Izraelski premijer Benjamin Netanyahu sazvao je u ponedjeljak navečer hitan sastanak lidera koalicionih stranaka, a izraelski mediji navode da je razlog povezan s američkim naporima za moguće postizanje sporazuma s Iranom.
List Yedioth Ahronoth objavio je da je Netanyahu zatražio da se sastanak održi u roku od sat vremena, bez otkrivanja dnevnog reda učesnicima.
Prema procjenama medija, glavne teme razgovora su aktuelni rat i pokušaji Sjedinjenih Američkih Država da postignu dogovor s Teheranom.
Ranije tokom dana Netanyahu je u videoobraćanju potvrdio da je razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
“Trump vjeruje da postoji mogućnost za postizanje sporazuma s Iranom kako bismo zaštitili naše vitalne interese”, izjavio je Netanyahu.
Napetosti u regionu dodatno su porasle nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara pokrenuli zajedničku ofanzivu na Iran, u kojoj je, prema dostupnim podacima, poginulo više od 1.340 ljudi, uključujući i tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.
Iran je uzvratio napadima dronovima i projektilima na Izrael, ali i na Jordan, Irak i pojedine zaljevske zemlje u kojima se nalaze američke vojne baze.
Ti napadi izazvali su ljudske žrtve, materijalnu štetu i poremećaje na globalnim tržištima, kao i u zračnom saobraćaju.
U Richmond Park školi Bihać učenici kroz svakodnevne školske aktivnosti uče koliko su različitosti važne i koliko obogaćuju društvo u kojem živimo.
Kroz zajednički rad, druženje i edukativne sadržaje, razvijaju svijest o tome da male razlike među ljudima čine svijet ljepšim i bogatijim mjestom za sve nas. Poseban fokus stavljen je na njegovanje međusobnog poštovanja, razumijevanja i prihvatanja.
Poruka koju učenici šalju je jasna i inspirativna:
“Različitost je ono što nas spaja, a ljubaznost ono što nas čini jačima.”
Ovakav pristup obrazovanju pokazuje koliko je važno od školskih dana graditi vrijednosti empatije, tolerancije i zajedništva – temelje za bolje i pravednije društvo.
Na jednom od najjačih karate turnira u Bosni i Hercegovini i regiji – BOSNA OPEN 2026, održanom u Sarajevu – takmičari Karate kluba Bihać ostvarili su zapažen uspjeh i kući se vratili s tri medalje.
Turnir je okupio čak 1091 takmičara iz 110 klubova iz devet država, što dodatno potvrđuje njegov međunarodni značaj i kvalitet.
Posebno su se istakli mladi članovi bihaćkog kluba:
Hamza Bašagić osvojio je bronzanu medalju, Esma Bajrić se okitila srebrom, dok je Ajdin Bišćević također osvojio bronzanu medalju.
Ovi rezultati još jednom potvrđuju kvalitet rada Karate kluba Bihać i predanost njegovih takmičara i trenera. Čestitke Hamzi, Esmi i Ajdinu na sjajnim nastupima i osvojenim medaljama!
Dolazak proljeća u Bihaću i ove godine obilježen je na najljepši način – veselim defileom najmlađih sugrađana. Polaznici Gradskog vrtića prošetali su kroz centar grada u šarenim i maštovitim kostimima, simbolično pozdravljajući novo godišnje doba.
Uz pjesmu, ples i igru, mališani su unijeli posebnu radost u gradske ulice. Njihov smijeh i razigranost privukli su pažnju brojnih prolaznika, koji nisu krili oduševljenje prizorom. Šareni kostimi inspirisani cvijećem, životinjama i proljetnim motivima dodatno su uljepšali atmosferu.
Ova lijepa tradicija još jednom je pokazala kako najmlađi mogu unijeti toplinu i vedrinu u svakodnevicu, podsjećajući sve građane da proljeće donosi nove početke, radost i optimizam.
