Najavljene izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju i građenju Unsko-sanskog kantona, koje je Vlada USK usvojila u formi nacrta i uputila u daljnju skupštinsku proceduru, izazvale su snažne reakcije u javnosti, posebno među predstavnicima lokalnih zajednica i stručnim službama koje se bave urbanizmom i građenjem.
Polemiku je prije nekoliko dana otvorila Sijana Hošić, šefica Odsjeka za urbanističko planiranje i građenje u Gradskom organu uprave Grada Bihaća, upozorivši da bi predložene izmjene mogle imati dalekosežne posljedice po prostor, plansko uređenje i pravnu sigurnost. Njene tvrdnje izazvale su brojne reakcije na društvenim mrežama, a rasprava je ubrzo prerasla okvire stručne polemike i postala tema šire javnosti.
Hošić je, pojednostavljeno objašnjavajući moguće posljedice zakonskih izmjena, navela da bi predložena rješenja mogla otvoriti prostor za različita sporna tumačenja i praktične probleme na terenu. Među njima je istakla mogućnost da se infrastrukturni objekti i mreže grade mimo jasnih planskih ograničenja, da se jednostavni objekti definiraju preširoko, te da bi pojedini zahvati mogli biti realizirani bez dosadašnjeg nivoa kontrole. Posebno je upozorila na mogućnost narušavanja prostora, konflikata među susjedima i dugoročnih posljedica po urbanistički razvoj.
Reagovao je i gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, ocijenivši da predloženi nacrt predstavlja “legalizaciju bezakonja”. Prema njegovim riječima, sporna je činjenica da se nacrtom, kako tvrdi, praktično briše jasna razlika između jednostavnijih objekata poput kioska i znatno većih stambenih i pomoćnih objekata, čime se ozbiljno slabi sistem kontrole gradnje na lokalnom nivou.
Sedić je upozorio da bi usvajanje ovakvih rješenja moglo dovesti do nekontrolisane gradnje, posebno u osjetljivim područjima, uključujući obalu Une, ali i trase infrastrukturnih mreža koje bi, prema njegovom tumačenju, mogle biti postavljane bez dovoljno uvažavanja prostornih i urbanističkih planova.
Također je naveo da su pojedina predložena rješenja, prema njegovom mišljenju, u koliziji sa zakonima višeg nivoa vlasti, naročito kada je riječ o nadležnostima u vezi sa magistralnim cestama.
S druge strane, ministar građenja i prostornog uređenja USK Edvin Odobašić odbacio je ove optužbe, ocijenivši ih netačnim i tendencioznim. U javnom obraćanju istakao je da izmjene zakona ne uvode mogućnost nelegalne niti nekontrolisane gradnje, već imaju za cilj pojednostavljenje i objedinjavanje procedura za manje i manje složene objekte.
Prema njegovom pojašnjenju, za stambene objekte do 200 kvadratnih metara i poljoprivredne objekte do 400 kvadratnih metara predviđeno je objedinjavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje u jedinstven upravni postupak.
Ministar tvrdi da investitori ni u tom slučaju nisu oslobođeni zakonskih obaveza, te da su i dalje obavezni izraditi glavni projekat, pribaviti potrebne saglasnosti, izvršiti eventualnu pretvorbu zemljišta, platiti propisane naknade i po završetku radova pribaviti upotrebnu dozvolu.
Odobašić naglašava da se time ne ukida kontrola zakonitosti, već se administrativni postupak čini efikasnijim. Odbacio je i tvrdnje da se predloženim izmjenama omogućava gradnja u zaštićenim područjima ili uz rijeku Unu, navodeći da takva gradnja nije bila dozvoljena ni ranije, niti će biti dozvoljena prema novim rješenjima. Prema njegovim riječima, problemi na terenu proizlaze prvenstveno iz nedovoljne primjene postojećih propisa, a ne iz samih zakonskih izmjena.
Dodatnu kritiku nacrta iznio je i Damir Smajić, šef Službe za urbanističko planiranje, građenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove, koji je poručio da izmjene “ne valjaju”, da su “na štetu investitora” i da “nepovratno uništavaju prostor”.
Ustvrdio je i da su predložena rješenja u suprotnosti s propisima višeg reda, te izrazio spremnost da o tome učestvuje u javnoj i stručnoj raspravi potkrijepljenoj činjenicama.
Tako se oko jednog od najvažnijih zakonskih prijedloga za oblast prostornog uređenja i građenja u Unsko-sanskom kantonu otvorio ozbiljan sukob između kantonalnog nivoa vlasti, koji izmjene predstavlja kao mjeru za ubrzanje procedura i smanjenje administrativnih prepreka, i predstavnika lokalnih zajednica i stručnih službi, koji upozoravaju da bi posljedice mogle biti dugoročno štetne i teško popravljive.
U ovom trenutku ostaje otvoreno pitanje hoće li se u raspravu aktivnije uključiti i druge općine i gradovi s područja USK, kao i strukovna udruženja arhitekata, urbanista i drugih stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i građenja, prije nego što se nacrt zakona nađe pred zastupnicima Skupštine Unsko-sanskog kantona.
