Nakon završetka Ramazanskog bajrama, na graničnom prijelazu Izačić zabilježene su velike gužve i duge kolone vozila, potvrđujući još jednom snažnu povezanost krajine sa svojom dijasporom.
Prema prizorima s terena, kolone putničkih i teretnih vozila protezale su se kilometrima, dok su brojni građani koji su praznične dane proveli sa porodicama u Krajini krenuli nazad prema zemljama zapadne Evrope, gdje žive i rade. Ovakve situacije redovno se ponavljaju nakon većih praznika, kada mnogi koriste slobodne dane za dolazak u rodni kraj.
Za brojne Krajišnike koji godinama žive u inostranstvu, Ramazanski bajram predstavlja jedan od najvažnijih trenutaka u godini za okupljanje s najmilijima. Upravo zbog toga, po završetku praznika, na izlazima iz Bosne i Hercegovine, posebno prema Hrvatskoj, dolazi do pojačanog intenziteta saobraćaja, a Izačić važi za jedan od najopterećenijih prijelaza.
Iza svake kolone kriju se priče o privremenim povratcima, porodičnim susretima i životu između dvije adrese. Mnogi putnici, iako suočeni s dugim čekanjima i umorom, ističu da su ovakvi dolasci neprocjenjivi zbog vremena provedenog sa porodicom.
Ovi prizori još jednom podsjećaju na važnu ulogu dijaspore u svakodnevnom životu Krajine. Njihovi dolasci tokom praznika donose živost gradovima, pune domove i oživljavaju zajednice, potvrđujući da veza sa zavičajem ostaje snažna bez obzira na udaljenost.
U Bihaću je obilježen Dan šehida, koji se obilježava drugog dana ramazanskog bajrama.
Na mezarju Humci u Bihaću odata je počast i položeno cvijeće na centralnom spomen obilježju u čast braniteljima Bosne i Hercegovine.
Dostojanstvenom obilježavanju, uz članove porodica šehida i brojne građane, prisustvovao je premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić , članovi Vlade i predstavnici Skupštine USK.
Na mjestu pogibije obilježena je godišnjica stradanja Saliha Dizdarića i njegovih suboraca Mustafe Zulića, Fahrudina Mehtića i Amira Redžića.
Obilježavanju su prisustvovali bivši suborci, članovi porodica, građani, te predstavnici političkog i vjerskog života, a u ime Grada prisutnima se obratio gradonačelnik Elvedin Sedić.
„Svaki put kada se okupimo na ovakvim mjestima, trebali bismo se zapitati šta smo mi učinili za one koji su svoje živote položili za odbranu ove zemlje. Nažalost, uvijek me razočara kada vidim koliko malo nas se okupi da im oda počast. Ako zaista vjerujemo da su šehidi među nama, da vide nas i naša djela, onda moramo biti svjesni i onoga što im pokazujemo, koliko čuvamo ono za šta su se borili, koliko smo dostojni njihove žrtve”, kazao je gradonačelnik Sedić.
Počast su odali i maratonci, a o vojnom putu i hrabrosti ovih heroja govorili su i njihovi suborci, prisjećajući se zajedničkih trenutaka, ali i odlučnosti i požrtvovanosti koje su ih krasile u najtežim danima.
U sklopu obilježavanja položeno je cvijeće na mezaru rahmetli Saliha Dizdarića, a potom je otkrivena novopostavljena spomen-ploča koja će trajno svjedočiti o njihovoj žrtvi i biti podsjetnik budućim generacijama na nepokolebljivu hrabrost i ljubav prema domovini.
Podsjećamo, Salih Dizdarić bio je dobitnik dva najviša ratna priznanja, značke Zlatni ljiljan i ordena Zlatni grb s mačevima. Kao jedan od osnivača Patriotske lige i rezervnog sastava policije, te kasnije komandant čete u Trećem bataljonu 502. Viteške brigade, pokazao je izuzetno vojničko umijeće i taktiku, zahvaljujući kojima su ostvareni brojni značajni ratni podvizi. Njegovo ime, zajedno s imenima njegovih saboraca, ostaje trajno upisano u historiju kao simbol hrabrosti, časti i odanosti domovini.
