Građani Bihaća se prilikom obilnijih padavina iznova suočavaju sa problemom hemijske ispravnosti vode koju piju. Kako su nam kazali naši sagovornici koji se već dugi niz godina bave ovim problemom, glavni faktori zagađenja bihaćkih voda su deponije smeća i štetne stvari koje dolaze iz susjedne Hrvatske.

Hazim Alagić je sanitarno ekološki inžinjer u penziji. Karijeru je najprije započeo u lokalnom mikrobiološkom zavodu za ispitivanje hrane i vode, a zatim je prešao u Komunalno preduzeće Bihać, da bi zadnjih godina radio kao federalni sanitarni inspektor.

Tokom višegodišnjeg rada proveo je mnogo vremena istraživajući problem zagađenja vode na području Bihaća. Prema njegovim riječima, zagađenje bihaćkih voda nije problem koji postoji od jučer, već se radi o višedecenijskom trovanju na kojeg nema adekavtnog odgovora od strane lokalnih ustanova koje vode brigu o vodama na ovom području.

„U vrijeme kad sam ja počeo da se bavim ovim, aktuelni su bili izvori Klokot, Privilica i Žegar, uz još neke manje koji nisu bili toliko značajni. Istraživajući kvalitet vode,  zapazio sam da kod svakog tog zamućivanja nije moguće dodati toliku količinu hlora koliko u vodi ima štetnih tvari i pošto sam dobro poznavao ovaj teren, jer mi je otac bio lovac. Početak onečišćenja kreće od vremena postojanja deponije koja se nekad nalazila u Vedrom Polju gdje se odlagalo gradsko smeće, da bi nakon zasićenja tog terena deponija bila prebačena na Vučjak i tada dolazi do jačeg zagađenja vode kojom se snabdjeva grad Bihać. Sve to se dešavalo u vremenu prije 1968. godine, a prije toga je bilo puno manje stanovništva, a samim time i manje smeća, te je i zagađenost bila manja zbog čega se tom problemu nije pridavao toliki značaj. Drugi i teži onečišćivači pojavljuju se s one strane planine Plješevica u susjednoj Hrvatskoj, gdje postoje ponori koji se slijevaju u Klokot. Osim tih u Bjelopolju i Krbavskom polju se također nalaze ponori. Sve to se radi svjesno, a stručnjaci ne mare za to jer njima ne smeta“, tvrdi Alagić.

Hazim AlagićAl Jazeera

Međunarodni problem

Da bi se uopće pristupilo rješavanju ovog problema treba najprije uraditi snimanje terena i napraviti projekat zaštite. Sve to su u preduzeću Una Consulting koje nudi usluge u sektoru voda i zaštite okoliša, kažu uradili na europskom nivou i sad se čeka da Hrvatska poduzme određene korake u pravcu rješenja ovog problema.

„Mi smo još 1997. godine otpočeli projekat zaštite izvorišta na području Bihaća. S obzirom da se radi o prekograničnom projektu, sredstva za te i još neke druge projekte smo dobili od švicarske Agencije za razvoj a partner za implementaciju u tom projektu nam je bio Institut za hidrotehniku iz Sarajeva koji je uradio taj projekat zaštite izvorišta Klokot. Da bi tu problematiku digli na međunarodni nivo, uključili smo i Hrvatske vode u to, a zatim osnovali međunarodnu Komisiju za revidiranje projekta koja djeluje ka institucijama u susjednoj Hrvatskoj“, ističe Sandi Zulić, direktor Una Consultinga.

Mapa vrtača i područja odakle dolazi onečišćenjeUstupljeno Al Jazeeri

Klokot je jedno od rijetkih izvorišta na Balkanu koje ima kapacitet snabdijevanja vodom oko 2.000 litara u sekundi, a Bihać trenutno troši oko 200 litara u sekundi. Radi se o vrlo rijetkom izvorištu koje na nesreću nalazi usred kraškog područja sa kojeg se vode slijevaju ogromnom brzinom i prolaze kroz te podzemne kaverne. Una Consulting je u saradnji sa JP Vodovod Bihać prije desetak godina u Klokot dovela ronioce iz Francuske koji su ispitivali promjer i dubinu izvorišta i utvrdili da se radi o ogromnom ponoru.

