Današnjim potpisivanjem ugovora sa izvođačem o asfaltiranju ulica u kojima je završen Projekat odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda stvorene su pretpostavke da se u narednim danima krene sa asfaltiranjem ulica u užem dijelu grada Bihaća. Ugovor su danas u prisustvu bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića potpisali Edina Osmanović, direktorica Zavoda za prostorno uređenje Bihać i Renata Behić, ispred izvođača firme Sanny Boy Bihać.

“Nakon provedene procedure koja je pokrenuta još u septembru prošle godine mi smo evo danas potpisali ugovor i izvođeč će već sutra biti uveden u posao i početi ćemo sa pripremom za asfaltiranje Ceravačkih brda i Bužimske ulice, a potom slijede ostale ulice koje će izvođač predati Zavodu nakon završetka postavljanja kanalizacione mreže “- istakla je direktorica Osmanović.

Zadovoljstvo današnjim potpisivanjem iskazao je i Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, kazavši da je Projekat odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda za Bihać najvažniji infrastrukturni projekat u posljednje dvije decenije. On je posebno istakao zadovoljstvo činjenicom da je izvođač radova maksimalno osigurao poštivanje zakona u oblasti radnih odnosa i zaštite na radu svojih radnika , čime se šalje poruka odgovornosti i ozbiljnosti svih učesnika u ovom, za grad Bihać, generacijskom projektu.

Vrijednost danas potpisanog ugovora iznosi skoro 1,5 miliona KM, a predviđeno je asfaltiranje skoro 12 kilometara lokalnih saobraćajnica na kojima su se izvodili radovi u okviru Projekta odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda.

U Bihaću je 18.aprila 2017.godine preminuo Admir Lješčanin, osnivač i direktor Centra za nezbrinutu djecu Duga u Kulen Vakufu.

Admir Lješčanin rođen je 14. decembra 1968. godine u Brčkom. Završio je Srednju građevinsku školu u Sarajevu 1986. godine. Od maja 1992. godine aktivno je uključen u odbranu BiH na području grada Brčko. Nakon pogibije dva brata oslobođen je daljeg služenja u Armiji BiH. U periodu od 1993. – 1998. godine boravi u Njemačkoj. Tokom boravka u Njemačkoj, u periodu od 1995. – 1998. godine zajedno sa prijateljima iz Bosne i Hercegovine i Njemačke pokrenuo je i organizovao prikupljanje i transport humanitarne pomoći iz Njemačke za BiH.

Od 1998. godine sa porodicom nastanjuje se u Bihaću. 2010. godine diplomirao je na Pravnom fakultetu, Univerziteta u Bihaću, a 2016. magistrirao je Menadžment i organizaciju na Ekonomskom fakultetu, Univerziteta u Sarajevu. Admir Lješčanin aktivno je govorio njemački jezik. Bio je oženjen i otac dvoje djece.

Admir Lješčanin sa grupom entuzijasta okupljenih u humanitarnoj organizaciji Schutzengel Gesucht iz Njemačke osnovao je i izgradio Centar za djecu bez roditeljskog staranja “Duga“, a prva djeca primljena su u novembru 1999. godine, kada je Centar Duga zvanično počeo sa svojim humanim radom.

U Centru Duga u proteklih 17 godina boravilo je 281 dijete, uglavnom sa područja Unsko-sanskog kantona. Najveći broj djece je po rješenju Centra za socijalni rad prešlo na druge oblike zbrinjavanja kao što su povratak u biološku porodicu, usvajanje i smještaj u druge ustanove porodičnog tipa nakon što napune 6 godina starosti. Danas u Centru Duga boravi 22 djece. U Centru Duga radi i 20 zaposlenika uglavnom lokanih stanovnika Kulen Vakufa.

