Krajina je bijesna jer je ostavljena sama da se nosi sa teškim problemom migrantske krize dok, s druge strane, država brižljivo održava nemar

Krajina živi na dramatičnoj traci demonstriranja ljudskih vrijednosti u amplitudama od krajnje humanosti, solidarnosti i plemenitosti prema migrantima, preko straha o potapanju ovog dijela države migrantskim talasom do zaziranja i sebičnosti u traženju izlaza od najezde ljudi sa drugih kontinenata koji u Evropskoj uniji vide spas za svoje živote.

Krajina je pritom sada već i opravdano bijesna i jarosna jer je postalo nezamislivo kako ona sama može da riješi globalni proces migrantskog izazova čije su koordinate posljednjih godinu dana “ucrtane” u bh. reljefu, dok država i njene institucije (Vijeće ministara, Ministarstvo sigurnosti, Granična služba, Služba za strance, Koordinacijsko tijelo za pitanje migracija u BiH) brižljivo održavaju nemar i ravnotežu nemoći da se uhvate ukoštac sa šupljom “nebranjenom” istočnom granicom, biometrijskim kaosom nepostojećih dokumenata ilegalnih migranata, do “unutrašnjih” kantonalno-entitetskih prepucavanja oko (ne)namjernog usmjeravanja migranata, kuda nego prema Krajini.

Rok od 30 dana i ni dana više

Gradsko vijeće Bihaća na tematskoj sjednici, zakonodavni organ Velike Kladuše i izvršna vlast Unsko-sanskog kantona sinhroni su u jednoj tačci – neminovnosti hitnog izmještanja privremenih prihvatnih migrantskih centara “Bira” u Bihaću i “Miral” u Velikoj Kladuši van naseljenih područja. Operativna grupa za koordinaciju aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na USK i Vlada USK dali su, tvrde najozbiljnije u Kabinetu premijera USK Mustafe Ružnića rok od 30 dana da Ministarstvo sigurnosti i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u BiH izmjeste migrante samce iz pomenuta dva “ad hoc” centra, dok migrantske porodice sa djecom i maloljetni migranti ostaju u istom kapacitetu u objektima “Sedra”, Cazin i “Borići” Bihać.

Novog roka, kažu, neće biti, a nakon isteka 30 dana Vlada USK će, u skladu sa svojim ovlastima pristupiti zatvaranju i rasformiravanju prihvatnih centara “Bira” i “Miral”, adresirati odgovornost na jedinu pravu adresu Ministarstvo sigurnosti BiH i Službu za strance.

“Pet mjeseci se igramo “gluhih telefona”, nije to varljivi osjećaj, nego činjenično stanje da se viši nivoi vlasti naprosto oglušuju o naše zahtjeve. Zato smo i došli u ovakvu pat-situaciju. Naša delegacija je tražila hitni sastanak u Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara i Vladi FBiH, ali u Sarajevu nas “niko ne čuje”, kaže premijer USK Mustafa Ružnić.

Još od februara u Vijeću ministara navodno stoji odluka o preuzimanju u nadležnost migrantskih centara “Bira” i “Miral” ali ona ni do dana nije objavljena u “Službenim novinama BiH” čime bi stupila na snagu. Poznavaoci tvrde da to čak nije ni bila iskrena namjera već samo obećanje Krajišnicima da se smire strasti, a sada, praktično, taj službeni akt ne bi imao nikakvo uporište u realnosti.

“Mi prepoznajemo tu situaciju i nije logično ni preporučljivo držati ljude u blizini gradskih zona, porodice sa djecom su manji problem, ali samci muškarci oni predstavljaju problem. Čak i da ga ne rade, pojava većih grupa u manjim sredinama izaziva u ljudima strah i jezu”, kazao je pred gradskim vijećnicima Bihaća Dražen Rozić, iskusni koordinator IOM-a.

Proljeće i ljeto donijeće, prognoze i strahovanja su ujedinjeni, ogromni val migranata, ljudi koji, jezivo u paradoksalnosti, nemaju šta izgubiti osim života na putu kao boljoj budućnosti. Elementarna geografska logika, ako zanemarimo vječite teorije zavjere, kaže da je migrantima najlakše i najbliže na bh. migrantskoj ruti u EU ući kod Bihaća i Velike Kladuše.

