KRIMINALITET
Na području USK evidentirana su 2 /dva/ počinjena krivična djela.
– Bihać – 2 KD – “ Teška krađa” i “Oštećenje tuđe stvari”.

JAVNI RED I MIR
Na području USK evidentirana su 4 /četiri/ narušavanja javnog reda i mira.
– Bosanski Petrovac – 1 JRiM –“Nesavjesno držanje opasnih životinja na način kojim se može ugroziti život i zdravlje građana”,
– Cazin – 1 JRiM – “Vika, galama, drsko ponašanje, nepristojno ponašanje, upućivanje prijetnji da će napasti na život i tijelo drugog lica”,
– Velika Kladuša – 1 JRiM – “Ko neovlašteno ili neopravdano se zadržava u napuštenom privatnom objektu”,
– Ključ – 1 JRiM – “Naročito drsko ponašanje”.

BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA
Na području USK evidentirane su 4 /četiri/ saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom.
– Bihać – 3 saob. nezgode (materijalna šteta),
– Velika Kladuša – 1 saob. nezgoda (materijalna šteta).

U Bihaću je danas održana sjednica Kantonalnog štaba civilne zaštite Unsko-sanskog kantona na kojoj je razmatran Godišnji plan korištenja sredstava posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

Kantonalni štab CZ USK dao je pozitivno mišljenje na godišnji plan Kantonalne uprave civilne zaštite.

Na incijativu Ministrstva privrede, uz zajedničku saradnju Privredna komora Unsko-sanskog kantona i JP ŠPD USK, danas je u Bihaću održana konferencija na temu “Drvna industrija USK-stanje i perspektive”.

Na konferenciji je prezentirano stanje u ovoj oblasti sa posebnim akcentom na preradu trupaca i potencijale šumske biomase za energiju iz državnih šuma na području Unsko-sanakog kantona.

Prezentaciji su prisustvovali i privredni subjekti koji obavljaju djelatnost prerade drveta.

Pored navedeno, na konferenciji se razgovaralo i oko načina podrške subjektima male privrede koji obavljaju djelatnost u ovoj oblasti.

Konferenciju je otvorila ministrica Ministratva privrede Samra Mehić.

Mještani bihaćkog naselja Pokoj, na lijevoj obali Une, žive na jednoj vrsti riječnog poluotoka. Svakodnevno, do grada moraju ići makadmskim i nesigurnim putem 20 kilometara. Druga im je opcija preko rijeke – nesigurna, ali brža. Voze lađu, bez obzira na vremenske prilike – po kiši, snijegu ili kada je tempratura zraka 20 stepeni ispod nule.

„Noću kada vozim lađu, strah me je da ćemo upasti ili da će se prevrnuti. Ili kada je vjetar – jako je strašno, valovi su veliki“, priča Sabina Amidžić, mještanka Pokoja.

Svakodnevica je to mještana Pokoja koji žive s lijeve strane Une. Imaju put, koji je neuređen, nesiguran i koriste ga kada moraju, na vlastitu odgovornost.

„Put je katastrofalan, makadam“ kaže Amir Koričić, predsjednik MZ Pokoj. Dodaje kako ga ne održava Grad, nego mještani saniraju put koliko su u mogućnosti.

Sabina Amidžić prvi je put sama, ali uz prisustvo roditelja, vozila lađu sa osam godina. Nepisano je pravilo da ovdje djeca vozačku dozvolu za lađu dobiju sa 13 godina.

„Kasnije sam sa 13 godina počela sama voziti. Do škole ili trgovine – moramo koristiti lađu. Kada je zima, velike padavine, vodostaj velik – voziti lađu je jako zahtjevno, ali naviknete se“, nastavlja Sabina.

Godinama traže pomoć nadležnih, ali, kažu, pomaka nema.

„Imali smo skelu – takozvani kerep, gdje se moglo utovariti vozilo. Tada su se koristila zaprežna kola i onda se prevozilo sa jedne na drugu stranu. Sad je gore nego što je bilo prije 50 godina“ sjeća se Alija Amidžić, mještanin Pokoja.

Sve njhove probleme bi riješio makar pješački most za koji su sami osigurali idejni projekt i koštao bi 350.000 KM, ali ovog projekta nema na listi prioriteta Grada Bihaća.

Koričić ističe kako su našli donatore koji bi to finansirali, ali i naišli na na zid u Gradu.

U Gradskoj upravi priznaju da mosta nema ni u ovogodišnjem budžetu, ali da će tražiti rješenj . Za sada bi možda mogli uraditi projektnu dokumentaciju, a spremni su pregovarati o partnerstvu sa višim nivoima vlasti.

