Kroz kratak razgovor sa čelnim čovjekom Šahovskog kluba “Bihać” Edhemom Durakovićem osvrnuli smo se na organizaciju, strukturu, velike uspjehe ŠK “Bihać”. Dotakli smo se i toga kako je ŠK “Bihać” uvijek inicijator domaćinstava državnih i regionalnih prvenstava što je stvar od velike važnosti za grad Bihać.

ŠK „Bihać“ tokom 2016. godine radi na bogatim aktivnostima razvoja i organizacije značajnih šahovskih manifestacija u gradu Bihaću, na aktivan način obilježava 60 godina od osnivanja i početka rada, programskim radom i aktivnostima jeste i najbolji način obilježavanja rođendana jednog od najuspješnijih sportskih kolektiva u Bihaću.

“ŠK „Bihać“, bivše „Bratstvo“, najbolje rezultate postiže upravo u novijoj historiji BiH, zadnjih 20 godina ušao je u historiju kao jedan od najuspješnijih šahovskih kolektiva u BiH i šire. Važno je istaći osvajanje Federalnih prvenstava, prvenstava BiH u muškoj i ženskoj ekipnoj konkurenciji, ali i osvajanje prvih mjesta u kadetskom i juniorskom uzrastu, osvajanje prvog mjesta i u seniorskoj i ženskoj konkurenciji. Zapažene uspjehe smo postizali i na međunarodnim nasutpima u pojedinačnoj konkurenciji ali i u tri navrata učesnici Kupa evropskih šampiona.” – ističe Duraković za ABC.ba.

Vrijedni uspjesi rezultat su velikog rada entuzijasta u klubu, a prije svega čelnog čovjeka kluba gosp. Ede Durakovića koji uspješno vodi ovo Udruženje od 1995. godine. Dolazak u klub stručnog i kvalitetnog kadra, uspješne saradnje i angažovanjem šahovskih veličina kao Velemajstora: Kožula, Kurajice, Dizdarevića, Sokolova, Borića, Tukmakova, Riblija, Hulaka i mnogih drugih iskusnih majstora šaha,učinio je ovaj kolektiv zdravim i stabilnim.

“Osposobljavanjem spostvenog kadra, rada sa podmladkom, dovođenjem prvenstava i turnira u Bihać. Tim turnirima ostvareni su višestruki ciljevi, kao što su zarada grada i kluba, ušteda spostvenih sredstava učešćem na prvenstvu, popularizaciji šaha u svom gradu, prezentiranjem lokalnog turizma ali i podizanja sporta na viši nivo i samog šaha na viši kvalitet u široj i užoj javnosti. Kao domaćini i organizatori prvenstva i turnira pojačavamo šansu za pružanje marketing usluga a time i spostveim radom ostvarujemo dobit. Sa ponosom ističem, da smo pored ove 15. premijer lige bili domaćini Liga federacije 4 puta, Kupa BiH 2 puta. Kadetsko/juniorskog prvenstva 13 puta, pojedinačnog seniorskog prvenstva 2 puta i evo sad drugi puta domaćioni Premijer lige u obe konkurencije.” – rekao je Duraković.

Struktura i brojčanost udruženja ŠK „Bihać“ je veoma raznolika. U svom sastavu ovaj kolektiv ima kadete i juniore (u obe konkurencije seniori – seniorke), pored toga aktivan rad rekreativaca, starosna dob članova je od 7-77 godina, rad se odvija pored pojedinačnog i po sekcijama, školama i ljetnim školama šaha za mlade. Klub u svom sastavu ima 80 članova različitog spola i uzrasta. Njihov pravac djelovanja, masovnost kod mladih, kvalitet i stručni rad sa istima.

Klub je više puta proglašen ekipom godine u Bihaću ali i u USK, dobitnik je povelje grada Bihaća. Ističu da su slabosti u radu: manji broj entuizijasta, nedostatak kvalitetne opreme za rad i gorući problem zvan prostorije kluba za rad.

“ŠK „Bihać“ svaki put kao domaćin bio je nenadmašan organizator i domaćin za pamćenje. Planovi kluba u narednom periodusu sljedeći: Iznalaženje rješenja za osiguravanje prostora za rad, nabaviti kvalitetnu opremu, izdati monografiju „60 godina ŠK „Bihać““, održati do kraja 2016. jedan OPEN turnir i to u Kulen-vakufu. Zašto se baš forsira Kulen-Vakuf, iz razloga općeg ambijenta koji je miran i stvoren upravo za šah, iz ekonomske povoljnosti, mogućnosti prezentacije i popularizacije turizma tj. Našeg NP“Una“, zbog zdravog zrakai prirodne vode, domaće hrane, na kraju velikog gostoprimstva mještana.