Udruženje „Unski smaragdi“ iz Bihaća prigodnim aktivnostima obilježilo je tri značajna datuma – Svjetski dan šuma, Svjetski dan voda i godišnjicu smrti utemeljitelja udruženja Boška Marjanovića. U fokusu je bila zaštita rijeke Une, uz poruku da su prirodna bogatstva zajedničko naslijeđe koje treba čuvati za buduće generacije.
Sjećanje na osnivača
Prije 23 godine preminuo je Boško Marjanović, koji je iza sebe ostavio neizbrisiv trag – „Unske smaragde“. Njegova ljubav prema rijeci Uni, kako ističu članovi udruženja, bila je iskrena i bezgranična.
Nurzekija Marjanović, supruga Boška Marjanovića, podsjetila je na njegovu posljednju želju: „Polažemo cvijeće u vodu jer je njegov pepeo na Štrbačkom buku. Govorio je: ‘Kada umrem, želim da mi se pepeo prospe na Štrbačkom buku.’ Pitala sam ga gdje ću mu donositi cvijeće, a on je odgovorio: ‘Gdje god bude Una, tu je moj grob’.“
Zaštita rijeke Une
Osim obilježavanja važnih datuma, ovom prilikom ukazano je i na značaj očuvanja rijeke Une.
Amarildo Mulić, predsjednik Udruženja „Unski smaragdi“, upozorio je na sve izraženiju devastaciju: „Potrebno je posebno obratiti pažnju na devastaciju koja se svakodnevno dešava, ne samo na rijeci Uni nego i na krajiškim rijekama i rijekama širom Bosne i Hercegovine. Pojedinci ili grupe često to čine radi lične koristi i dodatnog profita.“
Edukacija mladih
Rijeka Una predstavlja simbol Bihaća, a njen značaj prenosi se i na mlađe generacije kroz edukativne aktivnosti. Azra Zjakić, gradonačelnica Dječijeg ekološkog parlamenta „Unskih smaragda“, istakla je važnost očuvanja prirode: „Rijeka Una je naš simbol i upravo po njoj je Bihać prepoznatljiv. Smatram da je trebamo očuvati po svaku cijenu i o tome učiti djecu od malih nogu, kao što mi to radimo.“
Apel institucijama
Iz Udruženja „Unski smaragdi“ upućen je apel nadležnim institucijama da prepoznaju značaj zaštite rijeka i aktivnije djeluju na njihovom očuvanju. Poručuju da su prirodna bogatstva zajedničko naslijeđe koje je potrebno sačuvati za buduće generacije.
Predložene izmjene Zakona o prostornom uređenju i građenju, iako nominalno usmjerene ka pojednostavljenju procedura, u svojoj suštini predstavljaju ozbiljan zahvat u sistem kontrole građenja koji može imati dalekosežne negativne posljedice po prostor, struku i javni interes.
Struka ne osporava potrebu za izmjenama zakona. Naprotiv, postojeći sistem zahtijeva unapređenje u smislu efikasnosti, smanjenja administrativnih opterećenja i jasnijeg definisanja procedura. Međutim, smatramo da predloženi model nije adekvatan odgovor na postojeće probleme, jer umjesto unapređenja sistema uvodi njegovo slabljenje.
Uvođenjem rješenja prema kojem se za značajan broj građevina – uključujući individualne stambene objekte do 200 m² – ukida obaveza pribavljanja odobrenja za građenje, a urbanistička saglasnost preuzima njegovu funkciju, dolazi do ukidanja ključnog kontrolnog mehanizma u procesu građenja. Time se briše jasna granica između planiranja i realizacije, što je temelj svakog uređenog sistema prostornog razvoja.
Ovakav pristup nosi niz ozbiljnih rizika:
Smanjenje kontrole nad kvalitetom projektne dokumentacije i građenja, jer se ukida faza u kojoj se projekat sistemski provjerava prije izvođenja radova;
Prebacivanje nesrazmjerne odgovornosti na projektante, bez adekvatnih institucionalnih mehanizama zaštite i kontrole;
Otvaranje prostora za bespravnu i nekontrolisanu gradnju, pod okriljem formalno pojednostavljenih procedura;
Neujednačena primjena zakona na lokalnom nivou, što može dovesti do pravne nesigurnosti i arbitrarnog odlučivanja;
Dugoročno narušavanje kvaliteta izgrađenog prostora, posebno u kontekstu stambene izgradnje koja čini najveći dio urbanog tkiva;
Finansijski udar na jedinice lokalne samouprave, čime se direktno ugrožava mogućnost ulaganja u javnu infrastrukturu i prostor.
