Hrvatskoj od 1991. niko nije ništa poklonio i sve plaćeno s dvostruko višim cijenama s kamatama, rekao je.

Na današnji dan, prije 27 godina, hrvatska vojska je na području tadašnje takozvane “Republike Srpske Krajine” počela operaciju “Oluja”.

U Kninu na svečanom prijemu ratnih zapovjednika povodom godišnjice “Oluje” obratio se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

– Bilo je u ovih nepunih 30 godina izvinjenja, puno ali, puno nismo znali. Prošlo je dovoljno vremena da s odmakom kažemo da je bilo vrlo malo loših i jako puno dobrih i veličanstvenih stvari – rekao je Milanović.

“Ljudi umiru dva puta”

Dodao je da ljudi umiru dva puta.

– Prvi put kad umru, a drugi put kad ih se zaboravi. Vi ćete živjeti dugo. Naš put je bio ispravan i krvav. Hvala onima koji su ovdje, onima koji nisu ovdje i onima koji su došli – kazao je.

Strah i jeza pred praznoćom, kaže Milanović, kada te nema i sve ovo što se radi je otpor zaboravu, otpor relativiziranju.

– O tome trebamo govoriti i sutra na proslavi i na sinjskoj Alci. Hrvatska je bila od prvog dana u jako teškoj poziciji. Neki koji su u tome sudjelovali danas ih nema, Hrvatskoj ništa nije poklonjeno. Hrvatskoj od 1991. niko nije ništa poklonio i sve plaćeno s dvostruko višim cijenama s kamatama. Nismo bijesni i ne mrzimo nikoga. Da, naša zemlja je bila ili na pragu sankcija, pod embargom. Strahovala je Hrvatska od sankcija. Ovo kada govorim ne govorim kao frustrirani predsjednik jedne male zemlje. Naš put je bio pravedan – nastavlja Milanović.

“Put je bio ispravan i civiliziran

Dotakao se i toga da ih se sumnjiči da su htjeli raskomadati BiH.

– Bihać nikad ne bi bio deblokiran da nije bilo naše vojske. Bosanski Srbi ne bi nikada položili oružje da ih vojska nije slomila. 30 godina kasnije mi se i dalje moramo objašnjavati i ispričavati. Ne, draga gospodo. Naš je put bio ispravan, civiliziran, i, kao u svakom ratu, bio je krvav – kazao je Milanović.

Kaže da Hrvatska 1995. nije imala izbora.

– Hrvatska nikoga nije protjerala, nije željela, ili ja barem s punim povjerenjem govorim da većina to nije željela. I dalje ću imati otvorene oči i biti otvoren za drugo mišljenje i drugu stranu, ali što se nas tiče, ovako stvari stoje. Svako je dobrodošao u Hrvatsku, svako ko je spreman živjeti pod civiliziranim pravilima modernog svijeta – zaključio je.

(Avaz.ba)

Aerodrom Bihać raspisao je javni poziv vlasnicima zemlje koja se nalazi na površini gdje će se graditi pista. Prvi je to korak, za dugo čekanu isplatu vlasnicima zemlje na kojoj bi za oko četiri godine trebao biti izgrađen aerodrom.

Muhamed Memagić na Golubićkom polju ima zemlju do koje, kaže, ionako, zbog gradnje aerodroma ne može doći, zbog čega se raduje javnom pozivu kako bi tim sredstvima obnovio porodičnu kuću.

„Do nje se nije moglo ni prići otkako je zagrađeno zbog aerodroma tako da mogu reći nije mi ni žao što će je oteti jer je ne obrađujem“, priča Muhamed.

„I tako mi leži džaba, dadnem ljudima da obrađuju, ne dobijem ni kutiju cigara. Bolje mi je onda da dadnem za aerodrom. Imam dvije kćeri i sina, dat ću njima nešto i sebi nešto ostaviti“, kaže mještanin Golubića Halid Kadić.

S druge strane, oni koji su zemlju obrađivali, smatraju da su ovim projektom oštećeni.