Nakon svega kad bi birao opet bi izabrao šah kao sporednu aktivnost, moja najveća ljubav je šah i u njemu postizanje najboljih rezultata. Do sada sam imao puno razmijevanje od Bišćana (fizičkih i pranih lica) ali najviše od gradske uprave Bihaća, koja je nažalost u zadnje vrijeme zakazala.” zaključio je Duraković.

/ABC.ba

U TURSKOJ je u tijeku vojni udar. Vojska je blokirala promet na glavnim mostovima, nad Ankarom nadlijeću vojni zrakoplovi, državna televizija je izbačena iz etera, a blokirane su i društvene mreže.

U međuvremenu se doznaje kako se turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan navodno nalazi na godišnjem odmoru u Bodrumu.

Turske vojne elite već godinama ulaze u diskretne i manje diskretne sukobe s (na početku blago islamističkim, a sada već intenzivno islamističkim) režimom predsjednika Erdogana.

Vojska u Turskoj tradicionalno ima značajnu ulogu u sigurnosno-političkim sferama. U modernoj Turskoj, vojska je preuzela ulogu zaštitnika Atatürkovog naslijeđa (Mustafa Kemal-paša – Atatürk bio je turski general i državnik, prvi predsjednik Republike i modernizator Turske koji je odvojio crkvu od države te uveo ravnopravnost žena), sekularne države i parlamentarizma.

I sami osnivači moderne Turske bili su bivši generali koji su znali pretvoriti vojnu organizaciju zemlje u partnera, kako bi zajedno s njime ostvarili zacrtane ciljeve. Uloga turske vojske već skoro cijelo jedno stoljeće bila je i jest obrana ustavnog poretka definiranog Ustavom iz 1924. godine.

Čuvari sekularne države

Upravo na tome počiva shvaćanje uloge vojske kao nadstranačkog čuvara nacionalnih interesa. Nekoliko ranijih vojnih intervencija od 60-ih godina pa sve do danas utabalo je obrazac akumulacije privilegija od strane vojske nakon svakog pojedinog ustanka.

Sve to pomoglo je stvaranju čuvarskog mentaliteta vojske te uvjerenja da je upravo vojska jedini čuvar republikanske države i svih njezinih vrijednosti, neovisno o tome radi li se o vanjskim ili unutarnjim neprijateljima.

Turska vojska u više je navrata dala do znanja Erdoganu kako nije spremna odustati od svoje uloge čuvara te je jasno artikulirala svoje namjere da djeluje kao korektiv korupciji i sebičnim ambicijama pojedinaca koje bi mogle dovesti nacionalne interese u opasnost. Zadnjih godina vojni krugovi artikulirali su stav o tome da se neće izravno miješati u dnevnu politiku, ali i kako su spremni na izravnu intervenciju u slučaju da bude ugrožena sekularna država.

S obzirom na tekuće događaje, sasvim je moguće da “čuvari sekularne države” do kraja sutrašnjeg dana preuzmu potpunu kontrolu nad zemljom. Naime, vojska je već objavila kako je preuzela vlast u zemlji, i to s ciljem “obnove slobode i demokracije”, piše Reuters.

/index.hr

Bosna i Hercegovina ima talenta svjetskog ranga. To nam je bilo jasno i ranije, a definitivnu, pa možemo reći i zvaničnu potvrdu dobili smo na Svjetskom prvenstvu do 17 godina u Španiji.

Džanan Musa dominirao je u dresu reprezentacije Bosne i Hercegovine na smotri najvećih planetarnih talenata osvojivši titulu najboljeg strijelca šampionata uz prosjek od 34 poena po meču, gotovo 12 više od najbližeg pratioca.

Naslov najboljeg igrača ili barem izbora u idealnu petorku izmakao mu je samo zbog odluke organizatora da u konkurenciji za izbor budu samo igrači čije su se selekcije plasirale u samu završnicu (naša selekcija zauzela je deveto mjesto).

No, 203 centimetra visoki košgeter pokazao je zašto je početkom godine privukao pažnju i velikog Majkla Džordana (Michael Jordan), legende NBA i svjetske košarke.

Vjetar u leđa

Kako je i sam Džanan najavio da poslije svog aktuelnog kluba, zagrebačke Cedevite, karijeru želi odmah nastaviti u NBA ligi, razgovor s draguljem iz Bihaća počeli smo pitanjem šta je to na čemu treba raditi da bi i u Americi, u konkurenciji najjačih igrača svijeta, bio jednako uspješan?

