Biciklistička vožnja upriličena je u sklopu manifestacije „Septembarski dani slobode“, a u čast dvadeset druge godišnjice slobode koju su borci 511. slavne brdske brigade, zajedno sa drugim jedinicama Petog korpusa Armije BiH, nakon 1244 dana izbjeglištva i brojnih bitaka u odbrambeno – oslobodilačkom ratu, donijeli bosanskokrupskim građanima.

Svih deset godina koliko se organizuje ovaj maraton, na biciklima su stazu dugu oko šezdeset kilometara prešli biciklisti raznih uzrasta i sa područja cijelog Unsko-sanskog kantona. Biciklistička ruta svake je godine ista, u okviru zone odgovornosti koju su posljednjem ratu imali borci 511. slavne brdske brigade, odnosno kroz mjesta gdje su sahranjeni poginuli borci bosanskokrupske brigade, kao i ona mjesta gdje su njima u čast podignuta spomen-obilježja.

Učesnici maratona su proučili Fatihu pred duše 503. šehida i poginula borca čija su imena i prezimena zapisana na Centralnom spomen-obilježju u Bosanskoj Krupi i krenuli prema Bosanskoj Otoci, Baštri, Mahmić Selu, Jezerskom, Pištalinama, zatim prema Perni i spustili se natrag u Bosansku Krupu. Na svakom od mjesta koja su nosila događaje i stradanja, vječna počivališta boraca 511. slavne biciklisti su poklonili svoja osjećanja i učili pred njihove duše.

Podršku u organizaciji i ovogodišnjeg maratona dala je Općina Bosanska Krupa i općinski načelnik Armin Halitović.

Riječ je o pet novih paketa dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja: Medic Basic, Medic Standard, Medic Plus, Medic Elite i Medic Premium. Paketi su kreirani tako da svi klijenti mogu izabrati upravo onaj koji najviše odgovara njihovim potrebama. Neovisno o tome koji paket odaberete dobićete veliku podršku u brizi i čuvanju onoga što nam je svima najbitnije – zdravlja. To postižemo putem mreže naših partnerskih zdravstvenih ustanova koje vam obezbjeđuju kvalitetnu i brzu uslugu, te provjerene stručnjake, naravno uz brzo i jednostavno ugovaranje termina pregleda bez nepotrebnog čekanja u redovima.

Više informacija o paketima i načinima zaključenja polica možete pronaći klikom OVDJE!

„Uvijek smo poslovali kao društveno odgovorna domaća kompanija pa smo i sada, slijedeći te principe, kreirali proizvode na način da smo imali u vidu potrebe naše zajednice. Novi proizvod, dobrovoljno zdravstveno osiguranje je u potpuno prilagođen potrebama naših klijenata. Kada ovome dodamo posebne uslove koje ćemo obezbjediti našim klijentima u okviru poliklinika zdravstvene ustanove Eurofarm, također jedne od članica ASA/Prevent Grupacije sigurni smo da da ćemo u cjelosti zadovoljiti potrebe naših klijenata, te time ostvariti svoju misiju.“ – istakao je Feđa Morankić Predsjednik Uprave ASA Osiguranja.

Plasmanom ovih proizvoda ASA Osiguranje se etablira kao kvalitetna i stabilna domaća kompanija koja teži razvoju i očuvanju ne same sebe i svog poslovanja nego i svog okruženja.

„S obzirom na vrijeme u kojem živimo i socioekonomske prilike koje nas okružuju smatramo da je ljudima potrebno skrenuti pažnju na brigu o zdravlju i svima učiniti što pristupačnijom kvalitetnu zdravstvenu uslugu.“ – zaključio je g. Morankić.