„Prije nekoliko godina stručnjaci sa geološkog Univerziteta u Varaždinu ispitivali su  podzemna vodna tijela rijeke Korane i u te svrhe su vršili bušenja nekih bunara kod Drežnika u koje su ubacivali natrijev fluorescein kako bi ispitali dokle seže protočnost tog terena. Uključili su i nas u to istraživanje i dali nam indikatore pomoću kojih smo trebali provjerili da li će ta tvar, nakon određenog vremena, dospjeti u Klokot što se kasnije i desilo. Klokot je jedan veliki lijevak prema kojem se dreniraju ogromne veličine vode iz Hrvatske i on ne hvata samo te vode koje dotiču, već i štetne tvari. Ovdje se radi o međugraničnom podzemnom vodnom tijelu koje je međunarodnog karaktera i za njega je zadužena država i Komisija koja djeluje na međunarodnom nivou između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Drugi nivo zaštite u smislu brige i nadgledanja jeste gradska Uprava koja prati stanje na području Bihaća i treći nivo je operater ili Vodovod Bihać koji u tome svemu ima najmanju odgovornost, jer je njegova obaveza samo provođenje vode i davanja usluga, a ne praćenje vode uzvodno ili od izvora pa dalje“, pojašnjava Zulić

O tome da Plitvička jezera imaju problem sa odvođenjem kanalizacije i nemaju prečiščivača za sve te fekalije koje se izlijevaju u Rastovaču, pisali su i hrvatski mediji. Tamo se vode žestoke borbe oko tog problema, a sve se vrti oko pravnih procedura. Prema riječima Mensura Babića iz Službe zahvatanja i distribucije vode koja djeluje pri JP Vodovod Bihać, sva ta otpadna voda se trenutno odvodi u grubi hvatač nečistoća i odatle se ispusta u vrtaču Rastovaču gdje se taj otpad nakupio, zbog čega se usljed velikih oborina povećao nivo onečišćenja izvorišta u Bihaću.

Mensur BabićAl Jazeera

„Oni su 2000. godine bacali boju u Rastovaču i ta se boja nakon određenog vremena pojavila i kod nas ali samo u Klokotu, ne i u izvorištu Privilica. Ostavili su nam ambalažu u koju smo skupljali uzorke vode svaki dan po dva puta dnevno, koje su oni zatim preuzeli. Međutim, mi nemamo izvještaje o tim uzorcima i kakve su kvalitete, niti znamo rezultate tog istraživanja. Što se tiče smetljišta Vučjak, on je saniran u smislu da je otpad izmješten odatle i to područje konzervirano. Tako da tu više nema prijetnje za naša izvorišta. Što se tiče ostalih prijetnji u smislu siječa šume i kamenoloma, potrebno je ispitati da li i u kojoj mjeri to može uticati na bihaćke izvore vode. S obzirom da se nalaze okružena kraškim područjem, bihaćka izvorišta pitke vode su, u određenim periodima svake godine, podložna mutnoći čiji se prvi val javlja prilikom otapanja snijegova, zatim u jesen pri velikim i obilnim kišnim padavinama i val koji se javlja tokom mjeseca oktobra. Mi smo naše izvore ispitivali na teške metale, radioaktivnost, deterdžente, fenole i nikada nisu pronađeni elementi koji prelaze granice normale“, pojašnjava Babić

Ministar Jasmin Burnić, ističe da je Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona, još u oktobru 2014. godine poduzelo aktivnosti po navedenom pitanju, uputivši akt prema nadležnim federalnim institucijama i to Ministarstvu okoliša i turizma, Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Agenciji za vodno područje rijeke Save, sa upitom da se preisipitaju indicije da fekalne i otpadne vode sa područja koje se nalazi u obuhvatu Nacionalnog parka „Plitvička jezera“ u Republici Hrvatskoj, direktno zagađuju izvorište rijeke Klokot.