Samo zahvaljujući nesebičnom zalaganju i transparentnom radu upravo Admira Lješčanina, Centar Duga je opstao, jer se u kontinuitetu borio sa prije svega financijskom održivošću. Iako je njemačka humanitarna organizacija nastavila financirati Centar Duga, svoj doprinos dali su i lokani i kantonalni nivo vlasti, ali kako se radi o štićenicima za koje u svakom momentu moraju biti obezbjeđeni ne samo njega i briga njegovateljica i odgajateljica, već i hrana, higijenske potrepštine i medicinska skrb prvenstveno pedijatra, financijskih sredstava nikad nije bilo dovoljno. Kako bi osigurao donekle kontinuiran rad, pored navedenog, Centar Duga se financira i sredstvima prikupljenim na raznim humanitarnim akcijama koje se organiziraju u Njemačkoj i Bosni i Hercegovini, zatim postavljenim kasicama u poslovnim objektima i štampanjem kalendara i prazničnih čestitki.
Kao posebnu aktivnost, ističemo osmišljenu Likovnu koloniju „Za djecu centra Duga“ Kulen Vakuf, koja je vremenom postala jedan od značajnijih kulturnih događaja ovoga tipa ne samo u Bihaću već i u Bosni i Hercegovini.

Specifičnost i prepoznatljivost ove kolonije, koja se održava već 15 godina zaredom i koja je poprimila međunarodni karakter, je u tome da umjetnici pored druženja i zajedničkog rada čine i značajnu humanitarnu gestu, jer poklanjajući svoje radove Centru Duga direktno pomažu nesmetan rad, lakše i sretnije djetinjstvo štićenika. Naime, prikupljeni radovi se prvo izlažu u galerijama, a zatim se nude u prodaji na nekoliko aukcija. Sav prikupljeni novac uplaćuje se na račun Centra Duga.

Zahvaljujući istrajnom radu Admira Lješčanina, koji je od prvog dana obavljao nesebičnu dužnost direktora Centra Duga, iako se posljednjih 5 godina borio sa opakom bolešću, Centar Duga je izrastao u najsuvremeniju ustanovu ovakvog tipa u ovom dijelu Europe, koji pruža odgovarajuće životne uvjete i osigurava udobno i zdravo okruženje neophodno za normalan psiho-motorni razvoj djeteta.

Komemorativna sjednica povodom smrti Admira Lješčanina održati će se u petak 21.aprila 2017.godine u 11:00 sati u sali Kulturnog centra u Bihaću. Posljednji ispraćaj rahmetli Admira Lješčanina biti će ispred Kantonalne bolnice isti dan u 14:15 sati, dok će se dženaza i ukop obaviti u 14:30 sati na mezarju Humci.

U organizaciji Kick box kluba “Isak” u sportskoj dvorani Bilimišće u Zenici održano je Državno prvenstvo Bosne i Hercegovine u Low kick i Kick light kategorijama.

U dvije pomenute kategorije nastupilo je ukupno 198 takmičara i takmičarki iz 34 kluba.

Ovu cjelodnevnu manifestaciju posmatrao je veliki broj ljubitelja borilačkih sportova u odličnoj atmosferi, a organizatori ističu kako je sve proteklo na vrhunskom nivou.

Šejla Oraščanin rođena Cazinjanka osvojila je 1. mjesto -55 kg seniorke kick light (KL) i 1. mjesto – 60 kg seniorke kick light (KL). Ovim rezultatima osvojen je pehar za najbolju seniorku u državi u disciplini Kick light (KL).

Za najboljeg juniora prvenstva proglašen je Rasim Alunović iz kluba Bh Favorit Bihać.

Čestitamo svim takmičarima i želimo im mnogo uspjeha u predstojećim takmičenjima.

Nijemi posmatrači u nogometu dozvoljavaju namještanje utakmica, žmire na zlupotrebu trenerskih licenci, ignoriraju nezakonito provedene izbore u kantonalnim savezima. Krajina je primjer. Klubove vode politički aktivisti, neznalice sklone kriminalu i prevarama, s lažnim registracijama za igrače i skupim informacijama za kladioničare. Od dna do vrha isto.

