Home Blog Page 1049

Mladi migrant Jasin putovao je šest mjeseci do BiH, a pred bihaćkim prodavnicama čeka zalogaj hljeba

Dok se većina migranata u Bihaću već smjestila u centar Bira ili su još u Đačkom domu na Borićima, dobar dio njih pronašao je privatni smještaj.

Obični migranti su siromašni, ali ima i onih ekonomskih, koji plaćaju u prosjeku 10 eura bihaćkim stanodavcima za noćenje, za šta je i ministar Dragan Mektić upozorio da je nezakonito. Ali, ima i onih koji su u najgorem položaju, koji imaju samo jednu deku i ruksak pa tako spavaju ispod mostova, na livadi, u napuštenim vlažnim objektima.

Gadafijevo vrijeme

Jedan od njih je Jasin iz Libije, kojeg smo upoznali ispred supermarketa u Bihaću. Ponizno stoji pored ulaza, pritrči da pomogne nekome da vrati kolica, pa mu daju marku. Duboko nam zahvaljuje na pruženoj čokoladici i počinje svoju tužnu priču. Dolazi iz Libije i već dva mjeseca spava napolju u Bihaću i Velikoj Kladuši. Nema prijatelja, nema porodice sa sobom, a u migrantske kampove izbjegava ulaziti, jer se plaši Afganistanaca i nekih drugih grupica koje pokazuju nasilje spram specifičnih nacionalnosti ili samaca.

– Ja uzmem ovu svoju deku i odem tamo na livadu da spavam, tako mi je bolje, makar bilo hladno, priča nam Jasin.

Uputili smo ga u novi zbirni centar u Biri, za koji nije ni čuo da je otvoren. U Libiji također postoje zbirni centri za migrante koji pristižu iz južne Afrike, kako bi prevalili Sredozemlje ka željenoj Evropi. Nekada ih presretne italijanska obalska straža, pa ih uvede u Italiju, što i žele, a nekada to bude libijska obalska straža koja ih vraća u zbirne centre te zemlje, gdje su uslovi jednako užasni kao što su u Borićima. Pitamo ga zašto bježi.

– Sve je više problema, nesigurnosti, migranti stižu u Libiju koja je u svojim problemima. Nemamo posla, nemamo novaca, nemamo hrane. Gadafi je bio dobar, sve je bilo bolje u njegovo vrijeme, ali je Amerika napravila problem. Nemamo sigurnosti niti dostojnog života u svojoj zemlji, priča nam mladi Libijac.

Iza sebe je ostavio majku i dvojicu mlađe braće, na pomen obitelji počinje da plače. Zatim se žali da je nekoliko puta bezuspješno pokušavao da pređe hrvatsku granicu. Kaže da su ga uhvatili, slomili mu prst i dva mobitela sa kojima je pokušavao pronaći put. Ne želi da se njegov identitet otkrije, pa sa telefonima skriva lice na slici. Pokazuje nam groznu infekciju koju ima iza desnog uha. U lošem je stanju, ali je odlučan da ide dalje. Izbjegava da traži medicinsku pomoć lokalnih vlasti i IOM-a, ako ne bude morao, kaže da se neće ni registrovati u Biri ili Đačkom domu. Plaši se, pošto je musliman, da će i zbog toga imati određenih problema.

Zar je vjera važna?

– Jednom sam stigao gotovo do Italije i uhvatili su me granični policajci. Pitali su me šta sam. Rekao sam musliman elhamdulilah i odmah su počeli drugačije da se odnose prema meni. Ne znam zašto je to važno, ali mi kažu pa zašto nisi kršćanin, lakše bi te primili u Evropi, priča nam Jasin.

Međutim, on je ponosan na svoju vjeru i tradiciju, a na dugom putu za sretnijim životom oslanja se na pomoć od Boga i dobrih ljudi iz Bihaća koji mu daju malo novaca i hrane.