Dan narcisa obilježen je na Gradskom trgu, u organizaciji članica Udruženja oboljelih od karcinoma „Behar“. Ova javnozdravstvena akcija se širom svijeta obilježava u drugoj polovini marta s ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka dojke.
„Kao i svake godine, u drugoj polovini marta održavamo našu akciju, s ovogodišnjim nazivom ‘Narcisi 2026’. Članice Udruženja su našim sugrađanima dijelile narcise i brošure, te ih upozorile na važnost preventivnih pregleda, odnosno ranog otkrivanja karcinoma dojke“, riječi su predsjednice Udruženja oboljelih od karcinoma „Behar“ Mileve Zulić.
Akciji i obilježavanju Dana narcisa pridružio se i gradonačelnik Elvedin Sedić.
„Dan narcisa jeste podsjetnik na važnost prevencije, ali i na snagu te hrabrost žena koje se suočavaju s ovom bolešću jer ta borba nije lična. Uvijek ću biti uz ovakve inicijative, jer one nose poruku života, nade i zajedništva. I što je najvažnije, na ovakav način učimo da je zdravlje najveća vrijednost koju imamo i da je briga o sebi čin odgovornosti, ali i ljubavi prema onima koji nas vole“, poručio je gradonačelnik Sedić.
Podsjećamo, narcis je cvijet nade, života i novog početka, simbol koji nas podsjeća na snagu i hrabrost žena koje se suočavaju s ovom bolešću, ali i na važnost da nikada ne zaboravimo koliko su podrška, razumijevanje i pravovremena briga ključni u svakoj borbi.
Najavljene izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju i građenju Unsko-sanskog kantona, koje je Vlada USK usvojila u formi nacrta i uputila u daljnju skupštinsku proceduru, izazvale su snažne reakcije u javnosti, posebno među predstavnicima lokalnih zajednica i stručnim službama koje se bave urbanizmom i građenjem.
Polemiku je prije nekoliko dana otvorila Sijana Hošić, šefica Odsjeka za urbanističko planiranje i građenje u Gradskom organu uprave Grada Bihaća, upozorivši da bi predložene izmjene mogle imati dalekosežne posljedice po prostor, plansko uređenje i pravnu sigurnost. Njene tvrdnje izazvale su brojne reakcije na društvenim mrežama, a rasprava je ubrzo prerasla okvire stručne polemike i postala tema šire javnosti.
Hošić je, pojednostavljeno objašnjavajući moguće posljedice zakonskih izmjena, navela da bi predložena rješenja mogla otvoriti prostor za različita sporna tumačenja i praktične probleme na terenu. Među njima je istakla mogućnost da se infrastrukturni objekti i mreže grade mimo jasnih planskih ograničenja, da se jednostavni objekti definiraju preširoko, te da bi pojedini zahvati mogli biti realizirani bez dosadašnjeg nivoa kontrole. Posebno je upozorila na mogućnost narušavanja prostora, konflikata među susjedima i dugoročnih posljedica po urbanistički razvoj.
Reagovao je i gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, ocijenivši da predloženi nacrt predstavlja “legalizaciju bezakonja”. Prema njegovim riječima, sporna je činjenica da se nacrtom, kako tvrdi, praktično briše jasna razlika između jednostavnijih objekata poput kioska i znatno većih stambenih i pomoćnih objekata, čime se ozbiljno slabi sistem kontrole gradnje na lokalnom nivou.
Sedić je upozorio da bi usvajanje ovakvih rješenja moglo dovesti do nekontrolisane gradnje, posebno u osjetljivim područjima, uključujući obalu Une, ali i trase infrastrukturnih mreža koje bi, prema njegovom tumačenju, mogle biti postavljane bez dovoljno uvažavanja prostornih i urbanističkih planova.
