Zbog primjene pravila 90/180 na granicama s EU transportna industrija u BiH nalazi se u izuzetno teškoj situaciji.
Zbog primjene pravila 90/180 na granicama s EU transportna industrija u BiH nalazi se u izuzetno teškoj situaciji, zbog čega su za 23. mart zakazane nove blokade graničnih prijelaza za izvoz i uvoz roba. Prijevoznici u BiH su nakon sastanka 7. marta u općini Doboj Jug, najavili da će se priključiti regionalnoj blokadi graničnih prijelaza za teretni saobraćaj, a ista poruka upućena je i nakon jučerašnjeg sastanka Radne grupe za koordinaciju aktivnosti u vezi s pitanjem boravka vozača iz BiH u Šengen zoni.
Ako do 23. marta ne bude nikakvih pomaka u rješavanju boravka bh. vozača u Evropskoj uniji, prevoznici iz BiH stupaju u štrajk i blokiraju granične prelaze – poručeno je.
Ipak, kako saznaje “Avaz”, policija neće dozvoliti blokade graničnih prijelaza.
– Još uvijek nemamo nikakvih akata vezanih za blokade upućenih prema Upravi policiije MUP USK-a, ali načelno stav MUP-a USK je da se neće dozvoliti bilo kakve blokade graničnih prelaza, jer takve blokade nisu u skladu s važećim zakonskim propisima. Ne osporavamo pravo bilo kome da se bori za svoja prava, ali je nedopustivo da ta borba osporava prava drugih građana – kazao je za “Avaz” ministar unutrašnjih poslova USK, Adnan Habibija.
Na području USK nalaze se četiri međunarodna granična prijelaza.
(Dnevni avaz)
Danas je održana 19. redovna sjednica Gradskog vijeća Bihaća. Između ostalog, jednoglasno je usvojen Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o načinu postupanja s komunalnim otpadom na području grada Bihaća.
Kako je istaknula Vildana Zulić, pomoćnica gradonačelnika za upravljanje razvojem, komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša, donošenje ove odluke predstavljalo je zakonsku obavezu Grada u cilju usklađivanja s kantonalnim Zakonom donesenim prije nekoliko mjeseci, ali i inicijativu Grada da se unaprijedi zaštita komunalne imovine.
„Odlukom se, između ostalog, omogućava jedinicama lokalne samouprave postavljanje video nadzora na lokacijama gdje se nalazi komunalna imovina, poput kontejnera, čime se dodatno doprinosi njenoj zaštiti“, kazala je Zulić.
Dodala je da ovakve mjere imaju za cilj i podizanje odgovornosti građana kada je riječ o pravilnom odlaganju otpada, naglašavajući da se u kontejnerima za kabasti otpad često odlaže neodgovarajući sadržaj.
„Odlukom je precizirano i da se pored postojećih kanti ne mogu odlagati dodatne vrećice otpada. U slučajevima kada korisnici imaju veće količine otpada od predviđenih, dužni su od komunalnog preduzeća zatražiti kantu veće zapremine“, pojasnila je Zulić.
Osim ove tačke, vijećnici su se izjašnjavali o još 13 tačaka dnevnog reda, a zapisnik sa sjednice će biti dostupan na web stranici Grada Bihaća, www.bihac.org, u odjeljku Gradsko vijeće.
(Grad Bihać)
Efendija Mirza Mešić: “Korištenje službenog automobila u privatne svrhe je čisti haram”
Efendija Mirza Mešić tokom televizijskog gostovanja govorio je o odgovornosti javnih i vjerskih službenika, posebno se osvrnuvši na način korištenja službenih resursa, uključujući službene automobile – piše Crna-Hronika.
U svom obraćanju, Mešić je jasno poručio da je korištenje službenog vozila u privatne svrhe neprihvatljivo s vjerskog aspekta.
“Čisti haram je koristiti službeni automobil u privatne svrhe. Ako obnašate funkciju direktora ili neku drugu odgovornu poziciju, morate biti svjesni te odgovornosti”, kazao je Mešić, naglašavajući da se ova poruka odnosi kako na vjerske službenike, tako i na političke zvaničnike.