Koç, Ružnić i Pajic o situaciji s migrantima u Unsko-sanskom kantonu

SARAJEVO- Ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Haldun Koç razgovarao je danas u Sarajevu s premijerom Unsko-sanskog kantona Mustafom Ružnićem i predsjedavajucim Skupstine USK Rasimom Pajicem o migrantskoj krizi u tom kantonu s posebnim osvrtom na činjenicu da Turska ima veliko iskustvo s migrantima.

Ružnić je pojasnio da je sastanak s ambasadorom zatražen zbog pogoršanja sigurnosne situacije u tom kantonu, dodajući da se ovakvom situacijom može upravljati kako su to činile sve zemlje koje su se suočile sa sličnim izazovima, ali ocijenio je da nedostaje koordiniran pristup rješenju ovog pitanja.

– Namjere su nam svesti ovaj problem u zakonite okvire Bosne i Hercegovine poštujući sve aspekte humanosti prema migrantima te stvoriti uvjete za sigurnost u Unsko-sanskom kantonu – pojasnio je Ružnić, dodajući da njihovi kapaciteti ne mogu odgovoriti broju migranata koji u ovaj kanton svakodnevno dolaze.

Podsjetio je da u Kantonu postoje dva migrantska centra koja mogu primiti do 450 osoba, dok se Đački dom ne može smatrati centrom za migrante iako tamo sada boravi između 800 do 900 osoba.

Problem predstavlja i činjenica da je oko 200 migranata u blizini graničnog prijelaza s Republikom Hrvatskom, ali ističe da prema Ustavu BiH kantonalne vlasti nisu nadležna za pitanje granice.

– Hrvatska je zatvorila taj prijelaz s njihove strane, imamo migrante koji se slobodno kreću kroz općine Unsko-sanskog kantona, a u isto vrijeme niko ne raspolaže tačnim podacima koji je to broj migranata na tom dijelu BiH – istaknuo je Ružnić.

Ambasador Koç napomenuo je da Republika Turska nekoliko godina ima iskustva sa zbrinjavanjem migranata te je ponudila utočište za više od četiri miliona njih zbog čega su voljni pružiti BiH podršku u tom smislu.

– Turska prednjači u realiziranoj humanitarnoj pomoći te je prema izvještaju za prošlu godinu u odnosu na svoj bruto-nacionalni dohodak zemlja koja najviše izdvaja za humanitarnu pomoć u svijetu. U okviru naših projekata i za BiH ćemo pružiti podršku – zaključio je turski ambasador u BiH Haldun Koç, javila je FENA.

Otac i sin na pozornici Supertalenta – nastupaju odvojeno u sličnim žanrovima

Mirza je uz oca, Husaniju, već s 14 godina počeo svirati gitaru i pjevati. ”Shvatio sam da me gitara previše ne zanima, ali pjevanje mi je postalo strast”, objašnjava Mirza koji je samouk.

Njegov otac Husanija poručuje: ”Njegujem narodnu muziku Balkana i zemalja bližeg i daljeg okruženja, a u dosadašnjem radu snimio sam dva cd-a instrumentalne muzike na buzukiju.”, rekao je.

Sve nastupe i najnovije informacije pratite na službenoj stranici Supertalenta.

Danas Dan žalosti u BiH

U povodu ubistva dvojice policajaca Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku da se ponedjeljak,29.10.2018. godine proglasi Danom žalosti u Bosni i Hercegovini.

Podsjećamo, Vlada FBiH je ranije na sjednici donijela odluku da se ponedjeljak proglasi Danom žalosti u ovom entitetu, a istu odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je i Vlada RS i Vlada KS.

Policajci Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Adisa Šehovića i Davora Vujinovića, koji su ubijeni u sarajevskom naselju Alipašino Polje u petak ujutro, bit će sahranjeni danas. Vujinović će biti sahranjen na groblju “Sveti Josip” na Ciglanama u 12:15 sati, a Šehović u Buća Potoku u 14.30 sati.