„Nama kojima oduzimaju zemlju neka daju posao, jer od čega ćemo živjeti. Kaže: Dobit ćeš pare. Pa, dat ću pare da me ne diraju. Sa svojih deset prsta kupio sam tu zemlju, a onaj što je naslijedio moli Boga da mu se izuzme da nešto dobije“, kaže mještanin Golubića Nermin Memagić.

Pet miliona maraka za ovu namjenu se nalazi na posebnom računu Vlade Federacije. A za 15 dana će 170 suvlasnika parcela neophodnih za gradnju aerodroma biti pozvano na potpisivanje sporazuma, nakon čega u roku trideset dana slijedi isplata.

„Procjena je urađena na 1.050 strana. Koncipiran je iznos po metru kvadratnom 17,92 KM, uz obavezu javnog preduzeća da plati sve predviđene takse“, ističe Anel Hadžić, direktor JP Aerodrom Bihać.

U Upravi poduzeća naglašavaju da je ovo državni, statreški projekt i da bi, ukoliko sve bude išlo po planu, za četiri godine prvi avioni mogli sletjeti i na ovaj aerodrom.

„Dobili smo sve preporuke i način kako da se to izvede, s obzirom na teren, izvršena su sva ispitivanja G1 misije gdje je tlo pokazalo da može izdržat teret 80 tona. To znači da može sletjeti referentni avion boing 737 700“, navodi Hadžić.

Procjenjuje se da će izgradnja ovog aerodroma koštati oko 100 miliona maraka.

(Radio Bihać)

Rukovodstvo Aero kluba Bihać reagovalo je na izjave rukovodstva Aero kluba Željava koje su objavljene ranije na portalu Klix.ba, a kako kažu oni su prvi aero klub koji su uspostavili na sportskom aerodromu Golubić granični prijelaz.

Pismo Aero kluba Bihać prenosimo u potpunosti:

“U članku je Predsjednik AK Željava Dževad Mešić izjavio da avioni iz Evrope često stižu u Bihać, te da trenutno slijeću na sportski aerodrom u „Golubiću“, kao i da je to uglavnom generalna i ultralaka avijacija koja slijeće na sportski aerodrom Golubić dok se ne riješi status Željave!?

Gore navedena izjava predsjednika AK Željava netačna, neistinita i zlonamjerna obzirom da je opće poznata činjenica zrakoplovi iz zemalja Evropske unije i regiona slijeću i koriste uslugu graničnog prijelaza na sportskom aerodromu „Golubić“ desetak i više godina unazad, a ne trenutno dok se ne riješi status Željave kako to u svojoj izjavi kaže Mešić.

U cilju objektivnog i istinitog informisanja javnosti moramo kazati da Aero klub „Bihać“ kao Operator sportskog aerodroma „Golubić“ godinama unazad uspostavlja privremeni graničini prijelaz na sportskom aerodromu „Golubić“, te da je Aero klub „Bihać“ prvi aero klub u Bosni i Hercegovini koji je na matičnom aerodromu u Bihaću uspostavio privremeni granični prijelaz, i na tu činjenicu smo izuzetno ponosni.

Osim toga, vjerujem da ste kao medij upoznati sa činjenicom da se na prostoru sadašnjeg sportskog aerodroma „Golubić“ gradi Međunarodni aerodrom „Bihać“, tako da smo duboko uvjereni da će na naš aerodrom i ubuduće slijetati avioni iz zemalja Evropske unije i regina, a vjerujemo i sa udaljenih destinacija, a ne kako to u svojoj izjavi kaže Mešić, dok se ne riješi status Željave.
Istini za volju, činjenica je da na sportski aerodrom „Golubić“ tokom ljetnih mjeseci sleti dvadeset do trideset zrakoplova koji koriste uslugu graničnog prijelaza, ali za komunikaciju sa Graničnom policijom BiH, proceduru najave i prihvata samih zrakoplova na aerodrom, kao i dolazak turista u grad Bihać zračnim putem, odgovorna je isključivo rukovodeća struktura Aero kluba „Bihać“.
AK „Željava“ participira u dijelu kada turisti (piloti i putnici) trebaju transfer sa sportskog aerodroma „Golubić“ do hotela u gradu Bihaću, i taj segment njihove aeroklupske i/ili turističke djelatnosti im ne sporimo, ali nećemo više dozvoliti da za radi vlastite promociju u javni prostor plasiraju poluinformacije i dezinformacije koje štete interesima i ugledu Aero kluba „Bihać”, stoji u pismu Aero kluba Bihać.