Premijer USK iskazao je zahvalnost predstavnicima Insistuta za nestale osobe BiH, kao i Tužilaštvu BiH koji su, u skladu sa svojim nadležnostima, pratili ovaj proces. Premijer Rošić iskazuje duboko poštovanje i saosjećanje porodicama žrtava prijedorskog genocida, a posebno onih žrtava koji su na ovom mjestu na najsvirepiji način ubijeni. Danas su ostaci prevezeni u Centar za obdukciju i identifikaciju Šejkovača gdje će se nastaviti aktivnosti s ciljem identifikacije pronađenih žrtava.

Javnosti u RS nije nepoznato da je Kovačević bogat čovjek, ali ipak svaki put bude šokirana fotografijama njegovih kuća, vila i stanova, piše Blic.

Kovačević upravo privodi kraju renoviranje luksuznog objekta u strogom centru Banje Luke u Gajevoj ulici, odmah iza “Boske”.

Taj objekat je kupio u ruiniranom stanju, ali ga je za kratko vrijeme obnovio, pa čak i proširio. Riječ je o kući na sprat, u čijem je prizemlju ogroman poslovni prostor u koga se već uselila jedna od poznatijih apoteka.

Međutim, simbol njegove moći svakao je veleljepna vila s bazenom kraj Banje Luke, u naselju Trapisti, koja bode oči većem dijelu grada, budući da se nalazi na uzvišenju.

Osim pomenutih nekretnina, Kovačević posjeduje i vikendicu kraj Vrbanje u Čelincu, u blizini vikend kuće visokog funkcionera SNSD-a, Nebojše Radmanovića, pod čijom je direktnom političkom zaštitom.

Također, u njegovom vlasništvu je još nekoliko stanova u Banjoj Luci, jedan u Herceg Novom, a kako Blic piše, i kuća u elitnom beogradskom naselju Dedinje.

– Kruže priče da mu se za svaki posao mora dati procenat. Taj čovjek je išao kod njega da mu da procenat i vidio je u njegovoj kući šest kupatila – izjavio je zastupnik SDS-a, Miladin Stanić, na jednoj od skupštinskih rasporava u vrijeme dok je Kovačević bio ministar industrije, energetike i rudarstva RS-a.

Baš u tom periodu Kovačević je ostao upamćen kao jedini muški ministar u Vladi RS-a koji je svako jutro, prije posla, službenim automobilom i vozačem išao do frizerskog salona.

Osim toga, sam sebi je za prvih sto dana ministrovanja dao čistu peticu, dok su ga privrednici ocijenili mršavom dvojkom. Potpuni fijasko doživio je u projektu proizvodnje električnih automobila u RS-u za njemačke pošte.

U prototipu vozila provozao se zajedno sa Draganom Vučetićem, koji ne samo da nije uspio s poslom, nego je potrošio budžetski novac i pobjegao iz RS-a, a za njim je raspisana potjernica.

Kovačević je bio jedan od ključnih ljudi za dovođenje u RS sumnjivog ruskog “biznismena” Evgenija Zotova kome je naknadno propao plan da kupi većinski paket akcija u prijedorskom rudniku “Ljubija”.

Kovačević će biti zapamćen i kao jedini ministar energetike RS-a kome je isključena struja zbog neplaćenog računa od oko 400 KM.

Riječ je o dugu za paušal na električno brojilo u kući u banjalučkom naselju Kočićev Vijenac u kojoj niko ne živi.

Prije nego što je 2010. postao ministar, Kovačević je bio višegodišnji direktor Elektrokrajine Banja Luka, koja je pod njegovom upravom tri godine poslovala negativno, a dvije u plusu.

Kovačević je i tada pokazivao da voli liksuz, kako privatno, tako i na radnom mjestu, jer je posljednji sprat upravne zgrade preuredio do te mjere da je svima zastajao dah, te se i sada priča da ga je “Kovačević pozlatio”.

Za v. d. direktora Elektroprivrede RS-a imenovan je prije oko godinu i po, iako su mnogi u stranci i u vladajućoj koaliciji bili protiv toga.

Međutim, podrška Radmanovića i visprenost Kovačevića i ovaj put su bili presudni. Kovačević je ranije radio kao vojni tužilac Republike Srpske.