Kao primjer naveo je svakodnevne situacije poput odlaska u kupovinu ili po dijete u vrtić službenim automobilom, ističući da je takvo ponašanje nedopustivo.
“Svaki kilometar i svaki litar goriva potrošen mimo službenih obaveza je čisti haram”, istakao je.
Osim toga, Mešić je ukazao i na širi problem odnosa prema javnoj i vakufskoj imovini, postavljajući pitanje odgovornog korištenja resursa poput električne energije, vode i drugih sredstava.
“Moramo se zapitati da li se prema zajedničkoj imovini odnosimo isto kao prema vlastitoj. To je pitanje savjesti i odgovornosti svakog pojedinca”, poručio je.
Naglasio je i važnost iskrenih namjera pri preuzimanju funkcija, dodajući da lideri koji dolaze s čistim nijetom mogu donijeti najviše koristi zajednici.
Njegove izjave izazvale su pažnju javnosti, posebno u kontekstu čestih rasprava o odgovornosti nosilaca javnih funkcija i korištenju službenih resursa u Bosni i Hercegovini.
“Ako obnašate direktorsku funkciju, vi ste moj prijatelj i razumjet ćete me. Imate službeni automobil. Ovo govorim za naše uleme, načelnike općina, reisa… Imate službeno auto. Da li je ispravno da službenim vozilom idem u dućan kupovati stvari za svoju kuću ili po dijete u obdanište? To je čisti haram.
Svaki kilometar, svaki litar benzina potrošen mimo službenih obaveza, svako paljenje automobila van službenog puta – to je čisti haram. Kada uđem u ovu prekrasnu vakufsku kuću, da li palim svjetla i klimu i trošim vodu, pa čak i toaletni papir, na isti način kao kod svoje kuće?
To je pitanje za ozbiljno razmišljanje. Kakav je moj odnos prema privatnom, gdje ja plaćam račune, a kakav prema onome što se finansira iz vakufa? U to treba duboko zaviriti u svoje srce i shvatiti koliko će ljudima biti teško na Sudnjem danu.
Zato kažem – svi bismo voljeli imati neku funkciju i da nas tako oslovljavaju. Ja se divim ljudima koji su lideri, ali im nimalo ne zavidim. Čovjek koji na funkciju dođe s čistim nijetom, tada i radi najbolje – izjavio je efendija Mirza Mešić.
(CH)
Bomba GBU-72, prvi put testirana 2021. godine, veliko je precizno streljivo tipa JDAM (Joint Direct Attack Munition) koje se na cilj navodi pomoću satelitskog i inercijskog navigacijskog sustava.
Vijest da Sjedinjene Države koriste bombe za uništavanje bunkera teške 2270 kilograma dodatni je dokaz da Iran velik dio svog naoružanja drži duboko pod zemljom.
O kakvom se oružju radi?
Iz američkog Središnjeg zapovjedništva (Centcom) nisu precizirali koje su tačno projektile za probijanje utvrda koristili protiv ciljeva koje su opisali kao “utvrđene iranske raketne položaje” duž iranske obale blizu Hormuškog tjesnaca.
Ipak, poznate su dvije varijante koje odgovaraju opisu: laserski navođena bomba GBU-28 i novija GBU-72 Advanced 5K Penetrator. Smatra se da je vjerovatnije korištena ova potonja, piše BBC.
Bomba GBU-72, prvi put testirana 2021. godine, veliko je precizno streljivo tipa JDAM (Joint Direct Attack Munition) koje se na cilj navodi pomoću satelitskog i inercijskog navigacijskog sustava.
Prilikom testiranja, iz Američkog ratnog zrakoplovstva (USAF) priopćili su kako je GBU-72 “razvijen da bi svladao izazove koje predstavljaju utvrđeni, duboko ukopani ciljevi te je dizajniran za borbene zrakoplove i bombardere”.
