Tokom posjete Gradu Bihaću NJ.E. Daniel Hunn, ambasador Švicarske u BiH posjetio je Vatrogasnu jednicu Grada Bihaća i OŠ Harmani 2 koje su dio zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija (UN) „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“. Tom prilikom Mirsad Šehić, šef Vatrogasne jedinice Grada Bihaća i član Lokalne platforme DRR prikazao je opremu koju je dobila jedinica za spašavanje od poplava i spašavanje iz ruševina. Istovremeno, u OŠ Harmani 2 Zlatko Budimlić, v.d. direktor i član Lokalne platforme DRR upoznao je ambasadora sa realiziranim projektom “Sigurno školsko okruženje”.
“Hvala Vladi Švicarske na podršci projektu koji je za Grad Bihać od izuzetne važnosti jer smo osnažili naše materijalne resusre i doradili propise koji se odnose na preventivno djelovanje u slučaju prirodnih katastrofa” – istakao je Elmedin Mehadžić, lokalni koordinaror DRR platforme.
„Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“ je Zajednički program Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija (UN) u vrijednosti od 7,1 miliona KM. Za njegovu provedbu zadužene su UN agencije: Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u partnerstvu sa lokalnim vlastima i relevantnim implementacionim partnerima iz vladinog i nevladinog sektora.
Policijskoj stanici u Bihaću obratio se A.S. (83), penzioner koji je prijavio da mu iz porodične kuće nedostaje veća suma novca.
Naime, A.S. je prijavio da mu je iz porodične kuće ukradeno 25.000 KM i 27.000 eura.
Kako saznajemo od komšija, radi se o inostranom penzioneru koji je ugodan i fin čovjek, te da, kako kažu komšije, vjeruju da se radi o toj količni novca, ali da ne razumiju zašto je toliko novca držao kod kuće, a ne u banci.
Iz MUP-a USK smo dobili potvrdu da je A.S. prijavio krađu novca, te da su u toku istražne radnje.
Trend smanjenja broja učenika postao je hroničan i ozbiljan problem bosanskohercegovačkog društva.
Zbog iseljavanja stanovništva svake godine je sve manje upisanih đaka, a pojedine škole su na izdisaju.
Tek pedesetak učenika danas pohađa Srednju poljoprivrednu školu u Sanskom Mostu, jedinu takve vrste na Unsko-sanskom kantonu, piše BHRT. Sve je manje onih koji su zainteresovani za ovo zanimanje, a ako se negativan trend nastavi, škola će, vrlo vjerovatno, zatvoriti svoja vrata.
“Duša me boli za ovom školom, za ovom ljepotom. Mnogi nemaju ovo na zapadu. Imamo svoje imanje, laboratorije, učionice. Postoji mogućnost da škola ne funkcioniše ako se trend opadanja učenika nastavi“, rekao je Senad Tičević, direktor poljoprivredne škole “Sanus Futurum”.
Ništa bolja situacija nije ni u osnovnom obrazovanju. Kaže nam to i Hasan Dedić, profesor razredne nastave u Područnoj školi “Brigovi” kod Bužima gdje će u istoj učionici voditi nastavu za tri generacije učenika. Na to je primoran jer ih nema.
“Možete sami zamisliti kako je tri nastavke jedinke realizirati za 45 minuta. Tu je i nastavnik na neki način oštećen, a treba gledati i učenike, jer onaj krajnji ishod zbog kojeg smo mi ovdje bude u drugom planu. “Zna se desiti da nešto kažemo za neko drugo odjeljenje, a nije za njih. Onda oni kažu: ‘Učitelji, vi ste pogriješili’, a ja odgovorim da sam to namjerno uradio kako bih vidio koliko me prate u radu”, rekao je Dedić.
Pred svaki septembar Hasan i njegove kolege strahuju da ne bi postali tehnološki višak jer je sve manje onih kojima bi mogli predavati. Prema neslavnoj statistici odlaska mladih vodeći je upravo USK.
“Oni su ogorčeni jer jedino oni osjećaju odliv stanovništva s područja USK i jedino oni ispaštaju što nam ljudi odlaze. Pojedine moje kolege rade čak u četiri škole da bi dobili jednu platu”, kazala je Zehra Hadžić iz Sindikata osnovnog obrazovanja USK za BHRT.