Također je naveo da su pojedina predložena rješenja, prema njegovom mišljenju, u koliziji sa zakonima višeg nivoa vlasti, naročito kada je riječ o nadležnostima u vezi sa magistralnim cestama.
S druge strane, ministar građenja i prostornog uređenja USK Edvin Odobašić odbacio je ove optužbe, ocijenivši ih netačnim i tendencioznim. U javnom obraćanju istakao je da izmjene zakona ne uvode mogućnost nelegalne niti nekontrolisane gradnje, već imaju za cilj pojednostavljenje i objedinjavanje procedura za manje i manje složene objekte.
Prema njegovom pojašnjenju, za stambene objekte do 200 kvadratnih metara i poljoprivredne objekte do 400 kvadratnih metara predviđeno je objedinjavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje u jedinstven upravni postupak.
Ministar tvrdi da investitori ni u tom slučaju nisu oslobođeni zakonskih obaveza, te da su i dalje obavezni izraditi glavni projekat, pribaviti potrebne saglasnosti, izvršiti eventualnu pretvorbu zemljišta, platiti propisane naknade i po završetku radova pribaviti upotrebnu dozvolu.
Odobašić naglašava da se time ne ukida kontrola zakonitosti, već se administrativni postupak čini efikasnijim. Odbacio je i tvrdnje da se predloženim izmjenama omogućava gradnja u zaštićenim područjima ili uz rijeku Unu, navodeći da takva gradnja nije bila dozvoljena ni ranije, niti će biti dozvoljena prema novim rješenjima. Prema njegovim riječima, problemi na terenu proizlaze prvenstveno iz nedovoljne primjene postojećih propisa, a ne iz samih zakonskih izmjena.
Dodatnu kritiku nacrta iznio je i Damir Smajić, šef Službe za urbanističko planiranje, građenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove, koji je poručio da izmjene “ne valjaju”, da su “na štetu investitora” i da “nepovratno uništavaju prostor”.
Ustvrdio je i da su predložena rješenja u suprotnosti s propisima višeg reda, te izrazio spremnost da o tome učestvuje u javnoj i stručnoj raspravi potkrijepljenoj činjenicama.
Tako se oko jednog od najvažnijih zakonskih prijedloga za oblast prostornog uređenja i građenja u Unsko-sanskom kantonu otvorio ozbiljan sukob između kantonalnog nivoa vlasti, koji izmjene predstavlja kao mjeru za ubrzanje procedura i smanjenje administrativnih prepreka, i predstavnika lokalnih zajednica i stručnih službi, koji upozoravaju da bi posljedice mogle biti dugoročno štetne i teško popravljive.
U ovom trenutku ostaje otvoreno pitanje hoće li se u raspravu aktivnije uključiti i druge općine i gradovi s područja USK, kao i strukovna udruženja arhitekata, urbanista i drugih stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i građenja, prije nego što se nacrt zakona nađe pred zastupnicima Skupštine Unsko-sanskog kantona.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf poručio je da je rat ušao u ‘novi nivo sukoba’, uz najavu pojačanih odmazdi.
U objavi na društvenoj mreži X Mohamad Bager Galibaf naveo je da su napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na iransku energetsku infrastrukturu pokušaj prikrivanja njihovih ‘poraza’.
‘Na snazi je pravilo oko za oko i započeo je novi nivo konfrontacije’, poručio je.
U drugoj objavi rekao je da je reakcija na rat dovela do svojevrsne ‘nove revolucije’ koja se, kako tvrdi, širi ‘ulicu po ulicu’.
‘Iran je bio uspavan, vi ste ga probudili… Dolazi oluja’, napisao je.
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) zaprijetila je da će uništiti naftnu i plinsku infrastrukturu susjednih zemalja u Zaljevu ako ponovno bude napadnut iranski energetski sektor.
‘Još jednom vas upozoravamo da ste napravili veliku pogrešku napadom na energetsku infrastrukturu Islamske Republike, na što se odgovor već provodi’, navodi se u saopćenju koje prenose iranski mediji.
Dodaje se da će, u slučaju ponovnih napada, uslijediti još snažniji udari.