“Dizajn oružja i njegova očekivana učinkovitost razvijeni su naprednim tehnikama i procesima modeliranja i simulacije i prije nego što je iskovana prva bojeva glava”, dodali su. Unatoč velikim dimenzijama, ove bombe mogu nositi i lovci F-15E Strike Eagle, što vojnim planerima pruža veću fleksibilnost jer se ne moraju oslanjati isključivo na bombardere, poput B-1B koji polijeću iz baze RAF Fairford u Engleskoj.
“Iran i dalje predstavlja prijetnju”
I Sjedinjene Države i Izrael već su bombardirali iransku infrastrukturu za rakete i bespilotne letjelice, no oružje kojim Teheran raspolaže i dalje predstavlja značajnu prijetnju.
Korpus čuvara islamske revolucije jučer je u izjavi pročitanoj na državnoj televiziji objavio da su Tel Aviv u Izraelu gađali projektilima Khorramshahr 4 i Qadr, od kojih oba nose više bojnih glava. Istovremeno, snimke s društvenih mreža snažno upućuju na to da Iran koristi kazetno streljivo.
(SB)
Kremlj je osudio “ubijanje i eliminaciju” iranskih čelnika u američkim i izraelskim zračnim napadima, dan nakon što je iranska poluzvanična novinska agencija Fars potvrdila da je u Teheranu ubijen Ali Laridžani, savjetnik pokojnog iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija.
“Nedvosmisleno osuđujemo sve akcije usmjerene na nanošenje štete zdravlju ili čak ubijanje ili eliminaciju članova rukovodstva suverenog i nezavisnog Irana, kao i rukovodstva drugih zemalja. Osuđujemo takve akcije”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kada su ga pitali o Laridžanijevoj smrti.
Rusija, koja je izgradila i pomaže u radu jedine iranske nuklearne elektrane, oštro je kritikovala američke i izraelske zračne napade na Iran, svog bliskog partnera. Moskva je pozvala na prekid vatre i pregovore.
Peskov: Širi se lažna vijest o ulozi Rusije u Iranu
Wall Street Journal, pozivajući se na upućene izvore, izvijestio je u utorak da Rusija proširuje razmjenu obavještajnih podataka i vojnu saradnju s Teheranom, pružajući satelitske snimke i unaprijeđenu tehnologiju dronova kako bi pomogla Iranu u ciljanju američkih snaga u regiji.
Peskov je sugerisao da se radi o lažnoj vijesti. “Kao što znate, sada kruži mnogo različitih izvještaja o ovom ratu. Velika većina nije ništa više od dezinformacija, stoga ne smatramo potrebnim komentarisati svako od njih”, rekao je Peskov.
“Međutim, zvanični predstavnici Sjedinjenih Američkih Država izjasnili su se o ovom pitanju, rekavši da nemaju nikakve informacije o toj temi”, dodao je glasnogovornik Kremlja.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Elmedin Konaković rekao je da su svi bh. državljani koji su kao turisti boravili u zemljama Bliskog istoka te su zatražili evakuaciju vraćeni u zemlju, dok se u tom regionu uglavnom nalaze građani BiH koji tamo rade.
Rekao je da ukoliko u regionu Bliskog istoka još ima državljana BiH koji žele povratak, a vjerovatno se radi o manjem broju ljudi, da mogu i samostalno organizirati dolazak u BiH.
“Bila je jedna grupa turista iz BiH u Kataru koja nije bila pod posebnim pritiskom da se vrati, s obzirom na to da su imali plaćen smještaj. Nisu žurili, ali vjerujem da su i oni do sada stigli kući”, kazao je Konaković, dodajući da će danas popodne biti urađen presjek situacije kako bi utvrdili koliko još ima ljudi koji su načelno izrazili želju da napuste zemlje Bliskog istoka.
Napomenuo je da se trenutno u zemljama Bliskog istoka nalaze uglavnom rezidenti, odnosno građani BiH koji rade u tom regionu te da oni nisu bili u statusu turista.