– Svaki sportista velikog kalibra ima najviše ciljeve, a moji su ne samo da dođem u NBA već i ostavim dubok trag.

A sigurno je da postoje stvari koje se mogu i trebaju doraditi prije Amerike, ali te stvari dolaze posljedično i do sada se i nisu mogle rješavati. S tretmanom kakav imam u Cedeviti taj napredak ne bi trebao doći u pitanje – kaže Musa za naš list.

Prvi korak već ste napravili jer su Vas američki skauti proglasili za prvo ime Svjetskog prvenstva za kadete. Je li Vas to iznenadilo ili ste očekivali da možete biti dominantni i na svjetskoj sceni kao što ste bili i na kontinentalnoj?

– Iskreno, nisam iznenađen, s obzirom na to kakve imam treninge i koliko radim. Bukvalno, svaki trening je na najvišem nivou. Naravno, takve tvrdnje imponiraju, daju vjetar u leđa i sigurno otvaraju put ka Americi.

Važna sezona

Svjetsko prvenstvo je već stvar prošlosti. Šta je to naredno što Vas očekuje kada je u pitanju bh. reprezentativna košarka?

– Nakon Svjetskog prvenstva za kadete naredna stepenica je seniorska reprezentacija, koju očekuju kvalifikacije za Eurobasket. Znači, 25. jula se priključujem seniorskoj reprezentaciji i odlazim na pripreme.

Je li postojala mogućnost da nastupite i za juniorsku selekciju, koju uskoro, također, očekuje Evropsko prvenstvo, ili bi to bilo previše?

– Zahtjev mog kluba Cedevite, kao i moj, bio je da budem uključen u dva reprezentativna takmičenja s obzirom na to da me čeka veoma važna sezona u kojoj moram biti zdrav i odmoran. Tri prvenstva u kratkom periodu su praktički neizvodiva za bilo kojeg sportistu.

U NBA najranije za dvije godine

Kada bismo mogli Musu vidjeti u NBA ligi?

Najranije za dvije godine, kada će proslaviti 19. rođendan (Džanan je rođen 8. maja 1999.) i prema NBA propisima imati pravo da se prijavi na draft koji se, tradicionalno, održava u junu, po završetku sezone.

Inače, igrači iz inozemstva automatski su u konkurenciji za draft ukoliko u godini održavanja drafta pune 22 godine.

/avaz

Davis Cup reprezentacija Bosne i Hercegovine povela je protiv Turske 1:0 u drugom kolu Druge grupe Euroafričke zone.

rvi poen našoj reprezentaciji u Bihaću donio je Damir Džumhur koji je savladao Cema Ilkela 3:1 u setovima nakon 2 sata i 43 minute igre.

Na samom otvaranju meča Džumhur nije bio skoncentrisan, te je Ilkel napravio rani break u četvrtom gemu i poveo a 3:1.

No, potom Damir odmah uzvraća i osvaja naredna četiri gema za 5:3. No, kada je servirao za osvajanje prvog seta na 5:4, Ilkel je napravio break, ali Džumhur je uzvratio re-breakom i potom bio siguran na svoj servis za konačan rezultat prvog seta 7:5.

U drugom setu Damir je došao do breaka u trećem, petom i sedmom gemu za rutinskih 6:1.

Veoma uzbudljiva borba viđena je u trećem setu. U petom gemu Ilkel je iskoristio prvu break loptu i poveo sa 3:2, a potom je i potvrdio break za 4:2. Do kraja seta Turčin je sačuvao svoj servis i riješio ga u svoju korist sa 6:4.

U trećem setu Džumhur je u potpunosti dominirao. Odmah na početku trećeg seta napravio je dva breaka i poveo sa 5:0, a do kraja seta Ilkel je uspio osvojiti samo jedan gem za konačnih 6:1.

Drugi meč današnjeg dana igraju Mirza Bašić i Marsel Ilhan.

/klix

Gradski sportski savez Bihać po četvrti put organizira sportsko – turističku manifestaciju pod nazivom Unski susreti, koji su prvo planirani za sutra (16. 07.), međutim, zbog lošeg vremena koje je zahvatilo grad na Uni, veslanje rijekom Unom i skokovi sa gradskog mosta moraće pričekati još malo.

Naime, hladno vrijeme, vjetar i kiša proteklih dana, kao i slična prognoza za sutra primorali su organizatora, Gradski sportski savez Bihać, da odgodi ovu manifestaciju kako bi svi učesnici uživali u vslanju i lijepom vremenu.

Održavanje Unskih susreta pomjereno je za 6. dan idućeg mjeseca (subota), kada će se održati i skokovi sa gradskog mosta.