Bio je direktor štamparije, te upravnik Carinarnice Banja Luka, a potom inspektor za primjenu carinskih propisa u Upravi carina RS, kada se sumnja da je stekao prvo bogatstvo.

– Početkom rata je izbegao iz Bihaća, a sva imovina mu je stala u kamion “tamić” – ispričao je Blicu jedan od Kovačevićevih poznanika.

U obrazovanju je radio kao profesor na srednjim školama i fakultetima u oblasti ekonomskih i pravnih predmeta. Kovačević je doktor ekonomskih i magistar pravnih nauka.

Euro Blic navodi da je pokušao čuti komentar Željka Kovačevića, ali nije odgovarao na poznate brojeve telefona.

Spisak nekretnina

Vila u Trapistima kod Banje Luke
Kuća u Gajevoj u Banjaluci
Kuća u Kočićevom Vijencu u Banjoj Luci
Nekoliko stanova u Banjoj Luci
Vikendica na rijeci Vrbanji u Čelincu
Stan u Herceg Novom
Kuća na Dedinju u Beogradu

Privatizacija ERS

Kovačevićeva plaća u Elektroprivredi RS (ERS) iznosi 2.700 KM plus ostala primanja. Međutim, bez nje bi mogao da ostane ako se ispune planovi Elektroprivrede Srbije (EPS) koja je “bacila oko” na distributivna preduzeća u RS-u.

Mada zvaničnici RS-a tvrde da od privatizacije nema ništa, predstavnici Nadzornog odbora EPS već su iznijeli model po kome bi usljedila privatizacija – to je privatizacija Telekoma Srpske.

Prolongiranje

Ove sedmice iz tekućih transfera drugim nivoima vlasti i fondovima, za NP Una odobreno je 500.000 KM kao redovna godišnja tranša iz Vlade FBiH. Od studije se odstupilo, jer NP Una još nije samoodrživo preduzeće.

– Vlada je usvojila utrošak, to su redovna sredstva. S tim sredstvima se održava samo rad Nacionalnog parka, takozvani hladni pogon. Iako je procedura pokrenuta i onih 500.000 što je planirano u budžetu, mi još u ovoj godini nismo dobili ni marku. Što se tiče teze o samoodrživosti, koja jeste bila predmet te studije, uslov je također bio da se u roku pet godina NP Una finansira sa budžeta u iznosu od 900.000 godišnje, ali to nije tako. Kako je iznos sveden na 500.000 godišnje, iz tog razloga je rečeno da se samofinansiranje prolongira na deset godina. Bitan je bio i drugi uslov, a to je da se mimo toga svake godine ulažu investicije u infrastrukturu i razvoj Nacionalnog parka od po dva miliona KM, a ništa se od toga nije desilo. Mi bismo sigurno i u roku od deset godina mogli ostvariti samoodrživost kad bi bilo ulaganja u obimu kakav je predviđen u studiji, kazao nam je Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.

Nacionalnom parku Una je, od osnivanja, iz budžeta FBiH isplaćeno ukupno 3.230.000 KM.

Federalno Ministarstvo okoliša i turizma sklopit će ugovor o namjenskom prijenosu sredstava na transakcijski račun NP Una, koji će ih utrošiti u skladu s planom i programom koji će usvojiti pomenuto ministarstvo, onako kako se to radilo i prethodnih godina. Brzog razvoja parka za sada neće biti, iako u ovom preduzeću bilježe godišnji porast posjeta turista za konstantnih 20 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

80.000 posjeta

Nacionalni park Una ostvario je prošle godine 350.000 maraka vlastitih prihoda, a, kako nam je kazao direktor, na kraju ove godine očekuju da to bude oko 400.000 KM. Imaju 13 stalno zaposlenih i tokom šest mjeseci oko 40 sezonskih radnika. Preduzeće, iako nije samoodrživo, ipak je respektabilno.