“U komunikaciji s njima više puta smo im nudili različite opcije povratka, ali uglavnom nisu željeli da napuste tu regiju. Čekali su da vide da li će situacija eskalirati ili ne. Mi i dalje pratimo stanje” kazao je ministar.
Istakao je da su kroz evropski mehanizam civilne zaštite, u saradnji sa Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom i drugim državama, u BiH vraćene stotine građana.
“Nakon što smo uspjeli vratiti stotine ljudi, nije bilo racionalno organizirati čarter letove za deset, 20 ili 30 osoba, s obzirom na to da takvi letovi koštaju više od 400.000 KM. Umjesto toga, koristimo druge dostupne modele evakuacije kroz međunarodnu saradnju”, pojasnio je.
Govoreći o trenutnoj situaciji u zračnom saobraćaju, Konaković je naglasio da je frekvencija letova značajno povećana.
“Većina aerodroma funkcioniše normalno. U Kuvajtu postoje određeni problemi s letovima, ali čak i Katar ima operativne linije iz Dohe. Aerodromi u Dubaiju, Abu Dhabiju, Omanu, Muskatu i Džedi rade u redovnom režimu”, kazao je.
Dodao je da su na raspolaganju brojne komercijalne linije, posebno prema Istanbulu, koji predstavlja jednu od najjednostavnijih tranzitnih tačaka za povratak u BiH.
“Činjenica je da nemamo ‘zatvoreno nebo’, zbog čega nema potrebe za složenim evakuacijskim operacijama. U ovom trenutku riječ je prije svega o tehničkoj vrsti podrške našim građanima”, zaključio je Konaković.
(klix.ba)
Na 19. sjednici Gradskog vijeća Bihaća, vijećnik dr. Sulejman Kulenović pokrenuo je značajno pitanje koje se odnosi na način planiranja i predstavljanja projekata od važnosti za uži centar grada.
Riječ je o dva projekta koja imaju poseban značaj za urbani identitet Bihaća – popločavanje Gelendera, za koje je osigurana finansijska podrška Evropske unije u iznosu od 178.000 KM, te izgradnja muzičkog parkovskog paviljona, čija je vrijednost procijenjena na oko 200.000 KM.
Kulenović je naglasio da su ovakvi projekti važni ne samo zbog funkcionalnog uređenja prostora, već i zbog njihovog simboličkog značaja za grad, te postavio pitanje da li je trebalo osigurati više prostora za javnu prezentaciju i stručnu raspravu o predloženim rješenjima.
Kako je istaknuto, cilj nije osporavanje razvoja niti zaustavljanje projekata, već potreba za većim uključivanjem građana, stručne javnosti i samog Gradskog vijeća u procese donošenja odluka.
Prema njegovom stavu, otvoreniji pristup planiranju doprinosi kvalitetnijim rješenjima, jača povjerenje javnosti i daje dodatni legitimitet projektima koji oblikuju izgled grada.
Zaključeno je da Bihaću, uz infrastrukturne projekte, trebaju i transparentni i uključivi procesi, jer najbolji rezultati nastaju kroz saradnju vizije, struke i zajednice.
BUDUĆI da nije uspio jasno definirati cilj ili strategiju izlaska – i uvjeriti čitavu američku javnost u opravdanost novog rata u Iranu – predsjednik Donald Trump našao se u škripcu, samo nekoliko tjedana nakon početka sukoba, i to zbog pogrešne procjene iranskih kapaciteta za široku odmazdu, piše francuska novinska agencija AFP.
Dodatni pritisak stvara i ostavka visokog američkog dužnosnika za borbu protiv terorizma u utorak, koji je javno rekao da Iran ne predstavlja “neposrednu prijetnju našoj naciji” i da ne može “čiste savjesti podržati aktualni rat u Iranu”.
Trump je više puta rekao da je Iran “desetkovan” američkim i izraelskim napadima, sugerirajući da bi mogao proglasiti pobjedu. Ali republikanski čelnik nije otišao tako daleko – i to s dobrim razlogom. Potrebne su obje strane da bi se rat završio, osim ako protivnik ne kapitulira.