Komemoracija ubijenim policajcima biti održana danas u 10:30 sati u Općini Novi Grad.

Potraga za ubicama još traje.

Ubjedljiv trijumf Jedinstva nad Zvijezdom

Jedinstvo je u okviru 12. kola Prve lige FBiH ugostilo Zvijezdu iz Gradačca, a na kraju i savladalo s visokih 3:0.

Crveno-bijeli predvođenim Vladom Jagodićem su nadigrali goste i ostvarili pobjedu kojom su se opet primakli samom vrhu, te napunili neophodnim samopouzdanjem.

Već u trećoj minuti Jedinstvo je došlo do prednosti zahvaljujući golu koji je postigao Damir Rovčanin, a minimalno vodstvo je bilo na snazi do 60. minute kada je na 2:0 povisio Anes Nuspahić. Trijumf danas izuzetno raspoloženih igrača Jedinstva ovjerio je Slađan Antić u samom finišu.

Od prve minute za Jedinstvo su igrali: Petrovski, Antić, Velić, Nuspahić, Rovčanin, Samardžić, Alić, Pendek, Radosavljević, Zečević, Tahirović.

MIGRANTSKA KRIZA: Evo koja tri zaključka je Vlada USK donijela s ciljem stabilizacije stanja

Vlada Unsko-sanskog kantona, na danas održanoj vanrednoj sjednici, razmatrala je aktuelnu situaciju uzrokovanu migrantskom krizom.

– Kako je u posljednje vrijeme na području Unsko-sanskog kantona došlo do priliva većeg broja migranata, nego što su kapaciteti Kantona, kulminirali su problemi zbog prekobrojnosti migranata koji nemaju adekvatan smještaj. Vlada Kantona prinuđena je poduzeti mjere kako bi zaštitili živote, imovinu i druga prava i slobode građana Unsko-sanskog kantona, a ujedno zatečenim migrantima osigurali sve neophodne uslove za njihov boravak, na human način, kazao je premijer USK Mustafa Ružnić.

S ciljem stabilizacije stanja Vlada Unsko-sanskog kantona donijela je slijedeće zaključke:

1. Vlada Unsko-sanskog kantona izražava svoju opredjeljenost da se obezbijedi puna zaštita života i imovine građana kantona te puna sloboda kretanja stanovništva na području Unsko-sanskog kantona, stavljanjem u zakonske okvire boravak i kretanje migranata koji se nalaze na području Unsko-sanskog kantona, uz obavezu da se zaštite i prava migranata kao i da se obezbjede svi neophodni uslovi za njihov boravak na području Kantona na human način dostojan čovjeka.
2. Vlada Unsko-sanskog kantona zahtjeva od Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, da putem policijskih agencija svih nivoa vlasti, preduzme sve neophodne korake i radnje kako bi se spriječio transport ilegalnih migranata prema području Unsko-sanskog kantona i time smanjio pritisak na Unsko-sanski kanton stvoren prilivom većeg broja migranata nego što su kapaciteti Kantona.
3. Vlada Unsko-sanskog kantona zahtjeva od Međunarodne organizacije za migracije (IOM) da hitno obezbjedi smještaj za migrante koji se nalaze na području graničnog prelaza Maljevac da bi se stvorili uslovi za deblokadu ovog graničnog prelaza.

Pogledajte gostovanje komesara MUP-a USK Muje Koričića kod Nikoline Veljović na TV1 (VIDEO)

Migrantska kriza bila je tema večerašnje Kopče sa Nikolinom Veljović. Na ovu temu za TV1 govorili su Dragan Mektić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, Peter van der Auweraert, šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH i Mujo Koričić, policijski komesar Unsko-sanskog kantona.