– Prošle godine imali smo 60.000, a do kraja godine očekujemo da imamo 80.000 posjeta sa plaćenom uslugom parka. Ali, mi ne možemo u jednoj godini prihvatiti više od 100.000 posjetilaca, jer prosto nema kapaciteta i infrastruktura nije još na potrebnom nivou, napomenuo je Mulić.

Problem su prihvat, protok i organizacija ljudi, loše i neasfaltirane ceste i nedostatak infrastrukture.

Kako nam je potvrđeno iz MUP-a Unsko-sanskog kantona, nesreća se dogodil kada se mercedes, kojim je upravljao H. I., sudario sa audijem, koji je naišao iz suprotnog pravca.

Tom prilikom teške tjelesne povrede zadobio je H. I., a vozač i još dvoje putnika iz audija prošli su sa lakšim povredama, dok je na oba vozila pričinjena veća materijalna šteta.

Uviđaj na mjestu nesreće obavili su pripadnici Odjela krim-policije PS Bihać, a alkotestiranjem je utvrđeno da je vozač mercedesa bio u alkoliziranom stanju.

– Protiv H. I. će Tužilaštvu USK biti dostavljen izještaj zbog počinjenog krivičnog djela ugrožavanje javnog prometa usljed omamljenosti – kazala nam je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a USK.

https://www.facebook.com/portalbiscani/posts/1483124511755684

Ukupno, uslove za dodjelu stipendije je ispunilo 980 studenata. Pravilnikom su utvrđeni uslovi, kriteriji i postupak dodjele stipendija studentima boračkih kategorija koji imaju prebivalište na području Unsko-sanskog kantona i u općinama Prijedor, Bosanski Novi, Bosanska Dubica, Bosanska Gradiška i Bosanska Kostajnica, a koji ne koriste stipendiju po drugom osnovu.

– Stipendija će se i ove godine dodjeljivati na osnovu konkursa. S tim što je ove godine utvrđen način kontinuiranog prava na stipendiju. Time smo ukinuli obavezu ponovnog dostavljanja sve dokumentacije za korisnike stipendija. Studenti koji su ostvarili pravo na stipendiju, prošle godine a koji su redovno upisali narednu godinu studija zadržali su pravo na stipendiju, odnosno ostvarili pravo na kontinuiranu stipendiju do završetka redovnog studija,sa potvrdom o upisu naredne godine. Takvih studenata je bilo 346, naglašava ministar za pitanja boraca i RVI Dževad Malkoč.

Ukupno, prošle godine Ministarstvo je dodijelilo 683 stipendije u iznosu od 700 KM. U okvirnom iznosu planiran je i grant za stipendije u Budžetu za ovu godinu. Prijava je bilo mnogo više. Ukupno 980 studenata iz boračkih populacija ispunilo je uvjete da postanu stipendisti. Kako je povećan broj prijava, u odnosu na prošlu godinu, ministar Malkoč informisao je premijera USK Huseina Rošića i članove Vlade da će biti potrebno osigurati veći iznos sredstava kako bi svi studenti dobili stipendije.

– Nažalost, više općina i gradova ukinulo je grantove za stipendije te je studentima ovo Ministarstvo jedina šansa da dobiju stipendiju. Stipendije dodjeljuju: Bosanska Krupa (144 stipendije), Sanski Most (36 stipendija) i Velika Kladuša ( 120 stipendija). Grantove za stipendije, obaviješteni smo zvanično, nemaju : Grad Bihać, Grad Cazin ni općine Bosanski Petrovac, Ključ, Bužim. Informisao sam premijera i članove Vlade i postoji saglasnost da se stipendije dodijele svim studentima. To znači da tražimo mogućnost preraspodjele sredstava sa drugih grantova između budžetskih korisnika kad će biti utvrđena i konačna odluka o visini sredstava i broju korisnika. Mi smo jedinstvenog stava da svi studenti dobiju stipendiju, pogotovo jer se radi o studentima iz boračkih populacija. Štednja se može provesti na mnogim stavkama, ali nikako na stipendijama iako smo, nažalost, bili svjedoci i takve prakse prije nekoliko godina. Naša je i zakonska i moralna obaveza da tim mladim ljudima pomognemo da se školuju, kaže ministar Malkoč.