Iran, iako je vojno i politički ozbiljno oslabljen nizom zračnih napada koji su počeli 28. veljače, nije izrazio namjeru da će se predati. Premda je Trump rekao da je SAD uništio iransku mornaricu, njihove balističke projektile i velik dio vodstva, američki mediji izvijestili su da nije u potpunosti predvidio preostali iranski kapacitet za široku odmazdu. Tu bi mogao biti pravi problem za Trumpa.
Cijene nafte rastu, saveznici odbijaju pomoć
Kako je rat ušao u treći tjedan, cijene nafte su porasle dok se nasilje širi Bliskim istokom, od Libanona do Zaljeva – uključujući napade na američko veleposlanstvo u Iraku. Američki predsjednik sada plaća cijenu toga što se pridružio Izraelu bez mandata ili što se nije konzultirao s Kongresom ili drugim američkim globalnim saveznicima.
Europljani i drugi saveznici pristojno su odbili Trumpove zahtjeve za pomoć u Hormuškom tjesnacu, uskom zaljevskom plovnom putu koji je Iran praktički blokirao. U utorak je Trump promijenio smjer, rekavši da mu više ne treba njihova pomoć.
U rijetkom priznanju, Trump je u ponedjeljak rekao da je iznenađen iranskim odmazdama usmjerenim na zemlje Zaljeva – od Saudijske Arabije do Katara – unatoč ponovljenim upozorenjima Teherana. “Nisu trebali napasti sve te druge zemlje na Bliskom istoku”, rekao je Trump o Iranu. “Nitko to nije očekivao. Bili smo šokirani.”
Diplomatski zastoj
Richard Haass, počasni predsjednik Vijeća za vanjske odnose, rekao je u nedavnom biltenu da “iako su Sjedinjene Države same pokrenule ovaj sukob, bit će potrebno da i Izrael i Iran potpišu da ga zaustave”. “Što dulje ovaj rat traje, to se više ravnoteža između njegovih troškova i koristi pomiče prema prvom”, dodao je Haass, bivši američki diplomat u administraciji Georgea W. Busha.
Za Sjedinjene Države, osim slabljenja Irana dugoročno, pobjeda znači nastavak pomorskog prometa u Hormuškom tjesnacu kako bi se obnovile globalne zalihe nafte i kraj iranskim napadima na susjede. Mnogi promatrači kažu da to neće biti moguće samo vojnom silom.
Diplomatski put se značajno suzio, ali ostaje opcija i dijelom će ovisiti o dobroj volji Islamske Republike. Ostaje pitanje tko će sjesti za pregovarački stol.
“Nema čistih opcija, samo manje loših”
“U ovom trenutku nema čistih opcija, samo manje loših”, rekao je Sina Toossi, viši suradnik Centra za međunarodnu politiku, za AFP putem e-pošte. “Najrealniji put je pregovaračka deeskalacija koja svim stranama omogućuje da spase obraz. SAD može tvrditi da je smanjio iranske sposobnosti, dok Iran može reći da je izdržao pritisak i pokazao da može uzvratiti”, rekao je Toossi. U širem smislu, dodao je, “stabilnost Perzijskog zaljeva u konačnici zahtijeva određeni stupanj prilagodbe Iranu”.
Mona Yacoubian, direktorica programa za Bliski istok u Centru za strateške i međunarodne studije, rekla je da regija “trenutno proživljava najgori mogući scenarij”. “Vlade zaljevskih zemalja morat će pronaći put naprijed koji priznaje trajnu regionalnu prisutnost Irana”, rekla je.
Saveznici ne kriju frustraciju
Do tada, američki saveznici ne kriju svoju frustraciju. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u ponedjeljak da američki rat protiv Irana nije stvar NATO-a te da se Berlin neće uključiti u rat niti pomoći u održavanju tranzita u Hormuškom tjesnacu. Merz je naglasio da razgovori o pronalaženju diplomatskog rješenja ne mogu početi dok Izrael i Sjedinjene Države ne kažu da su postigli svoje vojne ciljeve.