Građani se samoorganizovali

“Migrante u Bihać niko nije zvao ni tražio, niko im nije osigurao specijalne uslove za život ovdje pa su oni došli zbog toga. Pojavili su se još prošle godine, spavali u džamijama, a onda smo ih imali u sve većem broju, a sa tim su došli i problemi…Migrante nisam ja kao gradonačelnik pozvao, nije ih u u Veliku Kladušu pozvao ni Fikret Abdić, a došli su. Razlika je između mene i Fikreta ta što sam ja učinio sve da im pomognem i to i danas činim. I ne samo ja, prije nego su migranti došli u ovolikom broju, građani su se samoorganizirali u dvije humanitarne organizacije i pomagali migrantskoj populaciji. Slušao sam kao migranti objašnjavaju zašto su pored blizine granice došli i ostali ovdje – zato što ih ne tuku”, u emotivnom obraćanju vijećnicima kazao je gradonačelnik Šuhret Fazlić.

U međuvremenu Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je skoro jednoglasno prihvatio inicijativu dva krajiška zastupnika Hamdije Abdića i Albina Muslića o održavanju tematske sjednice Doma o migrantskoj krizi. Fokus će biti na ogromnom teretu koji trpi Unsko-sanski kanton.

I Predstavničkom domu Parlamenta BiH poslanici stranaka SDP, NS, SBB i A-sda uputili su zahtjev za sazivanje hitne sjednice zbog eskalacije migrantske krize. Svima je, izgleda, jasno da sigurnosna i humanitarna situacija u Krajini zahtijeva hitne reakcije i akcijski plan prekidanja aktuelne migrantske rute koja je rezultirala zvanično prihvaćenim brojem od 3200 migranata i još toliko ilegalnih koji svakodnevno različitim kanalima stižu na najzapadniji dio države. Država bi trebala da raspojasanu migrantsku krizu konačno stavi pod kontrolu svojih nadležnih institucija, piše RTV USK.

Profesor Sej Ramić iz Bihaća na Facebooku je objavio nekoliko fotografija punog autobusa migranata kompanije “Zemzem” iz Velike Kladuše.

– Ovo je otvoreni rat protiv Bihaća svih nivoa vlasti, podmukli, profiterski! Deformisali smo se kao ljudi! Autobus iz Velike Kladuše “Zemzem”, prevozi pun autobus migranata, uslikan na skretanju za Biru – napisao je profesor Ramić.

U posljednja tri dana, više od 300 migranata je stiglo u Bihać.

Prva hitna sjednica Predstavničkog doma PSBiH prekinuta je na samom početku zbog nedostatka kvoruma za rad i odlučivanje.

Sjednici na kojoj je bilo predviđeno razmatranje Informacije Vijeća ministara BiH o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u BiH, s osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju u USK-u, nisu prisustvovali poslanici iz RS-a.

Radikalne mjere

Jasmin Emrić (A SDA) je izrazio razočarenje zbog prekida ove sjednice, te istakao da se teret migrantske krize mora ravnomjerno podijeliti u cijeloj BiH.

– Ne može to USK sam rješavati, naglasio je Emrić.

Predsjedavajuća ovog doma Borjana Krišto (HDZBiH) kazala je da migrantska kriza nije problem samo jednog kantona, te da joj je potrebno pristupiti na ustavan i sistemski način. Ipak, dodaje da, iako je sjednica bila zakazana, pred poslanicima nije bilo materijala ni od institucija niti od poslanika koji su tražili hitnu sjednicu, osim prijedloga zaključaka Gradskog vijeća Bihaća.

– S obzirom na to da je migrantska kriza ozbiljan problem, očekivali smo da se vodi rasprava i da proisteknu zaključci koji bi doprinijeli tome da se uozbilje sve institucije, odnosno svi nivoi vlasti u BiH. Smatramo da teret migrantske krize treba rasporediti na općine, kantone, entitete i državu, kazao je šef Kluba SDA Adil Osmanović.

Predstavnici vlasti iz USK-a smatraju da bi državne institucije drugačije postupale da je ovaj problem u nekom drugom bh. gradu. Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća u kojem je nekoliko hiljada migranata smješteno u dva prihvatna centra, najavio je zatvaranje tih centara i poduzimanje radikalnijih mjera.

Jedinstvenog stava o slanju Oružanih snaga na istočnu granicu nema, bar što se tiče Vijeća ministara. Naime, informacija ministra sigurnosti BiH koja je trebala biti usvojena na sjednici Vijeća nije dobila saglasnost ministrice odbrane.