/ABC.ba

Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona je skoro deset godina preko dvije privatne firme nezakonito nabavljao lijekove, finansirane iz budžeta.

Zavod Unsko-sanskog kantona je lijekove sa esencijalne liste kupovao preko firme članova porodice Kovačević iz Bihaća. Posao su ugovorili sa bivšim direktorom Zavoda Suadom Hamzabegovićem 2006. godine.

Inspektori Finansijske policije Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) su utvrdili da je Hamzabegović pritom prekršio Zakon o javnim nabavkama BiH. On je prilagođavao tenderske uslove firmama Kovačevića i dodjeljivao im ugovore mimo zakonskih procedura, omogućivši im promet od najmanje 80 miliona KM.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkriva kako su firme Kovačevića nakon dolaska Hamzabegovića na mjesto direktora Zavoda postali dobavljači većeg dijela lijekova sa esencijalne liste.

Firma Amira Kovačevića „Una-Farmacija” je i prije 2004. godine poslovala sa Zavodom, ali je imala ugovor za nabavku samo 32 lijeka sa esencijalne liste.

No, 2006. godine Hamzabegović ovoj firmi bez tendera dodjeljuje posao i širi listu lijekova čime „Una-Farmacija” postaje dobavljač 117 od ukupno 156 lijekova sa esencijalne liste. Isto je učinio i dvije godine kasnije kada Kovačevićeva firma bez tendera dobija pravo na nabavku još šest lijekova. Svoju sigurnu poziciju „Una-Farmacija” je zadržala i 2009. godine. Tada Hamzabegović prvi put raspisuje tender na kojem ova firma pobjeđuje i zadržava isti posao i naredne tri godine.

Farmacija 2011 (Ilustracija: CIN)

„Nakon tendera 2009. mi više nismo htjeli učestvovati na njihovim tenderima jer je to postalo stvarno smiješno”, kaže za CIN Edis Šaćirović, izvršni menadžer firme „Zefarm” iz Zenice.

Iako se ova firma zbog tenderskih uslova tada žalila Uredu za razmatranje žalbi BiH, kasnije je povukla žalbu.

„U ovakvom poslu ne želite se igrati sa tim ljudima, jer nećete dobro završiti. Znači, kad vidite ovako postavljene uslove, onda vam je jasno da je to nečija poruka da za drugog nema mjesta i onda najbolje je ne trošiti se na to”, kaže Šaćirović.

U januaru 2012. godine Vlada Unsko-sanskog kantona proširuje esencijalnu listu na 283 lijeka. Hamzabegović nakon toga krši zakonske procedure i dodjeljuje novoj Kovačevićevoj firmi „Farmacija 2011“ trogodišnji ugovor za nabavku 253 lijeka sa liste. Time je „Farmacija 2011“ pokrila 89 posto liste.

Prema dokumentaciji do koje su došli novinari CIN-a, Kovačevićeva „Una-Farmacija“ je od 2006. do 2011. godine imala godišnji promet od prosječno 7,8 miliona KM. Od 2012. godine, kada posao preuzima „Farmacija 2011“, prosječan godišnji promet iznosi oko 11,1 milion KM.

Direktorski dogovor umjesto zakona

Kada je Hamzabegović u augustu 2004. godine došao na mjesto direktora, Zavod je imao sklopljene ugovore o nabavci lijekova sa esencijalne liste sa pet firmi: sarajevskim „Bosnalijekom“ i „Medimpexom“, „MGM-Farmom“ iz Kaknja, zeničkim „Zefarmom“ i bihaćkom „Una-Farmacijom“.

Ove firme su prošle na tenderu 2003. godine, ali je većinski posao dobio „Bosnalijek” kao domaći proizvođač, sa ukupno 66 lijekova. Ostale četiri firme su zastupale strane proizvođače, dobivši ugovore za one lijekove koje „Bosnalijek” nije imao u ponudi. „Una-Farmacija” je tada sklopila ugovor sa Zavodom za nabavku ukupno 31 lijeka sa liste.

Hamzabegović je kao direktor bio obavezan raspisati tender za javnu nabavku lijekova, ali je umjesto toga 2005. godine aneksima produžio ugovore svim dobavljačima.

A onda, 2006. godine, potpisao je sporazum sa direktorom „Bosnalijeka” Edinom Arslanagićem i suvlasnikom „Una-Farmacije” Amirom Kovačevićem. Dogovorili su da će „Una-Farmacija“ od „Bosnalijeka“ preuzeti distribuciju lijekova sa liste, čime je „Una-Farmacija“ postala većinski dobavljač. Finansijska policija je utvrdila da direktor Zavoda o ovom nije informisao Upravni odbor.