Rang lista studenata koji su ostvarili pravo na stipendiju bit će, od danas u 15:00 sati ( petak , 22. septembar) , istaknuta na oglasnoj tabli Ministarstva za pitanja boraca i RVI, u zgradi Ministarstva, u Bihaću.

Tim povodom na društvenoj mreži Facebook je svoj stav iznio i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić:

Kada je u pitanju aktuelni slučaj smjene direktora RTVUSK Izana Mustafića, htio bih da budem Ibrahimov mrav. To je onaj mrav koji je nosio kap vode kako bi ugasio vatru u koju će njegovi neprijatelji baciti Ibrahima a.s. Kada su mrava upitali zar stvarno misli da s jednom kapljom vode može ugasiti toliku vatru, on je rekao: Neka se zna na čijoj sam strani!

Iako smo se ja i Gradska uprava kojoj sam na čelu nemalo puta našli na meti kritika u prilozima te televizije, smatram da niko nema pravo da utiče na medijske slobode, bez obzira radilo se o medijima u državnom ili privatnom vlasništvu. Smatram da Izan radi solidan posao na čelu RTVUSK, a posebno sam osjetljiv kada su u pitanju ljudi koji su odigrali značajnu ulogu u proteklom ratu, među kojima je sigurno i on. Baš zbog toga, ponižavajuće je i sramotno ukoliko do njegove smjene zaista dođe zbog prikazivanja serijala “Svi zločini Fikreta Abdića”.

U prvih 17. godina, takmičenje se inače održavalo u aprilu ili maju, a ove godine je napravljen izuzetak zbog gustog rasporeda IFBB-ovih takmičenja, ali i teške financijske situacije, kako u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu, tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Ipak, profesor Sakib Kurtović je svojom borbenošću, entuzijazmom i poznanstvom uspio pronaći određena sredstva te odlučio napraviti takmičenje 23.09.3017. godine (subota) sa početkom u 18:00h u dvorani “LUKE” u Bihaću.

Kada uzmemo u obzir posljednjih nekoliko godina, možemo reći da se ove godine očekuje najveći broj takmičara te da nam takmičari dolaze iz 7 zemalja.

Prijavite se na “BIHać open 2017” zbog sebe, zbog sporta i zdravog života, a posebno zbog ovog čovjeka na slici, koji je cijeli svoj život posvetio afirmaciji bodybuildinga kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regionu. On nije samo “Sakib bilder”, on nije samo višestruki prvak Bosne i Hercegovine, on nije samo sportaš, on nije samo čovjek koji 18 godina organizuje ovo takmičenje i dovodi najbolje od najboljih iz cijelog svijeta u naš mali grad, on je i sinonim za ovaj sport Bišćanima i mnogim drugim i upravo zbog toga ga trebamo podržati u njegovom naumu.

Moramo spomenuti da će setakmičenje održati u sljedećim kategorijama:

Za muškarce:

1.Bodybuilding juniori -75 kg
2.Bodybuilding juniori +75 kg

3.Bodybuilding classic -180 cm
4.Bodybuilding classic +180 cm

5.Physique -178 cm
6.Physique +178 cm

7.Bodybuilding -80 kg
8.Bodybuilding -90 kg
9.Bodybuilding -100 kg
10.Bodybuilding +100 kg

Za žene:

1.Bikini fitness -163 cm
2.Bikini fitness +163 cm
3.Body fitness open
4.Physique open
5.Wellness open

Kotizacija za učesnike XVIII MEĐUNARODNOG PRVENSTVA “BIHAĆ OPEN 2017” iznosi 10 eura.