– Nisam ja saglasna. Nema prijedloga Vijeća ministara, jer on nije napravljen kako treba. O tome se radi. Ministar sigurnosti treba znati šta je njegova obaveza i treba znati na koji način treba predlagati određene zaključke Vijeću ministara, kako bi oni bili dostavljeni Predsjedništvu, kazala je Marina Pendeš, ministrica odbrane BiH.

Pendeš nije željela otkriti šta stoji u informaciji. Tvrdi da je riječ o klasičnom spinovanju, jer se ne radi o slanju OSBiH, nego angažiranju dijela inžinjerijske jedinice.

Politički poligon

– Nadam se da će početi raditi svoj dio posla. Neka kontroliraju ulazak migranata preko granice BiH, onako kako to naši zakoni traže. Neka donose odluke, oni su Vijeće ministara, oni su vlast ove države. Ja ću se vratiti sutra u Bihać i šta ću reći građanima? Ovo nije politički poligon, ovo su životne potrebe i teme svih građana BiH, ističe Emrić.

Bivši ministar odbrane Zekerijah Osmić kaže da nema problema ako postoji jedinstven stav Predsjedništva BiH.

– U moje vrijeme smo 2014. godine angažovali veći broj pripadnika Oružanih snaga u spašavanju stanovništva od poplava i ne vidim razlog zašto u nekoj drugoj situaciji, ali naravno uz obaveznu odluku Predsjedništva, ne bismo angažovali OSBiH, kaže Osmić.

(oslobodjenje)

Bivša direktorica Doma zdravlja Bihać dr. Anela Kasumović Softić koja je uhapšena 25. januara ove godine u akciji Tužilaštva Unsko-sanskog kantona (USK) i Federalne uprave policije (FUP) zbog nezakonitog zapošljavanja osoba od kojih je uzimala mito zaposlila je ukupno 35 lica.

Prema Informaciji Kantonalne uprave za inspekcijske poslove o nadzoru iz oblasti rada i radnih odnosa u Domu zdravlja Bihać od bivša direktorica je zaposlila pomenuti broj osoba suprotno Zakonu o radu, odlukama Upravnog odbora ove ustanove i pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji. Kontrola zapošljavanja obuhvatila je cijelu 2018.godinu i januar 2019. do hapšenja.

“Direktorica ustanove je u navedenom periodu primila sedam osoba na radna mjesta koja su bila upražnjena, 13 osoba koja su bila prekobrojna u odnosu na važeći Pravilnik o unutrašnoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, sedam osoba koji su bili prekobrojni u odnosu na ranija dva pravilnika iz 2017. i 2018. godine i 8 osoba koje nisu ispunjavali posebne uslove za radna mjesta”, navodi se u ovoj Informaciji.

Zanimljivo je da je bivša direktorica primila devet osoba u radni odnos u periodu od imenovanja nove Vlade USK na čelu sa premijerom Mustafom Ružnićem koji je19. oktobra i 7. decembra prošle godine zaključcima Vlade zabranio nova zapošljavanja u ustanovama i institucijama koje se finansiraju iz budžeta USK.

Prema aktu Ministarstva zdravstva i socijalne politike USK dr. Anela Kasumović Softić kao direktorica Doma zdravlja Bihać u periodu od 1.oktobra 2018. do 25.januara 2019.godine u radni odnos na odeđeno vrijeme primila je medicinskog tehničara i medicinsku sestru, a na neodređeno 4 doktora medicine, dvije medicinske i jednu višu medicinsku sestru.

Finansijskim planom Doma zdravlja za 2018. i 2019. nisu bila planirana nova upošljavanja,a pomenuta lica su primljena bez javnog konkursa.

Kao što je poznato Općinski sud u Bihaću je Aneli Kasumović Softić odredio jednomjesečni pritvor, a Tužilaštvo je tereti da je tokom prošle i početkom ove godine omogućila nezakonito zapošljavanje više od 30 lica u bihaćkom Domu zdravlja te, uz pomoć dvoje posrednika, zahtijevala i primala novčani dar u vrijednosti od 6.000 do 8.000 KM.

Iako je bilo očekivati da će zastupnici u državnom parlamentu u četvrtak raspravljati o jednoj od najvećih kriza koja je pogodila BiH, onoj migrantskoj, dio njih nije bio tog stava te se nisu pojavili na sjednici. Kako bi se ovakvo ponašanje prema Krajini promijenilo, svi Krajišnici se trebaju ujediniti, smatra Mustafa Ružnić premijer USK

Prema riječima premijera Ružnića na poziciju Krajine može u mnogo čemu pomoći kvalitetnije lobiranje prema višim nivoima vlasti. Kako cijeni, samo jedinstven nastup može promijeniti maćehinski odnos prema ovom dijelu BiH.