Jasmin BurnićAl Jazeera

„S obzirom da je ovo pitanje shodno odredbama Zakona o zaštiti okoliša Federacije BiH i Pravilnika o postupcima i mjerama u slučajevima akcidenata na vodama i obalnom vodnom zemljištu, nadležnost institucija višeg nivoa, te kako se radi o susjednoj državi, traženo je da se poduzmu mjere kako bi se prije svega utvrdilo evenentualno zagađenje vode i okoliša, te da se zatim poduzmu mjere u cilju sprečavanja istoga sa svrhom zaštite života i zdravlja ljudi koji žive na ovom području.“, kaže ministar Burnić

Nedostaje stalni nadzor vode

Svi se slažu u jednom, a to je da od svih zagađivača jama Rastovača u koju se ispušta kanalizacija Plitivičkih jezera predstavlja najveću prijetnju izvorištu Klokot. Stručnjaci iz Instituta u Varaždinu su istraživali i dokazali da te vode odatle za manje od 48 sati dođu u Klokot. To otkriće samo je dodatno povećalo značaj ovog problema u čije rješavanje se uključila i sama Hrvatska, a spremnost na materijalnu podršku iskazale su međunarodne institucije kao što je Evropska komisija i Svjetska banka, svjesne da se radi o kritičnim područjima, spremne su izdvojiti novac i krenuti u pripremu fizibiliti studija i pripreme mjera od kojih je prva uklanjanje zagađivača u potpunosti ili postavljanje prečišćivača.

„Po meni, primarno je uklanjanje tih onečišćivača a druga opcija je postavljanje filtera i sistema prečišćavanja vode u Klokotu. Najveći problem je što mi nemamo svakodnevni nadzor vode za razliku od Hrvatske koja svakodnevno vrši kontrolu svojih voda. Zato nam je potrebno više sredstava i zbog čega je njeno poskupljenje nužno jer ne možete imati i jeftinu i kvalitetnu vodu. Ono što bi Hrvatska sa svoje strane trebala učiniti, jeste da ovaj problem stavi u program rada hrvatskih voda. Međutim, to njima nije prioritet iz prostog razlog što oni ulažu u turizam na Jadranu, a ovo na Plitvičkim jezerima im je sporedno. Upravo zbog toga naše institucije, a tu prije svega mislim na organe gradske Uprave, trebaju ovaj problem stalno aktuelizirati i pritiskati Federalno ministarstvo voda kako bi oni to onda delegirali Komisiji na nivou države, koja će zatim vršiti pritisak na institucije u susjednoj zemlji“, mišljenja je Zulić.

Sandi ZulićAl Jazeera

Prema riječima Sandija Zulića, Agencija za vode iz Sarajeva je nadležna za vodotok prve kategorije u što spada Klokot a ista posjeduje referentnu laboratoriju u Sarajevu i može poslati svoje stručnjake i na taj način pomoći u rješavanju ovog problema na način da skrene pažnju na Klokot i ukaže da je on prioritet kojeg treba rješavati i investirati u tom pravcu u narednom periodu kada je u pitanju zaštita voda i izvorišta.

„Najvažnija stvar koju sad treba uraditi, jeste detaljna i proširena analiza vode u Zagrebu i to sa najmanje stotinjak hemijskih elemenata, te uraditi kvalitetne bakteriološke analize u cilju otkrivanja stvarnog stanja vode u Klokotu. Bojim se da to nije toliko dobro koliko se prikazuje i zato bi najbolje bilo uraditi navedene analize da bi se otklonile sve sumnje i utvrdilo pravo činjenično stanje.

Dok se lokalne i državne institucije nadležne za rješavanje ovog problema slože i aktiviraju, građani Bihaća i dalje će piti vodu nedovoljno ispitane kvalitete. O dugoročnim posljedicama tog fenomena govorili su i neki ljekari na sjednicama kantonalne Skupštine, a od tad do danas ništa se posebno nije promjenilo.