‘Ako se to ponovi, daljnji napadi na vašu energetsku infrastrukturu i onu vaših saveznika neće stati dok ne bude potpuno uništena, a naš odgovor bit će mnogo snažniji od dosadašnjih napada’, poručuje IRGC.
Ranije jučer tokom dana iranski mediji saopćili su da su napadnuta postrojenja povezana s plinskim poljem Južni Pars, najvećim na svijetu.
Nakon toga Iran je zaprijetio napadima na energetsku infrastrukturu u Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ubrzo potom raketni napad pogodio je katarski Ras Laffan, gdje je zabilježena velika materijalna šteta, što je izazvalo oštru osudu Dohe.
Saudijska Arabija je saopćila da je nakon noćnih iranskih napada “i ono malo povjerenja koje je ranije postojalo potpuno urušeno”.
“Saudijska Arabija zadržava pravo vojno djelovati protiv Irana a svako povjerenje u odnosu s Teheranom je narušeno”, rekao je ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Faisal bin Farhan Al-Saud.
Podsjetimo, sinoć je u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu zabilježeno nekoliko eksplozija, izvijestio je Reuters.
Prema izvještaju, u Rijadu se čulo nekoliko eksplozija, a širom grada su se mogle čuti i sirene za uzbunu.
Kako je navelo saudijsko ministarstvo odbrane, vojska ove zemlje je presrela i uništila četiri balističke rakete koje su lansirane prema Rijadu.
Ostaci presretanja pali su na različita područja u glavnom gradu, saopćilo je ministarstvo, dodajući da prve procjene ne ukazuju na štetu ili povrijeđene.
(klix.ba)
Američki predsjednik Donald Trump obećao je da će SAD “raznijeti u potpunosti” najveće plinsko polje na svijetu ako Iran ponovo napadne Katar.
Trump je u srijedu navečer na društvenim mrežama uputio prijetnju Iranu, ciljajući iransko plinsko polje South Pars, nakon što su iranske rakete pogodile Katar. Iranski napad uslijedio je kao odmazda na izraelski napad na polje South Pars ranije u srijedu.
Američko-izraelski rat s Iranom uzdrmao je energetska tržišta dok sukob dodatno pojačava pritisak na energetski sektor regiona. Cijena nafte naglo je porasla na međunarodnim tržištima, povećavajući troškove goriva i drugih roba te dodatno stežući globalnu ekonomiju.
Globalne cijene nafte porasle su nakon vijesti o napadu na South Pars zbog straha od iranske odmazde na energetsku infrastrukturu u Zaljevu.
Trump je u svojoj objavi naveo da SAD “nisu znale ništa” o napadu, ali je osoba upoznata s detaljima ranije u srijedu rekla da je Washington bio obaviješten o izraelskim planovima da pogodi plinsko polje, iako nije učestvovao u operaciji.
Nekoliko sati nakon napada na polje, vlasti Katara saopćile su da je balistička raketa pogodila ključni nacionalni plinski kompleks, izazvavši požar koji je nanio “opsežnu” štetu, te da je Katar protjerao dio osoblja iranske ambasade iz zemlje.
Američki predsjednik Donald Trump obećao je da Izrael više neće izvoditi napade na iransko glavno plinsko polje South Pars, ali je poručio da će, ako Iran ponovo napadne Katar, SAD uzvratiti i “masovno raznijeti u potpunosti” to polje.
Trump je prijetnju objavio na društvenim mrežama u srijedu navečer, u trenutku kada je rat uzdrmao globalna energetska tržišta, a iranske rakete pogodile Katar.
Ponovo je naglasio da SAD “nisu znale ništa” o napadu, iako je osoba upoznata s detaljima ranije istog dana rekla da je Washington bio obaviješten o izraelskim planovima da napadne plinsko polje, ali nije učestvovao.
Trump je naveo da Katar “ni na koji način, ni u kom obliku” nije bio uključen u izraelske napade na iransko plinsko polje, ali da “nažalost, Iran to nije znao” te je Katar napao “neopravdano i nepravedno”.