“Migrantska kriza nije izmakla kontroli, bez obzira na svu složenost i kompleknost i način na koji se ona događa na ovoj globalnoj, cjelokupnoj ruti. Migranti nisu odnekud direktno došli u BiH, prije toga su prošli dalek put kroz više zemalja i, između ostalog, jedan broj njih je došao ovdje u BiH. Migrantska kriza 2015. godine je bila daleko složenija, kompleksnija po broju migranata, desetrostruko i više brojnija“, kazao je ministar sigurnosti BiH.

Mektić je naglasio da su i dalje jako važna dva aspekta u rješavanju problema s migrantskom krizom.

“Prvi aspekt je zaštita istočne granice, da je koliko god je moguće zaštitimo i tu smo dogovorili određene mjere u smislu povećanja pomoći broja policijskih službenika koji će biti pridodati Graničnoj policiji na zaštiti te granice. Drugi aspekt ove krize je način rješavanja ovih problema sa ovim migrantima ovdje, pošto oni ne traže načine i ne biraju sredstva kako da izađu iz BiH“, naglasio je Mektić.

Humani aspekt trenutno je najvažniji posao koji trebamo rješiti, tvrdi Mektić.

“Nama je najvažniji posao da za taj broj migranata koji mi imamo ovdje u BiH, obezbjedimo smještaj u vidu prihvatnih centara, da ih adekvatno smjestimo, tu da zadovoljimo humani aspekt svih njihovih potreba i na taj način, kad ih držimo na tih nekoliko mjesta u BiH, pa i u Sarajevskom kantonu i USK, onda ih je lakše nadzirati i sa stanovišta njihove kontrole ukupne, ali i bezbjednosne kontrole, što je jako bitno u ovom momentu“, dodao je Mektić.

Policijski komesar Unsko-sanskog kantona Mujo Koričić tvrdi da prema njihovim procjenama u USK trenutno ima oko 4 hiljade migranata, te se iz tog razloga i burno reagovalo u USK, posebno od strane građana.

“Bihać može primiti 5 hiljada migranata, al ne može primiti 5 hiljada i jednog, to je već sigurnosna prijetnja. Tim brojem migranata skučen je životni prostor građana ovog kantona, te je normalno bilo i očekivati da se građani oglase, protestvuju i da traže jednostavno rješavanje tog problema“, istakao je Koričić.

“Za 4 mjeseca samo u Bihaću izvršeno je 249 krivičnih djela koja su načinila migranti, silovanje, pokušaji ubistva, razbojništva su svakodnevna, otimaju se vrijedne stvari, ne bira se ni mjesto ni vrijeme ni način, u školama djeci otimaju mobitele, novac, garderoba, putnička motorna vozila, upadanje u domove“, naglasio je Koričić.

Šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH Peter van der Auweraert naglasio je da je vrlo teško imati tačne brojke koliko migranata pristiže u BiH.

“Iz dana u dan se situacija mijenja, ne može se reći dan 5000 – dan 4500, zato što su ti ljudi jednostavno u pokretu. Ono što je bitno jeste da ti ljudi nemaju želju da ostanu u BiH, oni žele da prođu kroz BiH u drugi dio EU, neki su i došli iz EU, iz Grčke, Bugarske, osim Iranaca koji dolaze iz Srbije zato što Srbija i Iran imaju bezvizni režim koji nije obustavljen. Što znači da neki iz jednog dijela EU idu u drugi dio EU, dok su Makedonija, Srbija, Albanija, Crna Gora i BiH njima samo koridor kojim mogu proći“, istakao je šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH.

Hitno riješiti radni status čuvara šuma

Na osnovu zahtjeva Sindikalne organizacije Kantonalne uprave za šumarstvo za rješavanje problematike radnog statusa uposlenika Kantonalne uprave za šumarstvo, Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona sazvao je danas radni sastanak predstavnika nadležnih za rješavanje ovog problema.

Sastanku su, pored predstavnika Sindikalne organizacije bili prisutni i predstavnici: Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstva finansija, direktor Kantonalne uprave za šumarstvo i direktora ŠPD ,,Unsko-sanske šume“ do.o. Bosanska Krupa.