(Klix.ba)

U organizaciji Savjeta Mjesne zajednice Vrsta i podršku Gradske uprave Bihaća sinoć je u istoimenoj bihaćkoj mjesnoj zajednici održana manifestacija posvećena herojima odbrambeno-oslobodilačkog rata.

I ove godine upriličena je posjeta šehidskom turbetu narodnog heroja Adila Bešića mezarluzcima poginulih boraca dobitnika najvećeg ratnog priznanja značke Zlatni Lijljani, te spomen sobi, a prigodnim obraćanjima o značaju obilježavanja datuma iz odbrambeno-oslobodilačkog rata govorili su Ibro Rekić, predsjednik Savjeta MZ Vrsta, Elmedin Mehadžić, šef Odsjeka za mjesne i vjerske zajednice i Samir Jašaragić, ministar za boračka pitanja u Vladi USK-a.

U MZ Vrsta svoje živote za odbranu BiH položilo je 47 boraca, od kojih su četiri poginula borca dobitnici najvećeg ratnog priznanja značke Zlatni Liljan.

U Federalnom ministarstvu prostornog uređenja sa predstavnicima kantonalnih i lokalnih vlasti iz Unsko-sanskog kantona potpisani su ugovori za sufinanciranje projekata koje su po javnom pozivu kandidirali niži nivoi vlasti.

Podržani su projekti iz oblasti sanaciju šteta nastalih uslijed poplava i klizišta, utopljavanje javnih objekata i zaštitu nacionalnih spomenika u ukupnom iznosu od 723.724,70 KM.

Grad Bihać je potpisao dva ugovora u ukupnoj vrijednosti 135.000,00 KM i to za projekte “Sanacija klizišta u naselju Rekići MZ Vrsta faza 2“ i “Tekuće održavanje konzervatorsko restauratorski radovi – hitna sanacija objekta “Građevina – Zgrada” građevinskog ureda u Bihaću“.

Realizacija ugovora planirana je u slijedećih 12 mjeseci. U ime Federalnog ministarstva ugovore potpisao je ministar Josip Martić a Grada Bihaća, Vildana Zulić pomoćnik gradonačelnika Šuhreta Fazlića.

Elvedin Džigum, Slavko Šobota, Šemsudin Dedić i Nermin Mahmutspahić se terete za zloupotrebu položaja i ovlaštenja, primanje dara, mita ili drugog oblika koristi.

U Općinskom sudu u Bihaću je, pred sutkinjom Jovankom Hrkić Sovilj, održano prvo ročište za izjašnjenje o krivnji četvorice policajaca iz Bosanskog Petrovca i Bihaća. Radi se o predmetu protiv policajaca Elvedina Džiguma i Slavka Šobota, te policijskih komandira Bihaća i Bosanskog Petrovca Šemsudina Dedića i Nermina Mahmutspahića, koji se terete za zloupotrebu položaja i ovlaštenja, primanje dara, mita ili drugog oblika koristi.

U ime Tužilaštva USK-a pristupila je Asima Busić Kurijaković, koja je potvrdila sastav optužnice koji nije u cijelosti čitan na ročištu.

Optuženi su se izjasnili da su sa optužnicom upoznati, osim u slučaju optuženog Slavka Šobota, odnosno njegovog advokata koji nije pristupio ročištu jer je, prema riječima Šobota, propušteno da se njegov advokat Nedim Seferović pozove na jučerašnje ročište, kao i to da njegovom advokatu nije dostavljena optužnica.

Većina advokata jučer nije pristupila jer je na godišnjim odmorima ili izvan zemlje. Od optuženih prisutan nije bio ni Nermin Mahmutspahić, kao ni njegov advokat Ines Midžić koji je zbog godišnjih odmora zatražio od suda odgađanje ročišta.

Jedini advokat odbrane koji je jučer bio prisutan jeste Adnan Čavkić, advokat optuženog Šemsudina Dedića.