“Ne želim odobriti ovaj nivo nasilja i razaranja zbog dugoročnih posljedica koje bi imao na budućnost Irana”, poručio je Trump u svojoj prijetnji.
Dodao je, međutim, da “neće oklijevati” da to učini ako katarska postrojenja za ukapljeni prirodni gas budu ponovo napadnuta.
Katar je ključni dobavljač prirodnog gasa za svjetska energetska tržišta.
Proizvodnju je već smanjio ranije tokom rata, ali bi velika šteta mogla odgoditi povratak katarskih isporuka na tržište nakon završetka rata s Iranom.
Vijećnik u Gradskom vijeću Bihać Adnan Lipovača najavio je da će podnijeti stratešku inicijativu prema Gradonačelniku Bihaća, Vladi Unsko-sanskog kantona i institucijama Federacije BiH, a koja se odnosi na osnivanje nove gradske javne ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje.
Prema navodima iz inicijative, cilj je da Grad Bihać osnuje vlastitu ustanovu za predškolski odgoj, dok bi postojeći “Dječiji vrtić” i dalje ostao u kantonalnoj nadležnosti. Lipovača ističe da bi takav model, prema njegovom prijedlogu, omogućio gradu veći stepen upravljanja razvojem, kapacitetima i organizacijom predškolskog odgoja u skladu s potrebama bihaćkih porodica.
Kao predložena lokacija za budući objekat navode se Ceravci, gdje bi, prema predstavljenoj viziji, bio izgrađen novi gradski vrtić kapaciteta oko 200 mališana. U obrazloženju inicijative navodi se da bi takav objekat mogao doprinijeti smanjenju ili potpunom uklanjanju lista čekanja, ali i otvoriti prostor za nova radna mjesta za odgajatelje, vaspitače i drugo stručno osoblje.
U sklopu prijedloga predstavljen je i model plaćanja usluga vrtića prema socioekonomskom statusu porodice. Tako bi, prema toj ideji, boravak bio besplatan za porodice u kojima su oba roditelja nezaposlena, uz cijenu umanjenu za 50 posto za porodice s jednim zaposlenim roditeljem, dok bi punu cijenu plaćale porodice u kojima su oba roditelja zaposlena.
Lipovača u svom obraćanju navodi da Bihać ne bi trebao čekati na, kako je ocijenio, administrativna usporavanja, te smatra da je osnivanje nove gradske ustanove važan korak za jačanje lokalne podrške porodicama. Dodao je i da iza ove inicijative stoji Demokratska fronta BiH, uz stav da predškolski odgoj treba biti dostupniji svim građanima.
Pitanje dostupnosti vrtića i kapaciteta predškolskih ustanova posljednjih godina sve je važnije u mnogim lokalnim zajednicama, posebno u sredinama koje se suočavaju s odlaskom mladih porodica, ekonomskim pritiscima i promjenama u demografskoj slici. Upravo zbog toga, teme poput cijene boravka, broja mjesta i dostupnosti usluga postaju ne samo obrazovno, nego i šire društveno pitanje.
Predškolski odgoj u savremenim zajednicama sve se češće posmatra kao dio ukupne podrške porodici, tržištu rada i lokalnom razvoju. Dostupniji vrtići roditeljima mogu olakšati usklađivanje porodičnih i poslovnih obaveza, dok djeci pružaju raniji pristup organizovanom odgojno-obrazovnom okruženju. Hoće li najavljena inicijativa dobiti institucionalnu podršku i biti pretočena u konkretne korake, zavisit će od daljih odluka nadležnih nivoa vlasti.
(glas krajine)
U Bihaću je održana sjednica Gradskog vijeća Grada Bihaća. Među tačkama Dnevnog reda posebno se izdvojio Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o načinu postupanja sa komunalnim otpadom na području grada. Izvjestilac je bila Vildana Zulić, pomoćnik gradonačelnika za upravljanje razvojem, komunalnim djelatnostima i zaštitom okoliša, koja je pojasnila ključne novine.