Posebno zabrinjava činjenica da se ovako značajne izmjene uvode bez uspostavljanja jasnih i snažnih kontrolnih mehanizama koji bi nadomjestili ukinute procedure. Pojednostavljenje administracije ne smije značiti derogaciju struke niti odricanje od odgovornosti prema prostoru kao javnom dobru.
Kako bi se spriječile dugoročne negativne posljedice, neophodno je izvršiti sljedeće dopune i preciziranja zakona:
Uvesti obaveznu nezavisnu stručnu reviziju glavnog projekta za sve građevine koje se realiziraju bez odobrenja za građenje;
Razdvojiti urbanističku i tehničku kontrolu kroz uvođenje posebnog akta ili procedure verifikacije projekta prije početka građenja;
Uvesti obaveznu prijavu početka radova i fazni inspekcijski nadzor;
Standardizirati primjenu zakona na nivou kantona kroz jedinstvene smjernice;
Precizno definisati odgovornosti svih učesnika u procesu građenja;
Jasno urediti pitanje evidencije i upisa objekata u katastar i zemljišne knjige.
Posebno se naglašava da nije prihvatljivo da se svi prostori tretiraju na isti način, te da zakon mora jasno prepoznati i diferencirati prostore od posebnog značaja i režima zaštite.
Pojednostavljene procedure ne smiju se primjenjivati, ili moraju biti značajno ograničene, u zonama kao što su zaštićena prirodna područja (uključujući Nacionalni park Una), historijska jezgra gradova, obale rijeka i vodotoka, zelene i javne površine, kao i drugi prostori sa posebnim režimima zaštite. Za ove prostore neophodno je zadržati ili dodatno pojačati kontrolne mehanizme kako bi se spriječila njihova degradacija.
Predloženi amandmani mogu ublažiti pojedine negativne posljedice, ali ne rješavaju osnovni problem – ukidanje ključnog kontrolnog mehanizma bez uspostavljanja adekvatne sistemske zamjene.
Struka upozorava da prostor nije resurs koji se može retroaktivno popravljati. Svako slabljenje kontrolnih mehanizama danas neminovno će rezultirati dugoročnim posljedicama koje će snositi i društvo i institucije.
Zakon koji uređuje građenje mora istovremeno biti efikasan i odgovoran. U suprotnom, rizikujemo da ubrzamo procese, ali po cijenu trajnog narušavanja prostora.
Grupa maskiranih osoba napala je vozača, a potom zapalila vozilo u napadu koji se dogodio u utorak ujutro na magistralnoj cesti M-17 u mjestu Potoci kod Mostara.
Nekoliko osoba s fantomkama zaustavilo je vozilo na cesti, nakon čega su palicama i bakljama razbili vozilo i fizički nasrnuli na vozača.
Za sada nema službenih informacija o povrijeđenima niti o razlozima napada, a okolnosti događaja bit će poznate nakon policijskog uviđaja.
MANJE od 48 sati prije početka američko-izraelskog napada na Iran, premijer Benjamin Netanyahu telefonski je razgovarao s predsjednikom Donaldom Trumpom o razlozima za pokretanje složenog i dalekosežnog rata, protiv kojeg se američki čelnik svojedobno zalagao u kampanji.
I Trump i Netanyahu znali su iz obavještajnih izvješća da će se iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, i njegovi ključni suradnici uskoro sastati u svom kompleksu u Teheranu, što ih čini ranjivima na udar s ciljem uklanjanja vodstva. Međutim, nove informacije, prema tri osobe upoznate s pozivom, upućivale su na to da je sastanak pomaknut sa subote navečer na subotnje jutro. O tom pozivu dosad nije bilo izvještavano, piše Reuters.