Nakon što je sud utvrdio da su ipak ispunjene procesne pretpostavke, zatražili su od prisutnih optuženih da se izjasne o krivnji.

Prvooptuženi Elvedin Džigum, rođen u Drvaru sa mjestom boravka u Bosanskom Petrovcu, kazao je da se neće izjašnjavati bez prisustva advokata Hasana Veladžića, koji je već ranije, također zbog godišnjih odmora, tražio od suda da se ročište odgodi.

Zatim, optuženi Šemsudin Dedić, rođen u Bihaću, gdje i stanuje, oženjen i otac jednog djeteta, bivši komandir policijske stanice u Bihać, zatražio je ispravak u sudskom zapisniku, gdje se navode njegove generalije. Naime, Dedić koji ranije nije osuđivan i koji nema mrlje u karijeri, naglasio je da više nije zaposlenik MUP-a Unsko-sanskog kantona, odnosno da je u međuvremenu penzionisan.

Kada je u pitanju izjašnjavanje o optužnici Tužilaštva USK-a, Šemsudin Dedić je kazao da nije kriv.

Pored njega o krivnji se izjasnio i policajac Slavko Šobot, koji je pristupio bez branitelja jer nije na vrijeme bio obaviješten. Iako je mogao svoje izjašnjavanje odgoditi i on, ipak je smatrao da u ovoj fazi može nastupati i bez advokata te se izjasnio da se ne osjeća krivim.

Inače Slavko Šobot također nije ranije osuđivan i protiv njega se ne vodi nikakav drugi postupak. Šobot je najstariji među optuženim, ima 54 godine, otac je četvoro djece i srednjeg je imovnog stanja.

Novi sudija

Tokom jučerašnjeg ročišta za izjašnjavanje o krivnji, gdje su se samo dvojica od četvorice optuženih izjasnila, nije bilo primjedbe na sastav suda niti zahtjeva za izuzeće. Glavni pretres vodiće novi sudija, no prije toga moraće se održati i nastavak ovog prvog ročišta, gdje će nakon povratka advokata sa godišnjih odmora preostala dvojica optuženih Elvedin Džigum i Nermin Mahmutspahić iznijeti stav o optužnici. Datum tog ročišta jučer nije utvrđen, a advokat Adnan Čavkić tražio je da se u zapisnik unese njihov zahtjev da se na to ročište ne pozivaju s obzirom na to da su se o krivnji izjasnili jučer.

Na izlazu iz Općinskog suda optuženi nisu htjeli dati izjave, iako su izrekli primjedbe Oslobođenju zbog ranijih izvještavanja o aferi. Na odgovor da smo navodili samo ono što su nam iz Tužilaštva javno saopćavali, te da želimo čuti i prenijeti i njihovu stranu priče, prisutni advokat Adnan Čavkić nam je kazao da u ovoj fazi ne žele izlaziti u javnost sa detaljima odbrane, te da ubuduće informacije o optuženim tražimo preko njihovih advokata piše Oslobođenje.

(Fahrudin Bender / Oslobodjenje.ba)

Iznos od 110.000 KM, za dva značajna projekta Ministarstva unutrašnjih poslova USK, dodijeljen je u pravom trenutku, rekao je Kljaljić.

Federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić danas je u Sarajevu s predstavnicima kantonalnih i lokalnih vlasti iz Unsko-sanskog kantona potpisao ugovore za sufinansiranje projekata iz ovog kantona. Naime, u okviru programa utroška sredstava iz tekućih transfera drugim razinama vlasti i fondovima Federalno ministarstvo prostornog uređenja odobrilo je Unsko-sanskom kantonu sredstva za realizaciju devet projekta u ukupnom iznosu od 723.724,70 KM.

Ministar Martić je istakao da su podržani projekti iz Unsko-sanskog kantona obuhvatili sve oblasti, sanaciju šteta nastalih usljed poplava i klizišta, utopljavanje nekoliko javnih objekata i zaštitu nacionalnih spomenika.

Brojne poteškoće

– Kao i svaki kanton, tako se i ovaj susreće s brojnim poteškoćama u ovim izazovnim vremenima. Mi smo kao resorno ministarstvo prepoznali značaj za njih devet i izdvojili finansijska sredstva za njihovo sufinansiranje – rekao je ministar Martić i poželio uspjeh u realizaciji svih projekata.

Ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić potpisao je dva ugovora iz oblasti utopljavanje policijske zgrade Bosanska Krupa i unutrašnje uređenje zgrade veze radi uštede energije.

– Iznos od 110.000 KM, za dva značajna projekta Ministarstva unutrašnjih poslova USK, dodijeljen je u pravom trenutku i upotrijebit ćemo ga u dobre svrhe. Hvala što ste prepoznali naše projekte i što ste nas podržali – poručio je ministar Kljajić i zahvalio ministru Martiću na prijemu.

Projekt sanacije klizišta

Načelnik Općine Ključ Nedžad Zukanović potpisao je ugovor za projekt adaptacije i uređenja na Starom gradu Ključ, a pomoćnica gradonačelnika Bihaća Vildana Zulić za projekte sanacije klizišta u naselju Rekići i objekta građevinskog ureda u Bihaću.

Pomoćnik gradonačelnika Cazina Suad Rošić potpisao je tri ugovora za projekte „Program sanacije šteta nastalih uslijed poplava i klizišta u Cazinu“, „Utopljavanje OŠ Cazin 2“, te „Rekonstrukcija nacionalnog spomenika kuća Nurije Pozderca“, a stručni saradnik za dijasporu i mjesne zajednice Općine Nova Kladuša za projekt „Utopljavanje centralnog objekta tri srednje škole u Velikoj Kladuši“.

Podržani projekti iz Bihaća, Cazina, Bosanske Krupe, Velike Kladuše i Ključa finansirat će se iz Budžeta FBiH za 2022. godinu, saopćeno je iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

FOTO: Vlada FBIH, izvor: Avaz.ba

Slijede unošenje projekta u prostorni plan Kantona, pokretanje zahtjeva za urbanističku saglasnost, glavni projekat i građevinsku dozvolu, te izuzimanje parcela.

Pred gotovo svake izbore u Krajini se iznova otvara priča o brzoj cesti kojom bi se spajala sa Sarajevom, tako da je javnost u USK-u skeptična kod svakog spominjanja ovakvog i sličnih projekata. Međutim, ovaj put moglo bi se nešto i poduzeti. Brza cesta koja se najavljuje spajala bi Bihać, Cazin i Veliku Kladušu, te bi bila kičma koja povezuje unutrašnjost Kantona.

Škola na trasi

Tako je krajem prošle sedmice kabinet gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića ugostio predstavnike JP Autoceste FBiH radi prezentacije njihovog projekta koji radi Institut za građevinarstvo IG Banja Luka. Autoceste Federacije su njima povjerile izradu ovog važnog i zahtjevnog idejnog projekta izgradnje brze ceste koja povezuje Krajinu i spaja se sa cestama Republike Hrvatske.

Oni su nam prezentirali projekat i dali nam trasu puta kuda bi išla brza cesta. Što se tiče Bihaća i prvih dvadesetak kilometara ceste koja bi se dalje spajala na grad Cazin, tu nemamo nikakve probleme i mi bismo praktično brzo mogli početi sa radom. Međutim, u nastavku su predviđene eksproprijacije te uklanjanje određenog broja kuća, čak i jedne škole koja bi se našla na trasi, kazao nam je Jasmin Stambolija, pomoćnik gradonačelnika Bihaća.

Bihać se konstantno širi i razvija, međutim, nastavak radova na nekim već započetim projektima čeka i po 25 godina. Takav je slučaj sa cestovnim spajanjem Bihaća, preko Srbljanskog platoa, sa Bosanskom Krupom, čime bi se izbjegao saobraćaj unskim klancem.

– Ovaj prezentirani projekat sa tim nema ništa. Dakle, radi se o izgradnji zaobilaznice, sa petljama na Izačiću i dalje prema Cazinskoj krajini. Radi se o apsolutno drugačijim pravcima. S druge strane, to se nastavlja na naš raniji projekat zaobilaznice i kružnog toka kod bihaćke poliklinike, to je onda dio jedne cjeline, objasnio nam je Stambolija.