“Prije svega donošenja ove odluke je bila zakonska obaveza Grada Bihaće, ispunjavanje zakonske obaveze, a to je usklađivanje sa zakonom o komunalnim dolatnostima koje je donijelo od Skupština Onskosanskog kantona u mjesecu, augustu prošle godine i na inicijativu između ostalog i Grada Bihaće, gdje smo tražili da se omogući jedincama lokalne samouprave postavljanje videonadzora u vrhu zaštite naše imovine.”
Zulić ističe da je jedan od ključnih elemenata odluke upravo mogućnost uvođenja videonadzora na lokacijama gdje se nalazi komunalna imovina.
“Videonadzor znači tamo gdje god postoji gradska komunalna imovina, kao što su na primjer kontejneri.”
Govoreći o promjenama za građane, naglašava da je riječ prije svega o dodatnom jačanju odgovornosti u postupanju s otpadom.
“Kako će građani od sada odlagati otpad? Građani, ja prije svega želim da istaknem da smatram da su naši građani jako ekološki educijani, da znaju kako se treba postupati sa otpadom, ali da uvijek postoji prostor da na neki način sami se pocitimo šta je to pravilno odlaganje otpadom.”
Dodaje da odluka ne donosi radikalne promjene, već precizira pravila i eventualne sankcije.
“U tom kontekstu, znači ova odluka na neki način samo malo pojačava odgovornost građana u smislu gdje se odlaže otpad, na koji način se odlaže otpad, koji su to eventualno sankcije sa nepravilno odlaganje otpada, a isto tako da zapravo ovaj videonazor koji nam je stavljena kao mogućnost da ga možemo primjenjivati za one građane koji odstupe od ove odluke i koji se ne budu pridržavali, znači prije svega kantonog zakona o komunalnim djelatnostima, ali isto tako i gradske odluke.”
Kada je riječ o konkretnim lokacijama, odluku o postavljanju kamera donosit će komunalno preduzeće na osnovu iskustva s terena.
“Videonazor će biti tamo gdje su kontejneri kod kolektivnog stanovanja, je li tako kod ustanova ili… Videonazor će biti tamo gdje naše komunalno preduzeće procijeni da su najveći problemi, jer mi znamo da smo imali, na primjer, kontejnere za kabasti otpad, da je u njima bilo svega osim kabastog otpada, znači naše komunalno preduzeće koje ima najbolje iskustvo kako se dešavaju i šta oni sve pronalaze na terenu, oni će procijeniti, donijeti odluku gdje postaviti videonazor, a opet naglašavam, u svrhu zaštite naše komunalne infrastrukture.”
Za građane koji žive u individualnim objektima, promjene su minimalne, ali se uvodi jasnije pravilo u vezi dodatnih vrećica otpada.
“Za građani koji su u kućama, koji svoj otpad bacaju u kante koje odvozi Komred, tu se ne mijenja ništa? U biti tu se ne mijenja ništa, odnosno, odlukom je definisano da, pored kanti koje svi nastujemo da budu što manje, jer banja kante znači zapravo i manju mjesečnu cijenu odvoza otpada, rečeno je dakle da ne može više da se postavljaju dodatne vrećice, mada moram priznati naše komunalno preduzeće ipak ima pozitivnu praksu i ako se takve vrećice s vremena na vrijeme istave, ono ih pokupe.”
Ukoliko građani kontinuirano imaju višak otpada, obavezni su uzeti veći spremnik.
“Dakle, ako građani vide da kod svakog odvoza imaju i dodatni otpad koji istavljaju vrećice, oni su zapravo dužni da zakupe od komunalnog preduzeća, kantu sa većim zapremenom. Cijena odvoza ostaje ista.”
Kako navodi, cilj je unaprijediti postojeći sistem i podići svijest o pravilnom odlaganju otpada.
“Ovo će, prema mišljenju Gradske uprave i JKP Komrad, poboljšati i unaprijediti trenutnu situaciju na način da budemo svi smjesni, da nas neko gleda i da ne možemo odlagati otpad kako smo to do sada odlagali. Da ako su kontejneri za miješani komunalni otpad, onda se tu odlaže miješani komunalni otpad. Ako su eko-otoci i ako je napisano šta se u te kontejnere odlaže, onda je bitno da odlažemo to, jer to svi u biti i znamo.”