Netanyahuov posljednji argument
Netanyahu, odlučan da provede operaciju za koju se zalagao desetljećima, tvrdio je da se možda nikada neće pružiti bolja prilika za ubojstvo Hamneija i osvetu za prethodne iranske pokušaje atentata na Trumpa, navele su te osobe.
To uključuje i navodnu zavjeru za naručeno ubojstvo koju je Iran organizirao 2024. godine, dok je Trump bio kandidat. Ministarstvo pravosuđa tada je optužilo jednog Pakistanca za pokušaj regrutiranja ljudi u SAD-u za taj plan, zamišljen kao odmazda za američko ubojstvo zapovjednika Korpusa čuvara islamske revolucije, Kasema Sulejmanija.
U trenutku poziva, Trump je već bio odobrio ideju o američkoj vojnoj operaciji protiv Irana, ali još nije odlučio kada i pod kojim okolnostima će se SAD uključiti, rekli su izvori koji su željeli ostati anonimni zbog osjetljivosti teme.
Američka vojska tjednima je jačala svoju prisutnost u regiji, zbog čega su mnogi u administraciji zaključili da je samo pitanje vremena kada će predsjednik odlučiti krenuti. Jedan mogući datum, samo nekoliko dana ranije, bio je otkazan zbog lošeg vremena.
Poraz režima
Reuters nije uspio utvrditi kako je Netanyahuov argument utjecao na Trumpa, no poziv je predstavljao završni apel izraelskog čelnika američkom kolegi. Tri izvora upoznata s pozivom vjeruju da je upravo to – uz obavještajne podatke o tome da se vremenski prozor za ubojstvo iranskog vođe zatvara – bio katalizator za Trumpovu konačnu odluku da 27. veljače naredi pokretanje Operacije Epski Bijes.
Netanyahu je tvrdio da bi Trump mogao ući u povijest pomažući eliminirati iransko vodstvo, dugo omraženo na Zapadu i među mnogim Irancima.
Rekao je da bi Iranci čak mogli izaći na ulice i srušiti teokratski sustav koji vlada zemljom od 1979. godine i od tada je glavni izvor globalnog terorizma i nestabilnosti. Prve bombe pale su u subotu ujutro, 28. veljače, a Trump je te večeri objavio da je Hamnei mrtav.
Bez komentara
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly nije izravno komentirala poziv, ali je za Reuters izjavila da je vojna operacija osmišljena kako bi se “uništio kapacitet iranskog režima za proizvodnju balističkih projektila, uništila iranska mornarica, dokinula njihova sposobnost naoružavanja posredničkih snaga i osiguralo da Iran nikada ne može doći do nuklearnog oružja”.
Netanyahuov ured i iranski predstavnik pri UN-u nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. Netanyahu je u četvrtak na tiskovnoj konferenciji odbacio kao “lažne vijesti” tvrdnje da je “Izrael nekako uvukao SAD u sukob s Iranom”. “Zar doista netko misli da može govoriti predsjedniku Trumpu što da radi? Ma dajte”, rekao je.
Trump je javno izjavio da je odluka o napadu bila isključivo njegova. Izvještavanje Reutersa, temeljeno na izjavama dužnosnika bliskih obojici čelnika, ne sugerira da je Netanyahu prisilio Trumpa na rat, već da je bio učinkovit zagovornik čiji su argumenti – uključujući priliku za ubojstvo iranskog vođe koji je navodno nadzirao pokušaje atentata na Trumpa – bili uvjerljivi za predsjednika.
Put u novi sukob
Trump je svoju kampanju 2024. gradio na vanjskoj politici “Amerika na prvom mjestu” iz svog prvog mandata i javno je govorio da želi izbjeći rat s Iranom, dajući prednost diplomatskom rješenju. No, nakon što pregovori o iranskom nuklearnom programu prošlog proljeća nisu uspjeli, Trump je počeo razmatrati napad, tvrde tri osobe upoznate s razmatranjima u Bijeloj kući.