Istovremeno, Zavod je „Una-Farmaciji“ prepustio popust od „Bosnalijeka“ koji je do tada u vidu lijekova isporučivan zdravstvenim ustanovama Unsko-sanskog kantona. To je bio tzv. naturalni rabat – određena količina lijekova sa esencijalne liste koje je „Bosnalijek“ u skladu sa ugovorom iz 2003. godine besplatno isporučivao Zavodu, a on dalje zdravstvenim ustanovama.

Tokom tri godine prije potpisivanja sporazuma sa „Una-Farmacijom“, domovima zdravlja i Kantonalnoj bolnici „Irfan Ljubijankić“ u Bihaću su dati lijekovi u vrijednosti 1,2 miliona KM.

Novim ugovorom je naturalni rabat pretvoren u finansijski. Na ovaj način, utvrdila je Finansijska policija, Zavodu i zdravstvenim ustanovama u USK-u je za dvije godine nanesena šteta veća od pola miliona KM.

“Farmacija 2011” je registrovana krajem 2011. godine, a mjesec kasnije je od Zavoda dobila posao vrijedan skoro 11 miliona maraka. (Foto: CIN)

Zbog ovakvog poslovanja Finansijska policija FBiH je u januaru 2009. godine otvorila istragu protiv Hamzabegovića i još tri osobe.

U izvještaju o počinjenom krivičnom djelu inspektori navode da je samo zbog nepostojanja konkurencije, koja bi na tenderu ponudila niže cijene lijekova, Zavodu u periodu od 2005. do aprila 2007. godine nanesena šteta veća od 1,1 milion KM.

Direktor „MGM-Farm” Mensur Mušija smatra da rukovodstvo Zavoda misli da se pitanje o cijelom slučaju neće pokrenuti.

„Oni se uzdaju u to da će to zastariti, znate ono, neće to niko čačkati. Uzdaju se u to da mi, ostali učesnici na tenderima, nemamo vremena da se time bavimo”, kaže Mušija za CIN.

Kovačević nije htio razgovarati sa novinarima CIN-a.

Hamzabegović je novinarima rekao da se ne može sjetiti detalja u vezi sa nabavkom lijekova sa esencijalne liste, ali da je sve rađeno prema zakonskim procedurama.

Nakon što je potpisan sporazum između Zavoda, „Una-Farmacije“ i „Bosnalijeka“, apoteke su lijekove sa esencijalne liste nabavljale preko Kovačevićeve firme.

Jedinu korist od ovog sporazuma apoteke su imale u prvoj godini, kada im je „Una-Farmacija“ davala popust od pet posto od prodanog asortimana „Bosnalijeka“. Apoteke su tako tokom 2006. pa do aprila 2007. godine zaradile nešto manje od 200 hiljada KM.

Već sljedeće godine morale su potpisati nove ugovore sa Zavodom u kojim se nije pominjao popust. Od tada apoteke nisu dobijale popust.

Nezakonita nabavka lijekova

Početkom 2005. godine Hamzabegović je formirao Komisiju za lijekove čiji je zadatak trebao biti usvajanje Federalne esencijalne liste lijekova koja je obavezujuća za sve kantonalne zavode.

Komisija je usaglasila prijedlog liste u novembru 2005. godine i Hamzabegović ga je poslao ministru zdravstva. Objasnio je da su kriteriji Federalne liste zadovoljeni i da su utvrđeni lijekovi koji su najneophodniji i najtraženiji u USK-u.

Hamzabegovićeva komisija je u taj prijedlog uvrstila i 18 lijekova koji se ne nalaze na Federalnoj esencijalnoj listi. Osam lijekova je nabavljala „Una-Farmacija“.

Suad Hamzabegović Direktor ZZO USK Suad Hamzabegović je firmama porodice Kovačević dvaput nezakonito dodijelio posao za nabavku većine lijekova sa esencijalne liste. (Foto: Pravni fakultet u Bihaću)

Vlada USK-a nije prihvatila predloženu listu, ali ju je Hamzabegović ipak koristio za nabavku lijekova do kraja 2007. godine. Inspektori Finansijske policije su istraživali štetu koja je nastala usljed ovoga i utvrdili da ona iznosi više od 2,5 miliona KM.

Nova firma-stara praksa

Veledrogerija „Una-Farmacija“ je 2013. godine podijeljena na dvije firme – „Verdi“ i „Džan“. Osnivač firme „Džan“ je Amir Kovačević. Dvije godine prije osnovana je firma “Farmacija 2011”. Kao osnivač je upisan Ibrahim Kovačević, Amirov otac.