Organizator takmičenja je bodybuilding klub “VIKTORIJA GYM” i Aerobik klub “VIKTORIJA“.

Obaviještavamo sve takmičare i takmičarke da se organizator pobrinuo da dobije 50% nižu cijenu smještajnih kapaciteta. Noćenje po osobi košta 10 eura, te ukoliko želite isto, molimo vas da se što prije javite kako bi organizator u vaše ime rezervisao noćenje.

Nakon takmičenja, organizator će prirediti veliki banket sa hranom i pićem za sve takmičare i goste ovog prestižnog međunarodnog takmičenja.

Sudija  bihaćkog  suda Aladin Bajrić nije mogao  na osnovu podnesene  dokumentacije ocijeniti da li postoje svi neophodni uslovi za  otvaranje stečaja  nad  nekadašnjim prehrambenim divom, pa  će taj  zadatak  u skladu sa  Zakonom o stečajnom postupku  obaviti privremeni stečajni upravnik Smlatić. On ovaj  zadatak treba  uraditi do 13. oktobra.

Smlatićev  zadatak  prema sudskom rješenju biće da , osim što će ocijeniti da li je stečaj neminovan,  između ostalog, izvrši  uvid  u poslovne knjige i dokumentaciju  dužnika, da li imovina stečajnog dužnika može  pokriti troškove stečajnog postupka te  da li se poslovanje D.D. „Agrokomerc“ može u cjelini ili djelimično organizirati  dok traje stečajni postupak.

–         Ukoliko bude  neophodno,uradiću  i kontrolu poslovanja  dužnika i eventualno kontrolu izvršene privatizacije- kazao je  za  „Avaz“ privremeni stečajni upravnik D.D. „Agrokomerc“.

Ova je kompanija  u zadnjih šest godina napravila gubitak od 70,4 miliona KM.

Ekonomski stručnjaci  pošteno bi vam rekli da , kada bi  „skenirali“ poslovne bilance  „Agrokomerca“,  uopće ne bi bilo  dileme da  li bi se odlučili da predlože stečaj  umjesto  famoznog Zakona o finansijskoj konsolidaciji  privrednih društava u FBiH.

Stečaj –da, a  ovaj Zakon, koji je u svojoj očajnoj praksi    poslužio  kao državna poluga za dodatno urušavanje   privrednih društava zasigurno –ne.

Nema nijedne federalne kompanije koja je  nešto hajrovala  sa apsurdnim   propisom  za detaljno pustošenje ionako uništenih  resursa federalnih firmi.

Stečaj bi bio  jedino moralno, profesionalno i zakonsko rješenje koje bi osiguralo zaštitu imovine unutar ,ali posebno van BiH kao i isplatu svih obaveza (banke, dobavljači, plate zaposlenih, direktni i indirektni porezi) koji u stečaju nose naziv „prava povjerilaca bez obzira kojem redu pripadali.

Izbjegavajući stečaj, pogodovalo se krajnje upitnim igrama i interesima povlaštenih grupa i pojedinaca koji su zarad sopstvenih ciljeva žrtvovali ogromne vrijednosti D.D.. „Agrokomerc“ izvan BiH jer su nezaštićene postale mete organiziranih kriminalnih grupa koje su se okomile na ono što su krajiški ljudi stvarali i gradili cijeli svoj radni vijek.Da su postojale zdrave snage u političkim krugovima i svijest o potrebi da se sačuva ovaj gigant, zaštite radnička prava i interesi, stečaj bi bio otvoren  najkasnije krajem 2005 godine, kad je stupio na snagu Zakon o stečajnom postupku FBiH.