Bez obzira na sve, vlasti USK će tvrdi učiniti što je u njihovoj moći, a u okviru Zakona i Ustava, kako bi se umanjile posljedice migrantske krize po građane kantona, te zatvorila dva ad hoc formirana migrantska centra, Bira i Miral. Smatra da rješenje nije daleko i da je lako provodivo. Kako je naveo, sve institucije će na terenu procijeniti situaciju, u okviru svojih nadležnosti.

Premijer ističe da je USK u trenutnoj situaciji očuvao obraz cijeloj državi. Sada je vrijeme da se pronađe nova lokacija van grada i ponudi državnom Ministarstvu sigurnosti, a prema njegovim tvrdnjama to bi se moglo desiti u narednih 15 dana, prenosi RTV USK.

Biscani.net portal je od ranih jutarnjih sati bio na udaru DDoS napada na servere što je rezultiralo otežan pristup portalu, ali i u nekim trenucima smo bili i nedostupni. Marljivim radom i blokadom “nepotrebnog prometa” kroz server je blokiran te je “rasterećen” server te od 18:00 sati je moguće normalno pristupiti našem portalu.

Naš internet provider nam je javio novi podatak koji kaže da, izneđu ostalih adresa, samo sa dvije IP adrese otkriveno je preko 400.000 zahtjeva prema serveru. Obje pomenute visokoprometne IP adrese dolaze iz SAD-a.

Uskoro opšrinije nakon što server provider kompletira detaljnu analizu DDOS napada.

18:00 sati: “Portal Biscani.net bio pod DDoS napadom preko deset sati”

Od jutros portal “Biscani.net” je pod dejstvom DDoS napada, pa je korisnicima bilo otežano pristupanje portalu, a u nekim trenucima smo bili za neka područja apsolutno nedostupni.

“Doživjeli smo DDoS napad na našem serveru. Naš tehnički tim zajedno sa podrškom providera od jutros radi na rješavanju problema i želimo vas obavijestiti da smo uspjeli blokirati većinu “namjernog beskorisnog prometa” koji je otežavao rad našim serverima. Izvinjavamo se zbog neugodnosti, a svakako ćemo objaviti detalje kada budu dostupni. Ko je i zašto napao portal Biscani.net još uvijek ne znamo, ali nakon što budemo imali dovoljno informacija biće isti prijavljeni nadležnim institucijama”, poručuju iz Biscani.net portala.

Za sada, problemi uzrokovani ovim DDoS napadom su riješeni, a čitatelji mogu nastaviti koristiti portal bez poteškoća.

“DDoS napad je riješen i naš tim nastavlja s praćenjem prometa. Hvala svima na strpljenju.“

–

DoS (eng. Denial of Service) napad je napad na računalni servis kojim se korisnicima onemogući njegovo korištenje. Premda postoji jako velik broj različitih vrsta DoS napada, najčešće o njemu slušamo kada pričamo o ‘napadima na web stranicu’. Ovo je u praksi bombardiranje servisa na web poslužitelju izrazito velikim brojem posebno stvorenih zahtjeva sve dok se poslužitelj ne zaguši i ne uspori do te mjere da web stranicu više ne možete niti otvoriti. Više od DDoS napadima saznajteklikom OVDJE !

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović upozorio je da bi premještanje migrantskih centara iz Bihaća u nenaseljena područja Unsko-sanskog kantona – predratna srpska sela, predstavljalo direktni atak na Aneks sedam Dejtonskog sporazuma koji se odnosi na povratak.

“Time bi se sprečavao povratak Srba na prijeratna ognjišta, a i sadašnji stanovnici drugih, susjednih sela bili bi na udaru migranata, jer je bilo primjera da su migranti upadali u kuće i štale, da su pljačkali i napadali djecu”, rekao je Radanović Srni.

Prema njegovim riječima, nenaseljena područja su isključivo srpska sela, jer u Unsko-sanskom kantonu ne postoji nijedno bošnjačko selo koje je nenaseljeno.

Radanović ističe da bi premještanje migranata iz Bihaća u nenaseljena područja Unsko-sanskog kantona, koje je najavio premijer Kantona Mustafa Ružnić, predstavljalo neustavnu odluku, jer su za vođenje migrantske politike nadležne institucije BiH, a ne niži nivoi vlasti.