Nakon sagledavanja ukupne situacije zadužen je direktor Kantonalne uprave za šumarstvo da do sutra (26.10.2018. godine ) dostavi akt ŠPD ,,Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa, sa podacima uposlenika Kantonalne uprave za šumarstvo – čuvara šuma, kojima je prestao radni odnos u skladu sa Zakonom o šumama, a Uprava ŠPD ,,Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa da odmah čuvarima šuma ponudi zaključenje Ugovor na neodređeno vrijeme, bez utvrđivanja perioda probnog rada te da se rijese problemi ovih radnika koji traju vec dvije godine.

MUP USK otkrio šta će sa migrantima koji večeras vozom dođu u Bihać (VIDEO)

Migranti koji su u poslijepodnevnim časovima vozom krenuli prema Bihaću biće vraćeni u Sarajevo, potvrđeno je za N1 u Ministarstvu unutrašnjih poslova /MUP/ Unsko-sanskog kantona.

I ova grupa migranata biće vraćena autobusima nazad u Sarajevo kao i ona koja je tokom noći vozom stigla u Bihać.

Grupa od pedesetak migranata danas je vozom iz Sarajeva krenula prema Bihaću, gdje bi trebalo da stignu oko ponoći.

Ranije je danas 250 migranata vraćeno sa područja Unsko-sanskog kantona za Sarajevo.

Božinović: Hrvatska policija nema potrebe ulaziti u BiH

MINISTAR unutarnjih poslova Davor Božinović ustvrdio je da zbog grupe migranata koja se nalazi kod Maljevca nije bilo ulaska hrvatske policije na teritorij Bosne i Hercegovine “niti će biti niti za time postoji potreba”.

“Migranti koji su smješteni u Unsko-sanskom kantonu su probili jedan kordon bosanskohercegovačke policije, došli su do hrvatske granice i tu ih je zaustavila hrvatska policija”, objasnio je Božinović.

Podsjetio je i da je zbog jučerašnje lažne vijesti da će Hrvatska otvoriti granice za migrante, zabilježeno “pojačano kretanje” migranata i na granici sa Srbijom, što je “srbijanska policija uspješno riješila”.

O situaciji u BiH Božinović je kazao da je razgovarao s ministrom sigurnosti BiH Draganom Mektićem koji je rekao da “situacija nije jednostavna, ali da policija u BiH ulaže sve napore kako bi se migranti povukli s granične crte, odnosno kako bi se uz pomoć pomoć policije vratili u prihvatne centre. Najavio je i niz novih mjera kojima žele, zajedno s lokalnim vlastima, ograničiti veći dolazak migranta u tu županiju koja je naslonjena na Republiku Hrvatsku”.

Kaže da je hrvatska policija na granici dobro opremljena

To je naš interes, ali je interes i BiH, rekao je ministar Božinović, dodajući da ga je kolega iz BiH izvijestio i o otvaranju novih prihvatnih centara pa se očekuje da će se u “danima koji slijede situacija smirivati”.

Dodao je i da je hrvatska policija na granici “vrlo spremna, opremljena i obučena” i ima je u svakom trenutku koliko treba kako bi zaštitila interes Republike Hrvatske. “Hrvatske policije će na granici biti uvijek dovoljno da spriječi nasilan ili nezakonit ulazak u Republiku Hrvatsku”, zaključio je Božinović.

Na pitanje može li se ponoviti migrantski val od prije nekoliko godina Božinović je kazao da ove godine bilježimo povećan broj migranata, ali da su to “daleko manje brojke” nego ranije.

Novost je i da su zemlje koje su dalje na željenom putu migranata zatvorile svoje granice. “One šalju poruke da nisu spremne primati nove migrante i Hrvatska je kao članica EU koja pokriva najdulju granicu u potpunosti na tragu europske politike”, kazao je Božinović.

(index.hr)