Kako je istakao Irfan Mujanović, ispred Organizacionog odbora obilježavanja godišnjice otkrivanja grobnice , prirodna pukotina koja je nastala eksploataciji  rude boksita, godinama je skrivala tijela 53 žrtve, od kojih je njih do sada 51 identificirano. Najmlađa žrtva pronađena u jami Tihotina Mehmed Šehić iz naselja Orašac imao je tek 17 godina, dok je najstarija žrtva Izet Mujić iz Golubića koji je u vrijeme smrti imao 55 godina. Masovnu grobnicu na Tihotini otkrili su pripadnici K MUP-a i članovi Državne komisije za traženje nestalih 2002. godine.

Tokom današnjeg obilježavanja petnaeste godišnjice od otkrivanja masovne grobnice Tihotina Adnan Šahbazović sin ubijenog Ibrahima  Šahbazovića otkrio je privremeno spomen obilježje ispred masovne grobnice Tihotina.

Ovogodišnjoj tužnoj godišnjici pored porodica nevino ubijenih prisustvovao je i bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić koji je u svom obraćanju kazao da je ponekad na mjestima masovnih grobnica nevino ubijenih Bošnjaka i Hrvata najbolje ništa ne govoriti i ćutnjom poslati poruku da se ovaj i slični zločini nikada više neće ponoviti.

„Mjesta stradanja moraju biti  posjećena u daleko većem broju od nas preživjelih i uvjeren sam da ćemo ove teške i tužne lekcije iz naše historije zapamtiti  za buduća pokoljenja. U posljednje vrijeme ističem da je u ovim teškim trenutcima ipak bilo i dovoljno hrabrosti i odlučnosti da se zaustavi agresor u svojoj namjeri i to je poruka i sa ovog mjesta da ćemo uvijek braniti i odbraniti svoj grad, narod i svoju državu Bosnu i Hercegovinu“- kazao je gradonačelnik Fazlić.

U ime Vlade USK-a, prisutnima se obratio Husein Rošić, premijer USK-a, istaknuvši da normalan čovjek nikada ne bi uradio ovakve zločine, dodavši da smo nažalost i to doživjeli u proteklom ratu od dojučerašnjih komšija.

„Jedino prenošenje istine o ovim zločinima i kažnjavanje odgovornih može doprinijeti  pravdi i smiraju za porodice nevino ubijenih Bošnjaka i Hrvata sa područja grada Bihaća“-istakao je premijer Rošić.

Neophodnost okupljanja na mjestima stradanja Bošnjaka istakao je i u svom obraćanju Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva u Vladi F BiH,  dodavši da preživjeli Bošnjaci i ne smiju zaboraviti nikada strahote koje su ih zadesile za vrijeme rata zbog činjenice da nažalost uvijek postoji mogućnost da zločinci ponovo pokušaju počiniti zločine.

„Kao resorni ministar upoznat sam i sa inicijativom za izgradnju trajnog  šehidskog spomen obilježja na masovnoj grobnici Tihotina. Sredstva za izgradnju nisu sporna, no imamo zakonske propise koji regulišu gradnju na ovom području i učiniti ću sve da izmijenimo te propise kako bi smo sagradili trajno spomenik koji će svjedočiti o zločinima nad nevino ubijenim Bošnjacima i Hrvatima“– kazao je ministar Dedić.

Većina građana naše zemlje nije upoznata s time da mogu ostvariti besplatnu zdravstvenu zaštitu u 15 evropskih zemalja na teret kantonalnih zavoda zdravstvenih osiguranja. Sve što je potrebno da bi ostvarili zdravstvenu zaštitu u inozemstvu jeste ovjerena zdravstvena knjižica i dvojezični obrazac, odnosno potvrda za korištenje zdravstvene zaštite. Ovu potvrdu kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja izdaju na osnovu pregleda i ocjene zdravstvenog stanja korisnika.