Ljuti krajiški El Clásico između Krajine i Krajišnika na najbolji mogući način oslikava stanje bosanskohercegovačkog nogometa u nižem rangu. Lokalni derbi nekada je okupljao hiljade gledalaca, a danas njih stotinjak. Priča počinje u okolini Velike Kladuše, s predsjednikom fudbalskog američko-bosanskog kluba Azizom Hušidićem, koji je, kako nam svjedoče, s nekadašnjim predsjednikom Nogometnog saveza USK-a, a danas delegatom Skupštine Nogometnog saveza BiH Amirom Hadžićem u čudnim kombinacijama. Njih dvojicu povezuju sa zloupotrebom identiteta najmlađih nogometaša.

“Jedno vrijeme je Amir Hadžić bio direktor škole u Podzvizdu, ujedno i trener Nogometnog kluba ABC. Aziz Hušidić je bio predsjednik i trener kluba, a sekretar u školi. Oni, jednostavno, uzmu sliku djeteta koje je prešlo te kategorije, uzmu iz škole rodni list, prikače originalnu sliku tog igrača na taj dokument i onda to u Savezu registruju”, navodi Nermin Alešević.

https://www.facebook.com/federalna/videos/1728583250490469/

Hušidić je sekretar OŠ Podzvizd, a zanimljivo je da je direktorica iste škole Hušidićeva supruga – Zemina Hušidić. Hušidić voli da piše, ali neoprezno, pa njegov rad otkriva niz nelogičnosti. Prvo – iz zapisnika sa dvije utakmice, odigrane u razmaku od deset dana, klub ABC su vodila dva različita trenera i to pod istim brojem licence. U utakmici protiv Radnika trener Amir Hadžić, a potom Amir Hušidić – sin Aziza Hušidića, koji odbacuje optužbe o nogometnim mutnim radnjama, vidno nervozan.

Prema zapisniku sa sporne četvrtfinalne utakmice u junu 2016. između pionira Kozare i ABC-a, Alešević tvrdi da je od stalnih 11 igrača čak 10 igralo na lažnu registraciju na ovom meču. Nisu ovo jedine neregularnosti koje dotiču Nogometni savez USK-a. I posljednji izbori provedeni u ovom kantonu predmet su sudskog procesa. Suspendovan član Izvršnog odbora NS BiH Ibrahim Adilagić kaže – izbori u Savezu provedeni su nezakonito, i dodaje – svi koji se usude propitivati, tražiti da se polože računi, te govoriti istinu, bivaju uklonjeni iz Saveza.

I Fahrudin Ćemal bio je dugogodišnji član IO NS USK. Mjesta za njega tamo više nema jer je progovorio, kaže, o kriminalu u ovoj instituciji. “Sve ide linijom formiranja klanova, sve se pretvara u društvo jedno lica. Ja se nisam našao u tom društvu, koje je provelo izbore na vrlo nekorektan, neljudski, kriminalan način u USK-u”, tvrdi Ćemal.

Od ranije je poznato da se u nogometnim instutucijama BiH voli mijenjati statut, i radilo se to uvijek vješto. Međutim, u slučaju USK-a proklizali su. Idu toliko očito na uklanjanje nepodobnih, pa u Statut stavljaju da klubovi iz jedne općine ne mogu predlagati kandidate iz druge općine.

“Moja sreća u svemu tome je što su ljudi koji su radili taj posao nedorasli tome, nepismeni i polupismeni piljari i konobari, koji su trebali odraditi jedan stručno-pravni posao i nisu ga znali uraditi. Prezentirao sam dokaze starog statuta, dokaze sa zapisnika Skupštine, nigdje te izmjene nema, ona nije ni prošla ni usvojena, unijeli su je samoinicijativno, odnosno, falsifikovali”, navodi Ibrahim Adilagić, suspendovani član IO NS BiH.

Adilagić dalje veže da se u Savezu USK-a radi po uhodanoj platformi, koja je prepisana s viših nivoa. Proziva odgovorne: “Generalni sekretar je bio Mirza Kazlagić, predsjednik Saveza Amir Hadžić. Oni su napravili jedan flagrantan, strašan falsifikat statuta, što je dosad u tom poslu nezapamćeno. Pozovite bilo koga od ljudi koji su trenutno aktivini u Savezu da vam daju izjavu, vidjet ćete da niko ne smije reći ništa, pa čak ni pozitivno za Savez. Jedna totalna blokada.”