„To je prilično velika investicija za broj ljudi koji bi to koristio. Treba polako i oprezno pristupiti. Ukoliko se nađe interes da još neko uloži novaca, može se raditi – ako ništa, možemo uraditi projekt pa onda sa federalnim ili međunarodnim institucijama da se to radi“, objašnjava gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić (POMAK).

Osnovci iz ovog naselja nisu željeli dati izjavu niti su dali da ih snimimo kako se voze u lađi. Takav stav donekle je i opravdan jer u svijetu tinejdžera u 21. vijeku ova situacija nije baš hvale vrijedna.

federalna.ba

– U lično i ime Sindikata ljekara i stomatologa USK ovdašnjoj javnosti se obratio dr. Amir Rekić izražavajući iskreno saučešće porodici preminule porodilje i novorođenčeta…

Povodom tragičnog događaja koji se desio na Odjelu ginekologije, u Kantonalnoj bolnici „dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću, ispred Sindikata ljekara i stomatologije USK, javnosti se obratio predsjednik ove sindikalne asocijacije, dr. Amir Rekić. U svom obraćanju dr. Rekić navodi:

„Prije svega, u ime Sindikata i u svoje lično ime izražavam iskreno saučešće porodici preminule porodilje i novorođenčeta. I mi u Sindikatu očekujemo da će što prije biti završene istražne radnje kojima će se utvrditi okolnosti pod kojima je do ovog tragičnog događaja, nažalost došlo. Isto tako upozoravamo na nužnost postojanja i poštovanja pisanih procedura o postupanju u medicinskim intervencijama i prilikom incidentnih situacija, kao što je ova i naš sindikat izražava spremnost da onima koji organiziraju zdravstveni sistem, a to su Ministarstvo zdravstva, direktori ustanova, Ljekarska komora, doprinesemo svi zajedno da se ovakve stvari što rjeđe dešavaju.

(rtvusk.ba)

(Foto: I. Š./Klix.ba)

Cijene skoro svih prehrambenih proizvoda proteklih mjeseci znatno su porasle, a tako je bilo i sa mesom i mesnim prerađevinama.

Cijena kilograma junetine prije nekoliko mjeseci bila je oko devet KM, a sada je ta cijena 13 KM i više. Kilogram teletine mogao se kupiti za 18 KM, a sada se on kreće oko 24 KM.

Razlog za to, kako nam je kazao Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, koji je i sam u mesnoj industriji, su globalni problemi, poskupljenje svih sirovina neophodnih za proizvodnju mesa, a to su stočna hrana, žitarice i uljarice, kako kod nas tako i na svjetskom tržištu.

Cijene svježeg mesa rasle su više nego cijene prerađevina od mesa, a Vasić kaže kako je to zbog toga što je smanjena i ponuda, ali kaže da je potražnja i dalje velika.

“Građani sada masovno kupuju proizvode od mesnih prerađevina, kao što su konzerve i drugi proizvodi koji mogu duže stajati, i zbog te povećane potražnje raste i potreba za proizvodnjom i nabavkom takvih proizvoda. To onda rezultira i povećanom cijenom krajnjim potrošačima, a sve se to dešava zbog toga što su sirovine na globalnom tržištu poskupjele i proizvođači se moraju prilagođavati tome”, kazao je Vasić.

Ono što bi se u narednom periodu trebalo i moralo uraditi kako bi se koliko toliko situacija držala pod kontrolom, smatra Vasić, jeste prava reakcija vlasti.

“Jedino rješenje u ovom momentu jeste da entitetske vlade hitno poticajima potaknu proljetnu, odnosno ljetnu žetvu pšenice i sjetvu kukuruza, dva pokretača koja direktno utječu na cijenu brašna u ljudskoj ishrani i cijenu kukuruza u ishrani za stoku i perad. To sve lančano utječe i na proizvodnju mesa, a tu je i proizvodnja suncokreta i repice za proizvodnu ulja. Ako bi se u narednih mjesec dana podstakla veća proizvodnja ovih proizvoda onda bismo bili sigurniji i vlade bi imale svako moralno pravo da ograničavaju marže i sve ostalo”, istakao je Vasić.

Međutim, ukoliko ratari budu prepušteni sami sebi, bez pomoći vlasti da sade po trenutnim cijenama i sa vlastitim sredstvima, onda bi se, kaže Vasić, poskupljenja nastavila i u narednom periodu. Već sada, ističe, veliki broj proizvođača je u nedoumici da li da nastave sa proizvodnjom, jer ne znaju koliko im se više isplati po aktuelnim većim cijenama kupovati sirovine za proizvodnju.

(klix.ba)