Zemlje u kojima naši građani mogu ostvariti besplatnu zdravstvenu zaštitu su one sa kojima je BiH potpisala bilateralne sporazume o socijalnom osiguranju. Ovo pravo mogu ostvariti jedino osiguranici i to u hitnim slučajevima, odnosno kada im je ugrožen život i zdravlje.

Bh. građani mogu ostvariti besplatnu zdravstvenu zaštitu u 15 zemalja. To su Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Austrija, Njemačka, Belgija, Holandija, Luksemburg, Italija, Slovenija, Mađarska, Turska, Češka i Velika Britanija. Također, u Švicarskoj građani iz BiH imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u slučaju saobraćajnih nesreća, dok u Švedskoj sami moraju plaćati troškove liječenja.

U Francuskoj se ne može koristiti zdravstvena zaštita sa bolesničkim listom.Među pobrojanim zemljama, Kantonalni  ZZO najviše potvrda izdaje za liječenje naših građana u  Austriji  i Njemačkoj, potom u Hrvatskoj,  pa Sloveniji, kaže Almin Handanagić, direktor ZZO USK.

Ljetos  su, dodaje, reagirali u nekoliko slučajeva kada su  pacijenti sa prostora USK završili na liječenju u kliničkim centrima država tokom turističke posjete.

Ovo je jedna od rijetkih pozitivnih stvari koju nam pruža zdravstveno osiguranje i treba je imati na umu kada planirate putovanje, pogotovo na duži period.

Pored uglednih i relevantnih privrednih subjekata koji će prisustvovati na ovom okruglom stolu, organizatori su se potrudili da na istom prisustvuju alumni, bivši, studenti Univerziteta u Bihaću koji iza sebe imaju pozitivne priče i iskustvo,a sve to crpe iz znanja stečenog na fakultetima Univerziteta u Bihaću.

„Nadamo se da će ovakav događaj privući studente ali i ostale zainteresirane osobe, kako bi se kroz diskusiju pronašli odgovori na pitanja studenata kako potaknuti zapošljavanje, ali i privrednika koji će ponuditi svoja rješenja kako bi nakon završetka obrazovanja na Univerzitetu u Bihaću, student mogao da adekvatno i kvalitetno odgovori na njihove zahtjeve i u konačnici dobije posao.” – kazao je predsjednik Unije studenata Univerziteta u Bihaću, Čelebić Enis.

Okrugli stol će se održati u petak, 15.9. sa početkom od 11:00 sati u „Sportskoj dvorani Luke”, sala B.

Prema posljednjim projekcijama kretanja uragana Irma, grad Miami u američkoj državi Floridi naći će se na izravnom udaru tog najsnažnijeg uragana ikada zabilježenog u historiji. O stanju u ovom gradu nekoliko sati pred dolazak uragana, za Klix.ba je govorio Faruk Tokumbo Shokunbi, Bosanac nigerijskog porijekla, koji će uragan dočekati u očevoj kući u ovom gradu.

Grad Miami koji se nalazi na jugu Floride pretrpio je u svojoj novijoj historiji uragane Cleo (1964.), Betsy (1965.), Andrew (1992.), Irene (1999.), te uragane Katrina i Wilma 2005. godine. Uragan Irma, za kojeg se tvrdi da je najsnažniji u historiji, pogodit će za vikend Floridu i Miami.
Naredbe o obaveznoj evakuaciji zbog uragana već su izdate za obalne zone Floride te u državi Georgiji.

“Ovo nije oluja kod koje možete sjediti i čekati da prođe. Ne morate se voziti tisućama kilometara i napuštati državu da biste bili sigurni. Dovoljno je da odete u skloništa”, poručio je guverner Floride Rick Scott na konferenciji za medije, na kojoj je objavljena obavezna evakuacija za stanovnike južnog dijela Floride.

Još direktniji bio je gradonačelnik Miami Beacha Philip Levine.

“Govorimo svima: napustite Miami Beach. Nikad nisam mislio da ću to morati reći, ali danas to kažem”, rekao Levine na televizijskoj postaji Fox News.