“Ne bi se uključivao oko toga, imaju organi, oni rade svoj posao kako treba, ja sam samo sekretar” – ne želi govoriti sekretar Kazlagić.

Evo još detalja koji traže jedno:

“Da se prepusti vođenje sporta sportistima“, poručuje Ćemal, a da je tako bilo ne bi bilo ni lažnih registracija. Umjesto toga, svjedoče u Krajini, falsifikovanje sportskih dokumenata i korištenje nogometaša u više klubova postalo je javna tajna. Jedan od onih čije je registrovanje zloupotrijebljeno je današnji kadetski reprezentativac BiH.

Evo potvrde da je u to vrijeme bio igrač FK Krajišnik. Identitet je poznat redakciji: “Kod nas je igrao od septembra 2011. do juna 2014. godine, kada je otišao u Sarajevo. Dok je bio u Krajišniku igrao je samo za taj klub”, navodi Jusuf Dizdarević, sekretar u NK Krajišnik.

Hušidić, predsjednik NK ABC, tvrdi: “Nikad nije ni bio registrovan za ABC Podzvizd niti je za njega nastupao. Nastupao je za Krajišnik.”

Međutim, na snimku utakmice između pionira ABC-a i Kozare od 15. juna 2013. ovaj dječak je igrao i u dresu ABC-a. Utakmicu je sudio Mirza Kazlagić, sadašnji sekretar Nogometnog saveza USK-a. Nije želio pred kamere, a o spornoj utakmici kaže: “Ne mogu se sjetiti, imaju organi koji vode svu proceduru.”

Kako sjećanje služi bivšeg predsjednika Saveza Amira Hadžića nepoznato je, jer nam nije odgovarao na pozive. Dočekat će ga, ipak, krivična prijava u kojoj su uz njega i Kazlagić, Hušidić, ali i Irfan Durić – onda dopredsjednik, a sada predsjednik Nogometnog saveza Federacije BiH. Čeka se reakcija Tužilaštva. Durić na priču o malverzacijama u Savezu u Krajini ovako odgovara:

“Prunuđen sam obavijestiti Vas da nisam u mogućnosti dati izjavu iz razloga što je moja izjava Federalnoj TV nakon Skupštine Nogometnog saveza Federacije održane 24.10.2016. godine zloupotrijebljena i stavljena u potpuno pogrešan kontekst.”

Podsjećamo na tu izjavu. Pitali smo tada Durića da li pravila dopuštaju da politički aktivni ljudi budu na funkcijama u nogometnim savezima. “Ovdje smo prije svega iz ljubavi, što volimo ovaj sport, što je nogomet nama u srcu“, odgovorio je tada Durić.

Ni sada nije suvišno reći da je Durić vijećnik ASDA u Općinskom vijeću Cazin, a politizacija nogometa istinskim sportskim radnicima smeta. I svjesni su je, iteako.

“Jedino da odete u neku pekaru i tamo da pitate ima li tamo politizacije, možda tamo nema. Svugdje drugo politika je umiješala svoje prste, negdje direktno negdje indirektno”, kaže Dizdarević.

Pekare umjesto nogometnih terena. Zloupotreba dječijih registracija. Privatni interesi i politizacija. Sve su to odavno uvjeti bez kojih ne može bosanskohercegovački nogomet. Najviše ispaštaju igrači i oni koji istinski žele novog Ibiševića, Džeku, Begovića i druge na bh. terenima.

Mnogi dječački nogometni snovi budu ovakvim postupcima u startu sasječeni, pa samo natprosječno jaki odlaze iz BiH i karijeru stvaraju u nekom zdravijem nogomentom okruženju. A za ono što se u Krajini dešava posla ima i za Disciplinsku Saveza i nadležno tužilaštvo.