(klix.ba)
Na društvenim mrežama pojavio se zastrašujući video koji prikazuje trenutak kada je izraelski projektil pogodio višekatnicu u centralnom dijelu Bejruta, nakon čega se zgrada potpuno srušila u oblak sivog dima.
Očevici su zabilježili događaj u naselju Bachoura, blizu centra grada, koje je i prošle sedmice bilo meta izraelskih udara.
Novinska agencija Reuters potvrdila je autentičnost snimka analizom zgrada, električnih stubova i rasporeda ulica, koji se podudaraju sa satelitskim snimcima. Neposredno prije udara, izraelska vojska je izdala upozorenje i naredila evakuaciju ciljane zgrade.
Ovaj incident dio je šire ofanzive koja se trenutno odvija u Libanu. Rano u srijedu izraelska vojska najavila je novi val udara na južni Liban, ciljajući lokacije za koje tvrde da ih koristi Hezbollah.
U odvojenim napadima u centralnom Bejrutu, u naseljima Zoqaq al-Blat i Basta al-Fawqa, ubijeno je šest osoba, a 24 su povrijeđene, objavilo je libansko Ministarstvo zdravlja.
Izraelske vlasti izdale su naredbu za evakuaciju stanovnika grada Tira i okolnih palestinskih izbjegličkih kampova, tražeći da se povuku sjeverno od rijeke Zahrani, oko 30 kilometara od granice. Noćno nebo iznad južnih predgrađa Bejruta, pod kontrolom Hezbollaha, bilo je osvijetljeno eksplozijama.
Trenutna eskalacija nasilja označava potpuni kolaps sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Libana, koji je stupio na snagu u novembru 2024. godine.
Hezbollah je 2. marta ponovo raketirao izraelske vojne ciljeve, u znak odmazde za prethodne izraelske napade i ubistvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija u američko-izraelskom zračnom napadu 28. februara.
Nakon pokretanja zajedničke vojne kampanje SAD-a i Izraela protiv Irana, Izrael je 3. marta izveo ograničeni kopneni upad u južni Liban, čime je sukob u regionu dobio novu, opasnu dimenziju.
“Danas se Josif Pančić, Stojan Novaković, Cvijić, Alas, Medaković, Panta Srećković i mnogi drugi okreću u grobu, kada zvanje akademika nosi i Dušan Teodorović”, istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik.
“Ovi velikani su ispisali svijetle stranice srpskog naroda, Teodorović se nazivajući Srbe iz Republike Srpske varvarima ispisao iz srpskog roda. Teodorović se sopstvenom narodu obraća na isti način kao muslimanski reis, koji bi da nam oduzme nacionalni identitet i Crkvu”, istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži X.
Kako ističe, tužan je i jadan život čovjeka koji će sutra otići na pijacu, u prodavnicu ili sjesti u taksi kod čovjeka kojem je danas pokušao oduzeti srpski identitet.
“A upravo taj identitet je razlog zašto su mnogi od tih ljudi danas u Srbiji – jer su morali da bježe iz Krajine ili Sarajeva, koji su etnički očišćeni. Izjave toliko ružne, nedostojne, netačne i uvredljive, da bi možda najpoštenije bilo da Dušan Teodorović promijeni ime u Mustafa. Mada, i Mustafa ima više poštovanja prema srpskom narodu”.
Dušan Teodorović na Dodikovoj je “meti” zbog objave na platformi X.
“U Srbiji žive Srbi, Mađari, Romi, Bošnjaci, Hrvati, Slovaci, Rumuni, Bugari, Rusini, Albanci, Vlasi, Makedonci, Crnogorci, Nemci, Slovenci, Ukrajinci, Rusi, Grci, Jevreji, Česi i Aškalije. Ove narode su okupirale pridošlice – bosanski radikali”, napisao je Teodorović u objavi na platformi “X”.
Teodorović je redovni profesor i član Srpske akademije nauka i umjetnosti i poznati kritičar prilika u Srbiji.