Zašto je apsurdan  Zakon o financijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji BiH i njegova  Uredba o postupku financijske konsolidacije privrednih društava   u slučaju“Agrokomerc“? Pa, zato što je  poslužio da se  „Agrokomerc“  potpuno „zakonito“ dovede u stanje u kojem će mu se zadati završni udarac! On je omogućio pojedincima i određenim grupama da se  putem „legalnih postupaka“ domognu se imovine a da u isto vrijeme hiljade radnika ostanu i bez svojih plata i bez riješenog radnog staža, a da se hiljade povjerilaca izigra! Zakon o finansijskoj konsolidaciji  privrednih društava u FBiH   napravljen je smišljeno  da  se u skladu sa njim  proda sve što se moglo prodati, jer se ,po njemu, sve moglo staviti na doboš što nije u funkciji 36 mjeseci!?

Zakon je predvidio potrebu da se provede jedan kranje složen postupak što i jest provođenje finansijske konsolidacije. To je  krajnje složen i zahtjevan ekonomsko-pravni proces za što je bilo potrebno imenovati istinske menadžere i kadrove koji predstavljaju vrh struke u svojim branšama. No, u BiH na vodeća mjesta  u javnim kompanijama se postavljaju skoro isključivo stranačaki podobnjakovići, pa ni „Agrokomerc“  nije bio  u tome izuzetak.

Ono što je na nedvosmislen način naglašeno kao ključni razlog za donošenje ovog Zakona, svodilo sa na uspostavljanje likvidnosti i solventnosti u poslovanju dužnika uz obavezu da se povjeriocima namire njihova potraživanja pod povoljnjijim uslovima od onih koji bi bili da je pokrenut stečaj. No, postupak finansijske konsolidacije nije bio obavezujućeg karaktera! On je cijelo vrijeme ovisio od odnosa dužnika i povjerioca. Ako ne dođe do usaglašavanja interesa, ukoliko i jedan povjerilac ne pristane da sklopi sporazum o konsolidaciji duga, ne prihvati ugovor o reprogramiranju duga od strane povjerioca, postupak restrukturiranja dužnika morao je da se prekine kao i dalja primjena Zakona o financijskoj konsolidaciji privrednih društava i da se podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.No, to nije činjeno.

Izvještaji koje je uprava D.D. „Agrokomerc“ Velika Kladuša dostavljala Vladi Federacije BiH govore najbolje o  neuspjehu  „projekta“  ovog  apsurdnog  Zakona. Mnogi povjerioci  su ozbiljno oštećeni za vrijeme trajanja ove agonije ove ,  imovina  „Agrokomerca“ značajno je  smanjena, a onda je  „apsolviran“ rok  od 36 mjeseci da bi se moglo prodavati ono što se nikako nije smjelo prodavati, proizvodnji pogoni prije svih. Ostaje pitanje na koje trebaju odgovoriti  direktori i članovi Nadzornog odbora ove kompanije a koje glasi:

Zašto su i zbog kakvih interesa primjenjivali ovaj Zakon iako su znali i morali znati da takvom poslovnom politikom nanose ogromne gubitke D.D.. „Agrokomerc“ Velika Kladuša ostvarajući drugima imovinsku korist na štetu ovog privrednog društva?  

Egzaktni podaci o poslovanju  D.D. „Agrokomerca“  govore sve. Ostvareni gubici u zadnjih 6 godina iznose: 70.388.834  KM. Ono što je posebno interesantno i sa aspekta ekonomske struke veoma teško razumljivo ogleda se u činjenici da troškovi po osnovu plata zaposlenih u pravilu predstavljaju značajan iznos obaveza koje opterećuju poslovanje jer su oni u kategoriji fiksnih troškova. Analogno tome, ako se smanjuje broj zaposlenih trebalo bi da  dolazi do smanjenja gubitaka. No u „Agrokomercu“ u kome je sve bilo naopako, i ovaj je pokazatelj doživio  nevjerovatnu metamorfozu. Naime, gubici u D.D. „Agrokomerc“ Velika Kladuša sa ukupnim brojem uposlenih u 2012. godini od  440 radnika iznosili su 11.774.366,00 KM a,   2016. godine sa svega 218 zaposlenih, odnosno duplo manje , knjiženi gubitak iznosio je nevjerovatnih  13.725.229 KM!??