“Riječ je o srpskim selima koja su 1992. godine ili 1995. ostala prazna jer je Peti korpus takozvane Armije BiH protjerao Srbe sa tog područja”, rekao je Radanović i podsjetio da je protiv komandata ovog korpusa Atifa Dudakovića potvrđena optužnica za protjerivanje Srba iz Bihaća, Bosanskog Petrovca, Bosanske Krupe, Sanskog Mosta, Ključa i drugih opština.

Vlada Unsko-sanskog kantona je na sjednici 10. aprila dala rok od 30 dana nadležnim institucijama da privremeni migrantski centri “Bira” i “Miral” u Bihaću i Velikoj Kladuši budu rasformirani i izmješteni izvan naseljenih područja.

Iz kantonalne Vlade su poručili da će u suprotnom pokrenuti zakonom propisane mjere da se privremeni prihvatni centri u naseljenim područjima rasformiraju i zabrani dalji prihvat ilegalnih migranata s ciljem zaštite građana Unsko-sanskog kantona.

Srna

Bivša uprava Šumskog privrednog društva (ŠPD) “Unsko-sanske šume” u periodu od oktobra prošle do marta ove godine zaposlila je 29 radnika na neodređeno i pet na određeno radno vrijeme bez raspisanog javnog oglasa.

Ovo je u svojoj kontroli konstatirala Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Unsko-sanskog kantona.

“Radni odnos je zasnovan suprotno zaključcima Vlade USK-a od 19.oktobra i 7. decembra 2018.godine, a prijem radni vršen je na osnovu Zaključka koji donosi Uprava Društva u sastavu Mensud Tuzlak, Mensud Šahinović, Alma Jusić Demirović kao članovi Uprave i predsjednik Uprave Društva Haris Mešić”, piše u Informaciji o izvršenoj inspekcijskoj kontroli iz oblasti radnih odnosa u ŠPD “Unsko- sanske šume” .

Prijem pomenuta 34 radnika izvršen je i protivno Pravilniku o radu u kome u članu 13. stoji da je nakon konsultacija sa rukovodiocem organizacione jedinice Uprava Društva dužna raspisati javni oglas i prijaviti Službi za zapošljavanje USK.

Kantonalna inspekcija je konstatirala da je Uprava Društva iskoristila pravni vakum prilikom izmjena i dopuna Zakona o radu Federacije BiH koji je stupio na snagu 17. novembra, a objavljen je u Službenim novinama FBiH 9.novembra, jer je upravo tog dana Uprava Društva primila u radni odnos na neodređeno vrijeme najveći broj novih radnika.

U nastavni proces u Unsko-sanskom kantonu (USK) trenutno je uključeno oko 120 djece migranata. Prvobitno ih je bilo oko 140, a broj se stalno mijenja.

Sekretar Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK Albijana Trnavci kaže Feni da sa djecom migranata rade po tzv. HEART programu, oporavka i učenja putem umjetnosti.

– To je program koji smo uveli u naše škole zajedno sa organizacijom Save the Children. U uključivanje djece migranata u proces obrazovanja u Unsko-sanskom kantonu veliku podršku su nam zasigurno pružile međunarodne organizacije, osigurali smo primjenu Konvencije o zaštiti prava djece – istaknula je.

Precizira da su angažirani nastavnici koji su prošli obuku, posebno rada na socijalizaciji, detraumatizaciji sa učenicima kao i timovi za prevođenje. Mnoga djeca školskog uzrasta, kaže ona, dosta dobro govore i naš jezik. Djeca koja su dostigla određeni nivo znanja mogu se uključiti u redovan nastavni proces, unutar škole koju pohađaju na području Bihaća.

– HEART metoda učenja pomaže u iscjeljenju djeci koja su prošla bolne situacije. HEART program pokazao se dobar za djecu migranata prvenstveno zato što im pomaže da se oslobode trauma, lakše prilagode sredini u kojoj se nalaze, ali i dostignu određeni nivo obrazovanja. Djeca koja se zadrže u USK uključuju se potom u redovan nastavni proces – kazala je.

Trnavci kaže da su djeca migranata dobro prihvaćena među vršnjacima u novoj sredini, a Međunarodna organizacija za migracije za njih organizira prijevoz od škole do centara gdje žive, kao i dnevne obroke i ostalo.

Djeca migranata od kraja januara ove godine pohađaju nastavu u školama na području USK. Prije nego budu uključena u nastavni proces moraju proći ljekarski pregled i određene provjere.

Fena