U ovu školsku godinu upisano je tek nešto više od 1.500 prvačića, 2.000 manje nego prije dvadeset godina.
Nakon što mu je pružena najbolja pomoć u Kliničkom centru u Sarajevu, Azur je otpušten na kućno liječenje, gdje su ga posjetili istražitelji i fizioterapeuti.
Istraga o pokušaju ubistva mladog košarkaša Igmana Azura Terzića iz Cazina, koji je u noći 2. novembra slomljene kičme izbačen i ostavljen iza diskoteke Advantage u City centru, nastavlja se i ovih dana nakon što su istražitelji saslušali žrtvu.
SAVJETI DOKTORA
Azur Terzić je izišao iz Kliničkog centra u Sarajevu i trenutno je na kućnom liječenju, potvrdio nam je porodični advokat Zlatko Pozderac.
– Nisam potpuno siguran da li je Azur i zvanično završio sa davanjem konačne izjave, ali znam da su istražitelji išli kod njega nekoliko puta, te da je doktor savjetovao da ga ne izlažu prevelikom stresu. Otac je sada sa njim, momak je izašao iz bolnice, nalazi se u kući kod sestre Une u Sarajevu. Sinoć sam razgovarao sa ocem, kaže da se Azur bolje osjeća, dobro izgleda. Kako će to ići dalje, hoće li se pomoći djetetu da prohoda, vidjećemo. Njemu su svakodnevno dolazili i fizioterapeuti, radeći sa njim po dva-tri sata, kazao nam je Pozderac.
Azur će biti u Sarajevu izvjesno vrijeme, saopćila je njegova sestra Una, jer trenutno su kod nje okupljeni članovi porodice koji su Azuru bili najveća podrška u svim ovim nedaćama, a koji su se trudili i borili skupa s njim.
– Naravno, kada dođe vrijeme, bit će u mogućnosti da mu se dođe u posjetu, jer su mnogi izrazili želju, ali u narednom periodu sve je isključivo u najužem krugu porodice. Sigurna sam da će Azur naći način da svima zahvali, hrabro je sve shvatio i hrabro se bori da ide naprijed. U konačnici, ta hrabrost, upornost i želja za dalje je krajnji cilj da sve ima pozitivan ishod, poručila je sestra Una na grupi “Svi smo mi Azur”.
Naime, oni koji su bili podrška Azuru na ovoj grupi nastavili su svake subote organiziranje mirnih prosvjeda u centru Cazina, te najavljuju da će tako biti sve dok se slučaj ne riješi.
Bili su najavljeni protesti i pred Tužilaštvom USK-a zbog sporosti istrage. Ali, potom je Azurov otac Saud posjetio Tužilaštvo u Bihaću, razgovarao sa istražiteljima o tome kako napreduje istraga, te je izašao zadovoljan nakon sastanka pruživši im podršku u radu. Nakon toga su u grupi “Svi smo mi Azur” saopćili da odgađaju najavljene proteste pred Tužilaštvom, piše Oslobodjenje
Na zahtjev oca Sauda Terzića i njegovog advokata Zlatka Pozderca, a zbog traljave istrage lokalne policije, predmet je prenesen u nadležnost FUP-a
Mnogo je upita poslato i Azurovoj porodici ne samo od medija nego i od njegovih sugrađana u vezi s tim da li je Azur progovorio o onome šta mu se desilo.
Njegova sestra Una na to je zaštitnički uzvratila.
SUMNJI VIŠE NEMA
– Takve informacije ostaju u krugu porodice, kao i kod nadležnih institucija koje se bave slučajem. Istraga je jako opširna, te zbog tih okolnosti i traje ovoliko, kako se ne bi desio bilo kakav propust, te kako bi u konačnici svi koji imaju bilo kakve veze odgovarali za svoje postupke. Molimo vas da se dotad suzdržimo u pitanju bilo kakvih drugih naznaka. A vrijeme će, ako Bog da, pokazati sve, kazala je Una.
I porodični advokat upućuje nas na iste zaključke.
Protesti u Cazinu održavat će se svake subote
– Otkako su federalni istražioci to preuzeli, istraga fino ide, veći akcenat je stavljen na profesionalizam, nego na samom početku kada se to odvijalo traljavo. Nemamo razlog da ne budemo strpljivi i zaista trenutno ne gajimo nikakve sumnje u istragu te mislimo da će se ona uspješno okončati, kazao nam je Pozderac.