Po prvi put nagrađen je projekat iz Bosne i Hercegovine i to kolegij Dizajn i kriza kojeg je osmislio nastavnik Tekstilnog odsjeka u Bihaću Irfan Hošić. Pored niza pripremnih aktivnosti kao što su studijska putovanja ili nabavka literature namijenjene studentima, ova nagrada podrazumijeva financiranje gostujućih predavača. Među prvim gostujućim predavanjima bilo je predavanje Katarine Nine Simončič, docentice sa Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom “Modni dizajn i kriza. Historijska perspektiva”.

Simončič je govorila o aspektima krize u kontekstu razvoja dizajna sa naglaskom na početak 20. vijeka i tokom zgusnutih zbivanja oko dva svjetska rata. Tokom jednosatnog predavanja održanog na Tekstilnom odsjeku 9. marta 2017. godine studenti Tekstilnog odsjeka ali i šira javnost koja je bila zainteresirana za ovu temu, slušali su o razigranim i dosjetljivim razvojnim gibanjima modnog dizajna pod utjecajem političkih, privrednih i tehnoloških kriza te kako je opterećen socijalnim okolnostima modni dizajn pronalazio nove puteve kreativnog promišljanja i inovativnog pristupa.

Zahvaljujući saradnji sa video produkcijom Abc.ba ovo predavanje ostalo je zabilježeno i dokumentirano za nove generacije studenata ali i za istraživače koje se bave ovom tematikom. Time je zasigurno definiran jedan novi standard na Univerzitetu u Bihaću a koji se tiče dokumentiranja i arhiviranja predavanja kao nastavnog materijala za buduće generacije i širu publiku.

U prostorijama Univerzitetske biblioteke u Bihaću, 27.aprila sa početkom od 19 sati, bit će upriličena promocija knjige „Izvor mudrosti“, bh. pisca Džemala Softića.

Promotorka je studentica Merima Šahinović, gdje će uz obraćanje iste, pored autora, odabrana djela knjige čitati Amina Hodžić.

Moderator: Azema Smailović, muzika: Fikret Hadžifejzagić i Amar Jusić.

Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da se odazovu i svojim dolaskom upriliče promociju devete po redu knjige Džemala Softića.

Današnjim potpisivanjem tripartnog ugovora između gradske uprave Bihaća, humanitarne organizacije „Muslim Aid“ i poljoprivrednih proizvođača koji su se prijavili na javni poziv za dodjelu plastenika od 100m2 sa dodatnom opremom putem sufinansiranja, započela je realizacija još jednog projekta koji za cilj ima povećanje poljoprivredne plasteničke proizvodnje na području Bihaća.

Kako je istaknuto na današnjem potpisivanju, riječ je o projektu kojim su osigurana donatorska sredstva od strane humanitarne organizacije „Muslim Aid“ i grada Bihaća, a u sklopu realizacije projekta „Ekonomsko osnaživanje socijalno i materijalno ugroženih osoba i mladih osoba kroz proizvodnju povrća u plastenicima“.

„Izabrano je dvadeset korisnika koji će dobiti plastenik površine od 100 m2 i ovo je dobar primjer kako udruženim sredstvima možemo realizirati projekte koji pomažu našim sugrađanima, a u ovom slučaju našim plasteničarima. U slijedećoj sedmici biti će isporuka plastenika, a do tada za sve njih, biti će organizirano i stručno predavanje „- kazao je Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, zahvalivši se organizaciji Muslim Aid na podršci pri realizaciji projekta.

Ugovore o nabavci plastenika danas su potpisali Fatime Imširović, Haseda Šarić, Damir Baručić, Emir Mešić, Šerif Halavać, Almira Tatarević, Hasan Bećirspahić, Zarif Zulić, Ago Felić, Elvis Čirić, Irfan Rekanović, Osman Bećirspahić, Safeta Kozlica,Fehim Fileković,Fadil Mujagić,Edita Kozlica,Nevresa Pečenković, EkremTevšić, Safet Bečić i Nada Anušić.