Zavod je početkom 2012. pokrenuo pregovarački postupak za nabavku lijekova sa esencijalne liste i dao rok od tri dana za dostavljanje ponude. Posao su dobili: „Farmacija 2011“, „Medimpex“ i „Farmis“.

Na ovaj postupak se žalila firma „Interpromet“ iz Novog Grada pa je Ured za razmatranje žalbi BiH utvrdio da je Zavod nezakonito proveo nabavku.

Hamzabegović je Uredu obrazložio da je pregovarački postupak proveo zbog hitnosti nabavke lijekova, ali je Ured smatrao da to nije bio razlog za žurbu. Početkom 2014. godine je u svom rješenju napisao da Zavod mora „Interprometu“ uplatiti oko 1,2 miliona KM zbog štete izazvane nezakonitom nabavkom. Zavod se žalio na ovu odluku Sudu BiH, koji je predmet vratio na ponovni postupak.

Direktor ove firme Dragan Pilipović je za CIN kazao da je ubijeđen kako je Zavod namjerno ignorisao pravila: „Apsolutno su svjesno prekršili Zakon kako bi nekome namjestili posao“, kaže Pilipović.

Nakon ovog nezakonitog pregovaračkog postupka „Farmacija 2011“ je sa Zavodom sklopila ugovor o nabavci 253 lijeka sa esencijalne liste.

Nakon Hamzabegovića za direktora Zavoda u septembru 2012. godine postavljen je Jasmin Husetić. On nije ispravio nezakonitu praksu svog prethodnika.

„Napominjem da sam naslijedio ugovore koji su potpisani na trogodišnji period”, napisao je Husetić novinarima CIN-a.

U njegovom mandatu je 14 apoteka pokrenulo tužbu pred Konkurencijskim vijećem BiH. Žalili su se zbog nametanja obaveze da se lijekovi nabavljaju samo od Kovačevićeve firme. Proces je u toku, a advokat Suljo Delić kaže da će novčana odšteta biti predmet posebnog tužbenog zahtjeva.

U Zavodu se stvari počinju mijenjati nakon dolaska v. d. direktorice Aide Dervišević. Ona je 2015. godine raspisala javni poziv za snabdijevanje lijekovima.

„Uradila sam kao i svi ostali zavodi u Federaciji. (…) da se raspiše javni poziv i da se ugovori sklapaju direktno sa apotekama kako bi svi lijekovi bili dostupni svim osiguranicima”, kaže Dervišević za CIN.

Time je prekinut skoro desetogodišnji povlašteni tretman Kovačevićevih firmi prilikom nabavke lijekova sa esencijalne liste. Apoteke su opet mogle same birati svoje snabdjevače. Dervišević kaže da se nije slagala sa prijašnjim načinom ugovaranja poslova koje je zatekla u Zavodu.

”Smatram da je tu bilo sumnje na koruptivne radnje”, kaže Dervišević.

Interpromet Novogradski “Interpromet” tužio je ZZO USK za kršenje zakonskih procedura na tenderu iz 2012. godine. (Foto: CIN)

Obustavljena istraga

U januaru 2010. godine Finansijska policija FBiH je nakon istrage podnijela Kantonalnom tužilaštvu u Bihaću izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Hamzabegovića i još tri osobe zbog zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi. No, u novembru naredne godine Kantonalno tužilaštvo u Bihaću je donijelo odluku o neprovođenju istrage.

Tužilaštvo USK-a je angažovalo vještaka finansijske struke koji je imao zadatak da provjeri navode prijave Finansijske policije. Prema njegovom mišljenju, Zavod je poštovao propise o javnom nadmetanju, a u predmetu nije nastupila finansijska šteta. Tužilac Husein Huzejrović je nakon toga obustavio istragu.

Finansijska policija je uložila pritužbu na ovu odluku, navodeći da je tužilac Huzejrović svoju odluku donio isključivo na osnovu nalaza vještaka koji ne može tumačiti pravne propise jer kao vještak ekonomske struke nije nadležan za to. Tužilac Huzejrović je odbio pritužbu, zaključivši da je žalba Finansijske policije neosnovana.

CIN.ba

O rekonstrukciji izvršne vlasti u USK-a, koja je u prošlu nedjelju rezultirala smjenom stare i imenovanjem nove kantonalne vlade, danas je progovorio i DF, čija su četiri skupštinska poslanika, također učestvovala u tom procesu.

Faruk Hodžić Hodža je rekao da je kriza bivšeg saziva Vlade USK-a bila očita unatrag čak sedam mjeseci, kada se na sjednicama Skupštine moglo primijetiti da ona nema podršku čak ni onih koji su je imenovali, odnosno SDA USK-a.