Grad Bihać i ove godine u saradnji sa UNICEF u BiH priključio se obilježavanju Svjetskog dana djeteta. Tim povodom mladi bišćanin Emir Muslić preuzeo je funkciju prvog čovjeka Grada Bihaća na jedan dan.
Ovu odgovornu funkciju „gradonačelnik Muslić“ obavio je odgovorno i savjesno ugostivši tom prilikom zajedno sa svojim pomoćnicima Arslana Omanovića – „premijera USK-a“
Svjetski dan djeteta nije samo dan za slavlje, već i način da se podigne nivo svijesti o djeci širom svijeta koja trpe nasilje, eksploataciju i diskriminaciju.
„Svako dijete treba posebnu zaštitu i brigu, uključujući odgovarajuću zakonsku zaštitu prije kao i poslije rođenja i uzimajući u obzir značaj, tradiciju i kulturne vrijednosti. Svako dijete treba da napreduje, uči, bude zaštićeno i dobije jednake prilike u životu“ – izjavio je ovom prilikom „gradonačelnik Muslić“.
Grad Bihać se i ove godine pridružio se obilježavanju Svjetskog dana djeteta uz zahvalu UNICEF u BiH što je izabrao Bihać i USK-a za obilježavnje izuzetno važnog dana.
“Bihać je pored niza epiteta i grad djece i sasvim sigurno da smo kao lokalna zajednica zainteresirani da sva prava djeteta budu zagarantovana, ne samo na papiru nego i u praksi, da djeca našeg grada imaju sretno djetinjstvo, pravo na obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i da budu uključeni u sve društvene aktivnosti namjenjene za najmlađu populaciju” – rekao je Elmedin Mehadžić ispred Gradske uprave.
Danas su predstavnici Gradske uprave i Gradskog vijeća Bihać ugostili Ambasadora Švicarske Daniel Hunna. Teme sastanka su bile brojne te je izraženo je obostrano zadovoljstvo dosadašnjom međusobnom saradnjom, a razgovaralo se i o rezultatima mnogobrojnih realiziranih, te o implementaciji novih projekata na području grada Bihaća, kao i o saradnji tokom migrantske krize koja je zadesila Bosnu i Hercegovinu, a posebno Grad Bihać.
Današnja posjeta potvrda je dugoročnog partnerstva koje traje preko 15 godina, a trenutno u putem implementatora i u partnerstvu sa drugim donatorima Vlade Švicarske provodi nekoliko projekata na području Grada Bihaća sa veoma pozitivnim rezultatima. Neki od njih su: Projekat općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG), Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u BiH (DRR), Program „Dijaspora“ (Fondacija Mozaik), Omladinska banka (Fondacija Mozaik), Turistički inkubator (Startup studio i Market makers) itd.
“Uvijek je veliko zadovoljstvo doći u Grad Bihać, uzimjući u obzir da ovo nije moj prvi put ovdje, uvijek me u Gradskoj upravi dočekaju srdačno. Razgovarali smo o mnoštvu veoma bitnih tema i problematika, sa akcentom na migracije. Ovim putem želim da pohvalim način na koji se Grad Bihać nosio i nažalost i dalje nosi sa ovim problemom. Također smo razgovarali o potencijalnim investicijama u kojima Vlada Švicarske može pomoći Gradu Bihaću, kao što su područja privrede i pomoći u malim biznisima u tome bi veliku ulogu odigrala i brojna BH dijaspora koja živi i radi na području Švicarske. Kako smo se dotakli privrednog sektora skupa smo zaklljučili da su najbolje grane za ulaganje obnovljivi izvori energije, obrada drveta ali i turizam koji zbog položaja Grada Bihaća i ljepota rijeke Une samo može napredovati” – kazao je Hunn.
Po riječima predsjedavajućeg Gradskog vijeća predstavnici su iskoristili sastanak da ambasadora upoznaju sa aktuelnom društveno-političkom situacijom u Gradu Bihaću sa posebnim akcentom na privredu i oblasti koje su interesantne za inostrane investicije u Gradu Bihaću, te izrazili zahvalnost i spremnost za dalju saradnju kada su u pitanju svi projekti koji su realizirani u našem gradu a imali podršku Vlade Švicarske.