Prvi napad dogodio se u lipnju prošle godine, kada je Izrael bombardirao iranska nuklearna postrojenja i raketne lokacije te ubio nekoliko iranskih čelnika. Američke snage kasnije su se pridružile, a nakon završetka te 12-dnevne operacije, Trump je javno izrazio zadovoljstvo uspjehom, rekavši da su SAD “zbrisale” iranska nuklearna postrojenja.
Ipak, mjesecima kasnije, ponovno su započeli razgovori između SAD-a i Izraela o drugom zračnom napadu s ciljem gađanja dodatnih raketnih postrojenja i sprječavanja Irana da stekne sposobnost izrade nuklearnog oružja.
Upozorenja i teške posljedice
Do kraja veljače, mnogi američki dužnosnici i diplomati smatrali su napad na Iran vrlo vjerojatnim. Trump je od Pentagona i obavještajnih službi dobio izvješća o potencijalnim koristima, uključujući desetkovanje iranskog raketnog programa.
Državni tajnik Marco Rubio obavijestio je 24. veljače najviše čelnike Kongresa da će Izrael vjerojatno napasti Iran bez obzira na sudjelovanje SAD-a te da bi Iran tada vjerojatno uzvratio udarce na američke ciljeve.
To se upozorenje temeljilo na procjenama obavještajnih službi da bi takav napad doista izazvao iranske protuudare na američke diplomatske i vojne ispostave te na američke saveznike u Zaljevu. Predviđanje se pokazalo točnim.
Napadi su doveli do iranskih protunapada na američku vojnu imovinu, smrti više od 2300 iranskih civila i najmanje 13 američkih vojnika, napada na američke saveznike u Zaljevu, zatvaranja jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih putova i povijesnog skoka cijena nafte.
Neslaganje CIA-e
Trump je također bio obaviješten da postoji mala šansa da bi ubojstvo iranskih čelnika moglo dovesti do vlade u Teheranu spremnije na pregovore s Washingtonom. Mogućnost promjene režima bila je jedan od Netanyahuovih argumenata u pozivu neposredno prije nego što je Trump izdao konačne naredbe.
Taj stav nije dijelila CIA, koja je tjednima ranije procijenila da bi Hamneija u slučaju ubojstva vjerojatno zamijenio tvrdolinijaš iz unutarnjih krugova. Nakon Hamneijeve smrti, Trump je više puta pozivao na ustanak.
S ratom koji ulazi u četvrti tjedan i regijom zahvaćenom sukobom, iranska Revolucionarna garda i dalje patrolira ulicama, a milijuni Iranaca ostaju u svojim domovima. Za novog vrhovnog vođu Irana imenovan je Hamneijev sin Modžtaba, koji se smatra još tvrđim protivnikom Amerike od svog oca.
(index.hr)
Prema navodima jednog izraelskog zvaničnika koje prenosi Channel 12, posredničke države nastoje u narednim danima organizirati susret delegacija SAD-a i Irana u Islamabadu u Pakistanu, već krajem ove sedmice.
Izraelski Channel 12 objavio je da se, prema riječima neimenovanog izraelskog zvaničnika, intenziviraju diplomatski napori kako bi se u glavnom gradu Pakistana, Islamabadu, održao sastanak između predstavnika Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Prema istom izvoru, američku stranu na potencijalnom samitu predstavljali bi Jared Kushner i Steve Witkoff, kao i potpredsjednik JD Vance.
Iransku delegaciju, navodi se, predvodio bi predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Qalibaf.
Sastanak bi, prema ovim navodima, mogao biti održan već krajem ove sedmice, i dolazi u trenutku kada posredničke zemlje nastoje približiti stavove Washingtona i Teherana kroz direktan dijalog na neutralnom terenu u Pakistanu.
(klix.ba)
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović gostujući na BHRT-u govorio je o aktuelnim političkim temama, a između ostalog se dotakao rata na Bliskom istoku, Trojke i oktobarskih izbora.