Nakon posjete privrednom društvu Laser, delegacija gradske uprave Bihać posjetila je prostore privrednog društva Kombiteks. U razgovoru sa Šefikom Smlatićem, stečajnim upravnikom istaknuta je spremnost gradske uprave za povezivanjem sa preduzećima koja su od značaja za lokalnu zajednicu i njen dalji razvoj. Šefik Smlatić, koji je na funkciji stečajnog upravnika više od godinu dana, u svom obraćanju istakao je da je Kombiteks sa proizvodnjom u potpunosti stao 2002. godine.

„Danas, uposleni u Kombiteks d.d. u stečaju čine ogromne napore da godinama zapušteni industrijski kompleks očuvaju od daljeg propadanja. Mi ne možemo vratiti u život firmu koja je otišla u stečaj, ali zato možemo resurse, objekte i imovinu staviti u funkciju kroz jedan novi oblik djelatnosti, da se uvode nove tehnologije i uopće nije važno da li će to biti ista djelatnost, bitno je da ovo što je ostalo od Kombiteksa sutra bude u funkciji i da zapošljava ljude „-kazao je Smlatić.

Osnovna vrijednost industrijskog kompleksa Kombiteks ogleda se u samoj blizini grada i dobroj putnoj komunikaciji sa izlazom na glavne saobraćajnice. Osim toga, Kombiteks ima riješenu svu dokumentaciju u smislu imovine i ostalih komunalija, a i sam brend Kombiteks je sam po sebi privlačan, jer kupci vrlo lako mogu da pronađu sjedište firme koja odluči ovdje da instalira svoje pogone.

Namjera je sadašnjeg stečajnog upravnika da na ovom industrijskom kompleksu nastane cijeli jedan sistem sastavljen od više preduzeća, u kome će svako od njih sačinjavati jednu cjelinu koja će i dalje nositi naziv Kombiteks. Stečajni upravnik planira do kraja ove godine organizirati sastanak sa novim investitorima u cilju realizacije otvaranja moderne Industrijske zone.

Konačni cilj uprave je da se po ulasku u posjed novih investitora i stavljanja u funkciju istih, ovaj kompleks poslovnih objekata dobije naziv „Industrijsko-poslovna zona Kombiteks“, a da ulica koja vodi u objekte dobije naziv „Ulica radnika Kombiteksa“.

S ciljem podrške daljim planovima preduzeća, gradska uprava Bihaća organizirati će sastanak menadžmenta JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać sa upravom kako bi se sanirala vodovodna mreže. Istovremeno, nadležne Službe će prioritetno pomoći preduzeću u rješavanju pitanja nove saobraćajnice i njenog priključka na magistralnu cestu kod pribavljanja urbanističke saglasnosti i rješavanja imovinskih pitanja.

Upravu JP Nacionalni park „Una“ danas je posjetila delegacija iz Slovenije u kojoj su prof. dr. Sašo Murtič iz Ministarstva za promet (letalstvo-zrakoplovstvo) R Slovenije, prof. dr. Boštjan Brumen dekan Fakulteta za turizam Univerziteta u Mariboru i Aleš Janžovnik direktor firme E-GRUS d.o.o..

Goste je primio direktor Nacionalnog parka „Una“ Amarildo Mulić sa suradnicima, a tema sastanka su bili moguća suradnja i projekti vezani za NP Una i turizam općenito u gradu Bihaću. Jedna od tema je bila i započeti projekat Grada Bihaća vezan za izgradnju aerodroma „Golubić“, izvjesnost njegove izgradnje i vizija NP Una koje se vežu za ovaj projekat i razvoj turizma u NP Una i gradu Bihaću. Direktor Mulić je upoznao goste o dosadašnjem radu i razvoju NP Una i planovima za budućnost po pitanju zaštite, a isti tako i razvoja turizma obzirom na postojeće, a neiskorištene potencijale kojima ovaj kraj obiluje, posebno prirodne vrijednosti.

Nakon ovog sastanka direktor Mulić i delegacija iz Slovenije su prisustvovali na sastanku koji je povodom projekta izgradnje aerodroma u Bihaću upriličen sa gradonačelnikom grada Bihaća gosp. Šuhretom Fazlićem i njegovim suradnicima.