„Istakli smo našu zahvalu sa sve što Vlada Švicarske podržava i upravo uspješno realizirani projekti daju nam za pravo da i u narednom periodu ostvarimo odličnu saradnju sa Vladom Švicarske koja je jedan od najznačajnijih partnera našoj zemlji a samim time i Gradu Bihaću” – kazao Predsjedavajući GV je Handukić.
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona Sulejman Kulenović kaže da su za njihove prilike ostvareni prihodi, prema izvještajima koje su dobili od općina, fantastični.
Unsko-sanski kanton je mali proizvođač pšenice sa oko 10 posto od ukupne površine ili 10.000 hektara zemljišta koje se godišnje zasije. U to spada i zob, ječam tritikal i heljda. Na pšenicu otpada oko 20-30 posto i uglavnom je ovdašnji zemljoradnici koriste za vlastite potrebe. Površine u ovom dijelu BiH, inače, nisu pogodne za pšenicu jer se radi o brdsko-planinskom predjelu.
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona Sulejman Kulenović kaže da su za njihove prilike ostvareni prihodi, prema izvještajima koje su dobili od općina, fantastični.
“Uspjelo se posijati prije ovih enormnih poskupljenja i ostalog. Po meni lično, ove cijene koje se najavljuju donekle su nerealne, iako BiH dosta toga uvozi i zavisimo uvelike od svjetskog tržišta. Najviše uvozimo iz Mađarske i Srbije”, kaže za Fenu ministar Kulenović, komentirajući svakodnevna poskupljenja osnovnih životnih namirnica, posebno najavu mlinara o mogućem ponovnom poskupljenju brašna i pekarskih proizvoda.
Kulenović je mišljenja da je država ta koja svojim djelovanjem i propisima može regulisati cijene, tako što će ograničiti ili smanjiti PDV, ukinuti akcize na gorivo, umanjiti cijenu pšenice i brašna.
Kako navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH, površine pod kojima je bila zasijana pšenica u 2022. godini iznosile su nešto više od 51 hiljade hektara, te je prosječan prinos iznosio 5,46 tona po hektaru.
“Na osnovu navedenih preliminarnim podataka možemo zaključiti da je godišnji prinos pšenice 278.711 tona, a da su godišnje potrebe za pšenicom i preko 550.000 tona. Stoga je zasigurno da je Bosna i Hercegovina zavisna od uvoza, gdje gotovo kompletan uvoz dolazi sa tri susjedna tržišta Mađarske, Srbije i Hrvatske”, rekli su Feni iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Ističu da će cijena pšenice na susjednim tržištima, zatim cijene transporta, skladištenja, ambalaže, te energenata koja se koristi u domaćim pogonima za preradu žita, zasigurno biti faktori koji će formirati cijenu brašna, a naposljetku i pekarskih proizvoda u BiH.
Prema informacijama Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost ukupnog izvoza pšenice i brašna od pšenice u prvih devet mjeseci 2022. godine iznosila je 20,1 miliona KM, što je za 8,7 posto manje od izvoza u istom periodu 2021. godine, kada je ukupni izvoz iznosio 22 miliona KM.
Vrijednost ukupnog uvoza pšenice i brašna u prvih devet mjeseci tekuće godine iznosila je 167,2 miliona KM, što je za 58,6 posto više od uvoza u istom periodu 2021. godine kada je iznosio 105,4 miliona KM.
“Kada posmatramo uvoz količinski u devet mjeseci 2022. godine, primjećujemo gotovo neznatno povećanje od 0,9 posto, što dovodi do zaključka da je količinski robna razmjena gotovo na istom nivou, te da se samo radi o povećanju prosječne uvozne cijene. U prvih devet mjeseci 2022. uvezeno je 208 hiljada tona pšenice u vrijednosti od 140,8 miliona KM, dok je pšeničnog brašna uvezeno 32,1 hiljade tona u vrijednosti od 26,4 miliona KM”, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Pokrivenost uvoza izvozom u devet mjeseci 2022. iznosio je svega 12 posto. Prosječna izvozna cijena po jednoj toni brašna u devet mjeseci 2022. iznosila je 1.038 KM, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 657 KM. Prosječna uvozna cijena po jednoj toni brašna u devet mjeseci 2022. iznosila je 822 KM, dok je u istom periodu 2021. godine ona iznosila 510 KM.
Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić pojašnjava da će se bilo koja kretanja na svjetskom tržištu odraziti i na našu državu, a u konačnici i na građane.
