno podnošenje Zahtjeva za subvenciju za zapošljavanje mladih nezaposlenih osoba bez radnog iskustva ili Zahtjeva za subvenciju za samozapošljavanje u skladu sa odredbama Uredbe o poticanju zapošljavanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, br. 95/15, 32/16 i 48/16) kojom su utvrđeni uvjeti učešća. Prijava za učešće se vrši svaki radni dan u periodu od 8 do 16 sati putem internet stranice Federalnog zavoda za zapošljavanje (www.fzzz.ba) do zaprimanja zahtjeva u visini raspoloživih sredstava.
OBAVIJEST
Prijavljivanje na Javni poziv za subvencioniranje zapošljavanja nezaposlenih osoba bez radnog iskustva i samozapošljavanja privremeno se ograničava za aplikante iz Srednjobosanskog (25.2.2016./03.08.2016.), Kantona Sarajevo (3.3.2016.) i Zeničko-dobojskog (10.3.2016.), Hercegovačko-neretvanskog (15.3.2016.) Posavskog (15.3.2016.), Unsko-sanskog (18.4.2016.), Kantona 10 (18.4.2016.) i Tuzlanskog kantona (13.5.2016. godine) zbog izrazito velikog broja podnesenih prijava i ograničenog iznosa raspoloživih finansijskih sredstava.
O B A V I J E S T
(Sarajevo, 15.3.2016. godine) – Obavještavamo zainteresirane poslodavce i nezaposlene osobe iz Srednjobosanskog kantona da je od 15.3.2016. godine ponovo omogućeno apliciranje za učešće u Programu sufinansiranja zapošljavanja 2016, kao i podnošenje zahtjeva za subvencioniranje zapošljavanja i samozapošljavanja u skladu sa Uredbom o poticanju zapošljavanja Vlade Federacije BiH.
Dodatno učešće je omogućeno budući da je, u međuvremenu, dio poslodavaca iz ovog kantona, koji su ranije aplicirali, odustao od učešća u realizaciji Programa i Uredbe.
OBAVIJESTI
(Sarajevo, 17.3.2016.) – Budući da je jučer pristigao dovoljan broj prijava, prijavljivanje za poslodavce i nezaposlene osobe iz SBK je ponovo ograničeno, tj. obustavljeno.
U Ribiću, mjestu na desnoj obali Une, 1896. i 1897. godine vršeno je otkopavanje nekropole Japoda. Iskopana površina bila je veličine 25 x 15 metara. Na njoj je otkriveno 316 grobova, a u svega 6 grobova pronađeni su skeleti. U ostalim grobnicama pronađene su urne s ostacima spaljenih tijela. Urne su bile od zemlje i gline. U glinenim urnama pored ostataka spaljenih mrtvaca pronađeno je dosta nakita, oružja i posuđa. Nekropola u Ribiću služila je kao mjesto za sahranjivanje Japoda od oko 350. godine pr.n.e. do oko 150. godine nove ere.
Među spolijama pronađen je i reljef na kojem je predstavljen Silvan, božanstvo šuma i plodnosti s tri Nimfe, koje su na našem području smtrane božanstvom šuma i izvora. Reljef je rađen od krečnjaka, veličine je 61 X 62 x 12 cm, a figure Silvana i Nimfi su frontalno i simetrično poredane jedna pored druge. Na reljefu Silvan je prikazan s kozjim nogama, dugim repom i rogovima, dok su Nimfe predstavljene u dugim naboranim haljinama.