Kako je kazao, Bosna i Hercegovina ne treba ni direktno ni indirektno podržavati Izrael.
“Ne treba popustiti i napraviti od prijatelja neprijatelje. Jako trebamo paziti i šta govorimo. Izrael ubija namjenski ljude koji mogu dovesti do mira. Mi moramo paziti da se ne zamjerimo nikome. Ja bih eskivirao bilo kakvo stavljanje na stranu. Ja se ne bih opredjeljivao”, rekao je.
Komentarisao je i reakcije iz SNSD-a o Bošnjačkoj deklaraciji koju su nedavno potpisali bošnjački političari.
“Nevjerovatno. Oni bi da sebi dozvole da postupaju kako god hoće, a da druga strana nema pravo ni da odgovori. Lobisti Milorada Dodika očigledno su znali šta će se dešavati u svijetu i tako su postavili zamke i nama. Krenuli su narativi kako muslimani dominiraju nad kršćanima i jevrejima u BiH. Vidjelo se šta nam pripremaju. Takve izjave idu u uši onima koji ne žele da ih provjere. Ova naša reakcija, koju sam ja dogovorio sa reisom, je odgovor na to. U njoj nema ništa što bi izazvalo ovakvu reakciju Srba i Hrvata. U toj izjavi se govori da mi osuđujemo svaku manifestaciju govora mržnje prema Bošnjacima, Hrvatima, Srbima, Jevrejima, Romima itd. Osudili smo u Drugom svjetskom ratu nacističke zločine kad je to bilo vrlo rizično. Pozvali smo se na antifašističke tekovine. Pozivamo se na demokratsko i sekularno uređenje države. Ohrabrujemo međureligijski dijalog i razumijevanje. I onda dobijemo takve kvalifikacije”, rekao je.
Dodao je da će Bošnjaci “nastaviti da brane i BiH i ravnopravnost naroda i Bošnjaka, neće nas obeshrabriti Dodik”.
Na pitanje voditelja da li će SNSD biti partner SDA na državnom nivou i u slučaju da Dodik ostane predsjednik te stranke, a SNSD osvoji dovoljan broj glasova, kazao je:
“Partneri su oni koji imaju kontrolne mehanizme. Bili smo mi i sa Dodikom u ranijim koalicijama. Mi smo tada pokrenuli BiH na evropskom putu. To je bio krucijalni iskorak, sa Miloradom Dodikom. Trebale su mu tada neke druge stvari. Mnogo je toga što treba RS-u. Oni su užasno zaduženi, imaju stotine problema. Ako žele to rješavati, uvjerit će se da to ne mogu bez države i bez partnera, a mi ćemo biti najsnažniji partner”, rekao je.
Na pitanje kako SDA sada stoji sa HDZ-om rekao je “bolje”.
“Čović je ovih dana bio raspoložen doći na bajramski prijem. Mislim da je to jedan znak. Da i on shvata da neke stvari ne idu, da se ne ide udruživati s onima koji prave probleme u ovoj državi i koji vrijeđaju Bošnjake. Mi smo uvijek raspoloženi da se odnosi resetuju”, rekao je.
Govorio o je i o predstojećoj izbornoj kampanji.
“Ja sam svojim ljudima rekao da na terenu ispitaju javno mnijenje, da vide ko ima najveću šansu. Nije lako izaći protiv njih 12. Ima tu i malih, patuljaskih stranaka, ali ima i ozbiljnih. Mislim da smo mi tu ublizu za šansama, sami protiv njih 12 jer je Trojka značajno pala. To neće biti moja odluka, već odluka šireg kruga ljudi. Odluku ćemo donijeti krajem maja”, rekao je.
“Mi smo za šest godina proizveli 100.000 radnih mjesta, to niko nije vjerovao. Ne možemo napraviti 100.000 radnih mjesta, ali možemo 50.000. I tada je bila teška situacija, ni tada niko nije vjerovao”, rekao je.
Za Bećirovića i Konakovića je rekao da oni ne znaju šta se u svijetu dešava i da njih zatiču stvari.
(klix.ba)