“Građanima se može pomoći na način da se dio viška prikupljenih sredstava od poreza, koji su rezultat inflacije, usmjeri i vrati prema onima kojima je pomoć najpotrebnija, ali s druge strane, trebalo bi donijeti mjere poput subvencije cijene goriva, ili kroz ukidanje akciza, kako se novi rast energenata ne bi lančano odrazio i na rast cijena drugih proizvoda”, poručio je.
Prava drama odvijala se jučer u bihaćkom naselju Gata. Kako je za portal “Avaza” potvrđeno, došlo je do sukoba između braće (64 i 79 godina) nakon čega je jedan od njih bacio ručnu bombu u dvorište kuće svog brata.
– Jučer u 13.35 sati Policijskoj stanici Bihać prijavljeni su porodični problemi u mjestu Gata. Došlo je do nesuglasica između braće inicijala A. Z. i Z. Z. U jednom momentu jedan od njih baciio je eksplozivnu napravu u dvorište kuće brata. Obaviješten je dežurni tužilac koji je djelo okvalifikovao kao pokušaj ubistva. Jutros je završen uviđaj i utvrđena je materijalna šteta na objektu – kazao je za portal “Avaza” Bahrudin Dželalagić, portparol MUP-a Unsko-sanskog kantona.
On je dodao da u sukobu braće nije bilo povrijeđenih.
Policijski službenici lišili su slobode Z. Z., rođen 1958. godine. On će nakon kriminalističke obrade biti predat u nadležnost Tužilaštva USK.
Danas je u prostorijama Kulturnog centra Bihać održana konferencija za medije na kojoj je najavljeno otvaranje 24. manifestacije „Ulicom Bišća“. Predstavljen je sam program koji nudi mnoštvo zanimljivih sadržaja iz oblasti književnosti, muzike i teatra.
Erna Begatović, direktorica Kulturnog centra Bihać istakla je da je ovogodišinji program koncipiran tako da će svako moći pronaći za sebe neki zanimljiv i sadržaj vrijedan pažnje tokom trajanja ove manifestacije.
„Manifestacija Ulicom Bišća se bavi prvenstveno domaćim umjetnicima koji su ostvarili zapažen rezultat u ovoj godini, pa je upravo njima posvećena ova manifestacija koja će se odvijati od 18.11. do 01.12.2022. godine”, rekla je Begatović.
Program se zasiva na trinaest događaja i bitno je naglasiti da se ove godine po prvi put manifestacija premješta, barem kada su u pitanju književni događaji, u gradske škole koje su udaljene od samog centra grada kako bi djeca koja nisu uvijek u prilici mogla vidjeti određene sadržaje u sklopu manifestacije.
Edin Moranjkić, šef odsjeka za poslove kabineta i odnose sa javnošću Grada Bihaća naglasio je da sama činjenica da je ovo već 24. manifestacija „Ulicom Bišća“ samo za sebe govori o tradiciji i kvalitetu ove manifestacije.
„Grad Bihać, kako i iza svih ostali, kao sponzor stoji i iza ove manifestacije, a u ovom slučaju to je posebno zadovoljstvo jer se kroz ovu manifestaciju ističu domaće snage kulturno-umjetničke scene. Nakon ljeta bogatog mnogim sadržaima i manifestacijama imali smo „Jesen na Gelenderima“, sad „Ulicom Bišća“, a zatim ćemo imati „Winter park” i Novu godinu, tako da slobodno možemo reći da se u Bihaću konstantno nešto dešava i da Bihać opravdava ulogu kulturnog središta USK, a sve zahvaljujući Kulturnom centru i Turističkoj zajednici Bihać, kao i mnogim drugim kolektivima i pojedincima“, istakao je Moranjkić, dodavši da su sve te manifestacije iz godine u godinu za ljestvicu podižu svoj kvalitet.
U bihaćkom naselju Sokolac su zvanično puštene u rad dvije pumpe u gradskom vodovodnom sistemu koje su daleko energetski efikasnije od dosad korištenih u ovom postrojenju.
U narednom periodu bit će zamijenjeno njih sedam, koje su u ukupnom iznosu koštale 200.000 maraka. Sredstva su većim dijelom osigurna iz budžeta federalnog Fonda za zaštitu okoliša dok je 80.000 maraka osiguralo JKP Vodovod Bihać.