Mi nismo željeli biti faktor koji blokira rad izvršne vlasti čak ni tada, više puta smo bili u prilici da našim glasovima bude izglasan dnevni red, jer tadašnja parlamentarna većina nije bila oko toga jedinstvena. Sada smo odlučili biti faktor koji će deblokirati takvu situaciju i bili smo podrška izglasavanju nepovjerenja bivšem sazivu Vlade USK-a. Što se tiče novog saziva izvršne vlasti, ne možemo reći koliko će ona trajati i kako će raditi, ali mi im dajemo rok od 100 dana da pokažu koliko su i jesu li sposobni riješiti sve nagomilane probleme u USK-a, kazao je Hodžić.
U tom smislu, Hodžić je negirao i špekulacije da bi DF eventualno u skorije vrijeme mogao dati podršku rušenju ovog saziva izvršne vlasti. Ipak, rekao je da za to postoje interesi.
Interesi postoje i nas svakodnenvo neko zove da budemo dio neke sada opet nove parlaamentrane većine koja bi imenovala neku novu Vladu. Nećemo u tome učestvovati, mi smo ozbiljna politička partija koja ima strategiju i svoje programe, nismo trgovci, a dokaz tome je da ništa nismo tražili ni na posljednjoj sjednici Skupštine kada smo odlučili prekinuti agoniju i dati priliku novom sazivu Vlade da se uhvati u borbu sa agonijom u kojoj se nalazimo, kazao je Hodžić.
Hodžić je naveo nekoliko razloga zbog čega je DF učestvovao u smjeni bivšeg saziva Vlade USK-a. Rekao je da je to na prvom mjestu Revizorski izvještaj o radu Vlade, koji je prema njegovim riječima, do sada najgori i sa najlošijim zaključcima koji tretiraju rad izvršne vlasti. Tu su i krediti koje je Vlada Izudina Saračevića stavila na teret kantonalnom budžetu i koji ga dodatno opterećuju.

Zakoni u Skupštini su se donosili i mijenjali po volji pojedinaca, u stilu „riješi mi ovaj Zakon“, a stanje na bihaćkom Univerzitetu nikako da se riješi, iako svi znamo svu težinu situacije tu. Dalje, donesen je i Zakon u Skupštini kojim je jasno određeno da neće biti dodatnih zapošljavanja, a prema našim podacima, samo u Unsko sanskim šumama je tokom 1,5 godine zaposleno 160 ljudi. Stanje u USK-a je haotično, a bivši saziv izvršne vlasti to nije mogao riješiti. To su naši razlozi zbog kojih smo učestvovali u njihovoj smjeni i svaka druga špekulacija o tome je samo špekulacija, kazao je Hodžić.

Danas (15.07.2016.) održana je press konferencija s ciljem informisanja i upoznavanja javnosti o formiranju Građanskog saveza BiH u Bihaću i učešću na Lokalnim izborima 2016. godine. Prisutnim novinarima su se obratili Armin Amidžić, Ilda Alibegović i Edin Moranjkić koji su u najkraćim crtama predstavili samu ideju formiranja ovog saveza u Bihaću i kratko izložili smjernice budućeg djelovanja.

Identifikuju se kao grupa građana koji su se probudili i postali svjesni da je nužno aktivirati se i preuzeti inicijativu, sa zajedničkim ciljem da pokušaju promjeniti trenutnu političku sliku grada Bihaća.

To planiraju učiniti kroz političku platoformu Građanskog saveza, ali naglašavaju da se ne radi samo o još jednoj novoj političkoj stranci na političkoj sceni grada Bihaća, nego o platformi koja će djelovati kao neka vrsta foruma građana gdje svako ima jednako pravo glasa i zagarantovanu slobodu političkog i svakog drugog djelovanja, po čemu će se razlikovati od svih drugih političkih partija.

– Na listi se nalazi dosta prepoznatljivih imena iz raznih životnih sfera grada Bihaća, a većina njih se nikada ranije nije bavila politikom. U ovu priču su ušli sa najiskrenijim namjerama kako bi dali svoj doprinos pozitivnim promjenama, kako bi okrenuli novu stranicu. Istina, među nama ima i nekoliko političara, ali onih koji su svoje stranke napustili pod pritiskom nametanja pogrešnih stavova, pa možemo reći da su na neki način i protjerani jer nisu odustajali od vlastitih stavova i principa. Nisu pristali biti slijepi poslušnici pa čak i na vlastitu štetu. Oni će učiniti sve da naprave da izgledamo kao oni, a naše je da pokažemo da smo baš suprotno, naveli su.