Detalje trase još treba riješiti, većih problema na relaciji od dvadesetak kilometara između Bohaća i Cazina nema. Problemi se očekuju tek na teritoriji općine Velika Kladuša.

Prijedlog idejnog projekta urađen je prema prijedlogu prostornog plana Unsko-sanskog kantona sa prikazom varijanti izgradnje kroz ograničenja u prostoru. Prema predstavljenom projektu, brza cesta počinje na čvorištu brze ceste Ključ, Bosanski Petrovac, Izačić, dok je kraj brze ceste na graničnom prelazu Maljevac.

Otvaranje ureda

Kako se u narednim koracima očekuju geološka i ostala ispitivanja i promatranja, direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder naglašava da je neophodno učešće lokalnih zajednica i mjesnog stanovništva, prvenstveno zbog činjenice da prvih 16 kilometara pomenute trase prolazi kroz Bihać.

Dio pomenutog pravca je već usvojen kroz prostorno-plansku dokumentaciju, pa je zbog toga direktor JP Autoceste FBiH ukazao na bitnost otvaranja njihovog ureda u Bihaću tokom narednog perioda, a zbog lakše i jednostavnije komunikacije i ispravnijeg pristupa u prikupljanju bitnih informacija.

Ministar prostornog uređanja u Vladi USK-a Adnan Alagić je prihvatio prijedlog trase JP Autoceste Federacije BiH. Slijedi druga faza i unošenje projekta u kantonalni prostorni plan.

FAHRUDIN BENDER / Oslobodjenje.ba

Zajednički program Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“ provodi kampanju o važnosti razumijevanja rizika, te koraka prevencije i priprema u slučaju katastrofe, sa ciljem osvještavanja građana o njihovoj ulozi u osnaživanju zajednica putem brže i bolje reakcije u slučaju katastrofe.

Kampanja pod nazivom “Za svaki slučaj – budimo spremni” ističe brigu o ranjivim i visokorizičnim skupinama stanovništva u BiH poput osoba sa invaliditetom, djece, žena i trudnica, migranata, te socijalno ugroženih skupina, naglašava važnost obrazovanja djece i mladih o katastrofama i osnaživanja lokalnih zajednica kroz pripremu za hitne situacije i odgovore na njih sa fokusom na izradu i dostupnost jasnih smjernica te unapređenoj koordinaciji i upravljanju.

Također, kampanjom se apostrofira veliki utjecaj klimatskih promjena na povećanje učestalosti, nepredvidljivosti i intenzitetu poplava, suša, toplinskih udara i požara, što nerijetko ima negativan učinak na egzistenciju.

Ekonomski gubici BiH koje prouzrokuju katastrofe su enormni. Razarajuče poplave pogađaju preko 100 000 ljudi i uzrokuju gubitke od oko miljardu BAM u bruto domaćem proizvodu (BDP) godišnje, navodi se u izvještaju Svjetske banke „Procjena spremnosti i odgovora na izvanredne situacije: Bosna i Hercegovina “. Kako bi se izbjegli i/ili smanjili budući gubici, potrebni su novi pristupi putem transformacije postojećih sistema upravljanja, te osvještavanja društva kroz razumijevanje rizika i kako se njima upravlja.

Bosna i Hercegovina, kao zemlja potpisnica, provodi Okvir za smanjenje rizika od katastrofa iz Sendaija za period 2015–2030, a koji ima za cilj jačanje upravljanja rizikom od katastrofa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Zajedničkim programom, koji podržavaju i financiraju Vlada Švicarske i Ujedinjene nacije (UN) u vrijednosti od 7,1 miliona BAM, se uvode sistemska rješenja koja će osigurati postizanje ključnih prioriteta Sendai okvira u oblasti smanjenja rizika od katastrofa na lokalnom nivou u saradnji sa predstavnicima sektora: zaštite i spašavanja, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite, zdravlja i poljoprivrede, a u skladu sa izazovima i potrebama BiH stanovništva.

Za provedbu Zajedničkog programa u BiH zadužene su UN agencije: Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) i Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) u partnerstvu sa lokalnim vlastima i relevantnim implementacionim partnerima iz vladinog i nevladinog sektora.