Podsjeća i na mogućnosti pravilnog zbrinjavanja posebnih vrsta otpada.
“Isto tako definisano je, ako imamo viška otpada koji ne možemo odložiti kao kabasti otpad, bio otpad ili neke druge vrste otpada, znači to od prije znamo da možemo uz predodžbu plaćenog zadnjeg računa za usluge odvoza otpada odvesti u naše komunalno preduzeće.”
Sankcije, kako kaže, ostaju iste, a grad već ima uspostavljen sistem prikupljanja otpada.
“Sankcije su ostale iste i vjerujemo da za sada još uvijek nema potrebe da ih pooštravamo. Grad Bihać je prije godinu dana donio i gradonačelnik potpisao plan skupljanja komunalnog otpada, što znači da svi mi koji živimo u urbanim sredinama otpad takav možemo dovesti i ovo što sam rekla uz predodžbu plaćenog zadnjeg računa za usluge odvoza otpada odložiti na prostoru našeg javnog komunalnog preduzeća.”
Na kraju ističe da su u ruralnim područjima zadržani postojeći modeli prikupljanja otpada.
“Ovi kontejneri za kapacitet otpada i dalje su ostali u ruralnim mjesnim zajednicama i ima tačno navedena i napisana dinamika kada se oni prazne.”
Vijećnik Armin Amidžić naglašava da su ovakve teme izuzetno važne za rad Gradskog vijeća, posebno kada je riječ o zaštiti okoliša i svakodnevnim problemima građana.
“Koliko se bavim političkim životom i aktivizmom u ovome gradu, svaki dan vidim neku nelegalnu i novu deponiju koju bih volio da ne vidim.”
Ističe da je odluka rezultat konkretnih informacija s terena i saradnje sa komunalnim preduzećem.
“Posebno mi je drago što je u ovoj odluci upravo to tematizirano i vidi se da je nadležna gradska služba prikupljala informacije s terena, da su obavljali razgovore sa zaposlenicima JKP Komrad, da imaju informacije o problematici na terenu i da je ova odluka usklađena s tim.”
Navodi i konkretan primjer nelegalnog odlaganja otpada koji je ranije bio problematičan za rješavanje.
“Na primjer, imamo nedavno fotografije na društvenim mrežama gdje smo na Baljevcu, odnosno na onome putu prema aerdromu Željeva koja je odlična rekreativna staza za sve naše sugrađane prije nekoliko dana je izbačeno nečije privatno smeće, vjerovatno iz vozila izbačen otpad i u prijašnjim odlukama mi nismo imali osnove da komunalno preduzeće otkoni tu deponiju jer nismo znali kome to fakturisati.”
Prema njegovim riječima, nova odluka donosi i konkretne mehanizme za bržu reakciju.
“Znači, takvi nalozi morali su ići preko Zavoda za prostorno uređenje, a sad smo konkretno dobili jedan fond koji će služiti za takve namjere i to će biti itekako od pomoći da možemo brzo reagirati, da te neke deponije ne dođu u tolike razmjera da ih nije moguće više ni ukloniti.”
Posebno ističe i aspekt uređenja grada i vizuelnog identiteta.
“Također, ono što mi se sviđa da se razmišljalo o uređenju, izgledu i samom identitetu Grada Bihaća, tako da više ni vreće za smeće pored kontejnera, moćiće se možda nekako usmeno tolerirati nekoliko puta, ali kada vidite da to neko stalno ponavlja, znači to je znak da on treba uzeti ili veći kontejner, ili dodati još jednu kantu za smeće, da se razmišlja i da je faktički vizualni identitet Grada i sam osjećaj Grada prioritet i da se o tome mislilo i vodilo računa u ovoj odluci i zato smo je jednoglasno podržali”, istakao je Amidžić.
(usn krajina)