Bišćanin Faruk Tokumbo Shokunbi, koji živi na relaciji Bihać-Miami, nalazi se ovih dana u poznatom američkom gradu. Shokunbi je za naš portal istakao da je evakuacija iz Miamija počela još prije dva dana, posebno u dijelovima koji su bliži obali.

“Svima koji su mogli i koji još mogu preporučuje se da napuste grad, a zonama koje su bliže obali je rečeno da, ako ostanu, da će to biti na vlastitu odgovornost. Ja nisam u toj zoni tako da ostajem u kući, kao i dobar dio mojih komšija. Spreman sam za najgore, nadam se najboljem”, kaže Shokunbi.

On je zaštitio prozore očeve kuće u kojoj će dočekati uragan i nada se da će sve proći u najboljem redu. S obzirom da je odlučio rizikovati i supersnažnu oluju dočekati u očevom domu, našeg sagovornika smo upitali za stambenu infrastrukturu u ovom gradu. Preciznije, htjeli smo doznati na koji način su pravljene kuće u Miamiju i mogu li izdržati jake vjetrove.

“Moja kuća je pravljena više prema modelu kakav je kod nas u Bosni, dok dobar dio ljudi ima mobilne domove koji ne mogu izdržati ni najmanji udar uragana. U svakom slučaju, veliki dio stanovnika Floride nije baš u idealnoj poziciji što se tiče objekata u kojima žive. Ali, pošto je ovaj uragan rekordan, pitanje je uopće šta može izdržati”, govori naš sagovornik.

On kaže da u gradskim zonama postoje sigurnosna skloništa koja su još jučer bila manje-više krcata.

“Vode za piće skoro da nema kupiti, a ako negdje ima, redovi su jako dugi i pitanje je hoćeš li uopće i doći do nje ako budeš čekao. Što se tiče goriva na pumpama koje ga i dalje imaju, kolone su također beskrajne, tako da ko se snašao – snašao se. Neki gorivo uzimaju da bježe, neki sipaju u kanistere u slučaju da dodje do nestašice nakon uragana, dok neki imaju agregate pa će na taj način funkcionisati kad nestane struje, a najvjerovatnije da će nestati prilikom jačeg udara i trebat će vremena da se vrati”, objašnjava Shokunbi.

Na pitanje kako reagiraju ljudi, njegove komšije i da li ih je strah moćne oluje, on ističe da su stanovnici ovog kraja navikli na uragane.

“Manje više su svi već istrenirani. Međutim, ovaj uragan je najjači do sada, pa se može primijetiti i određena doza panike, posebno u redovima za gorivo i vodu. Sinoć je čak jedna osoba posegnula za oružjem na benzinskoj pumpi. Kakogod, ja ću uragan dočekati u svojoj kući za koju se nadam da je dovoljno sigurna da podnese ovaj udar. Namjernica imam, a straha nemam. Ipak sam ja ratno dijete”, kaže za kraj Shokunbi.

Uragan Irma stiže u Miami tokom nedjelje, dok će snažnija promjena vremena otpočeti već tokom subote.

Dodjela inspekcijskih znački inspektorima Kantonalne uprave za inspekcijske poslove

Na osnovu dobivenih rezultata fizičko-hemijskog i mikrobiološkog ispitivanja vode od 04.09.2017. godine, uzorci vode na punktovima:
1. Pumpna stanica Klokot, zbog prisustva koliformnih bakterija (18cfu/100ml) i povišene mutnoće (4,1 NTU),
2. Ozimice I (pripadnost vodovodu Klokot), zbog prisustva koliformnih bakterija (1cfu/100ml) i povišene mutnoće (5,3 NTU),
3. Žegar (pripadnost vodovodu Trebljenik), zbog prisustva koliformnih bakterija (16cfu/100ml) i povišene mutnoće (3,0 NTU),
4. Pumpna stanica Privilica, zbog prisustva koliformnih bakterija (3cfu/100ml)
ne zadovoljavaju uvjete propisane Pravilnikom, zbog prisustva indikatora fekalnog zagađenja te povišene mutnoće.