Ističu da pored samih kandidata koji se nalaze na kandidatskoj listi, ovaj savez čini još mnogo stručnjaka i intelektualaca te običnih časnih i poštenih građana koji neće direktno sudjelovati u izbornom procesu, ali ćemo svi zajedno učiniti sve da stanu u kraj stranačkim kriminalnim kartelima koji građane lažu i pljačkaju već dvadeset godina.

Borit će se protiv energetskih lobija koji žele zauzeti rijeku Unu, protiv stranačko-tajkunskog krčmljenja gradske imovine, protiv urbicida, kulturocida, protiv kompletnog povarenog političkog sistema koji već dvadeset godina laže i pljačka državu i narod.

Lista kandidata Građanskog saveza BiH za Gradsko vijeće grada Bihaća:

1. ARMIN AMIDŽIĆ
2. ILDA ALIBEGOVIĆ
3. EDIN MORANJKIĆ
4. ZULFIKAR HANDUKIĆ
5. MIRJANA MUJKIĆ
6. SEJ RAMIĆ
7. FIKRET MIDŽIĆ
8. INES DELIĆ
9. NURZEKIJA MARJANOVIĆ
10. ALMIR BUDIMLIĆ
11. EDINA LIĐAN
12. SANEL HAVIĆ
13. AZRA TAHRIĆ
14. ELVEDIN SEDIĆ
15. DINKO HADŽOVIĆ
16. MARA ĐUG
17. FRANE ANUŠIĆ
18. NEJRA MIDŽIĆ
19. JASMIN DURAKOVIĆ
20. EMIR PIRALIĆ
21. DŽENANA ŽERIĆ
22. ADNAN BALIĆ
23. SELMA DELIĆ
24. ERVIN SEDIĆ
25. SEAD DŽANIĆ
26. DEJLA MEŠANOVIĆ
27. EMIR HAFIZOVIĆ
28. TIJANA ŠEHIĆ
29. NERMIN MALKOČ
30. HASAN KUDIĆ
31. JASMINA KARABEGOVIĆ
32. ENES ŽERIĆ
33. HANA MUŠIĆ
34. EMILIO JANDA
35. ISMET FAZLIĆ

Federalni ministar rada i socijalne politike i zamjenik premijera FBiH Vesko Drljača boravio je danas u posjeti Unsko-sanskom kantonu, prilikom čega se sastao sa premijerom USK Huseinom Rošićem.

Na sastanku je razgovarao o nekoliko aktuelnih tema, prije svega o mogućnosti prodaje zgrade Doma penzionera, koja je simbol propadanja ovog grada.

Zgrada Doma penzionera koja je dvadesetak godina u izgradnji, nalazi se na veoma atraktivnom mjestu u samom centru Bihaća, uz obale rijeke Une. Ipak, isto toliko vremena zgrada još nije počela služiti, pa praktično ni imati svoju svrhu.

Nakon što je Zijad Krnjić, direktor federalnog Zavoda PIO, krajem prošle godine najavio mogućnost prodaje objekta, i iz Vlade FBiH, prema svemu sudeći, nastoje djelovati u tom pravcu.

Naime, federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača najavio je da je jedan od prioriteta Vlade FBiH, kada je u pitanju ovaj kanton, upravo rješavanje statusa zgrade Doma penzionera.

“Nikad dovršena zgrada Doma penzionera u jako je lošem stanju i treba izvršiti prodaju tog objekta. Međutim, preduvjet je riješiti određena vlasnička pitanja“, kazao je Drljača.

Za razliku od ostalih nekretnina Federalnog Zavoda PIO, zgradu Doma penzionera u Bihaću opterećuje imovinsko-pravni problem, budući da jedna parcela nije uknjižena na Grad, već na ranijeg vlasnika, a ne postoji trag u arhivu da je vlasnik dobio bilo kakvu naknadu za izuzeto zemljište.

“Ohrabreni smo što ćemo konkretno ići u rješavanje statusa zgrade Doma penzionera, koja je godinama bila simbol propadanja ovog grada. Ta zgrada, koja nikad nije dovršena i privedena namjeni, decenijama je potencijalna opasnost zbog lošeg stanja objekta. Vlasnik zgrade je Federalni zavod za penzijsko-invalidsko osiguranje, dok su u Gradu Bihać već ranije izrazili interesovanje za kupnju, iako se zgrada nalazi na zemljištu čiji formalno-pravni status nije riješen. Trebale su, nažalost, proći godine da se nešto desi, ali konačno ozbiljno krećemo u rješavanje ovog pitanja“, istakao je Husein Rošić, premijer USK.

Prvobitno je zamišljeno da objekat postane centar za zbrinjavanje penzionera i starijih oboljelih osoba. Međutim, od trenutka izgradnje pa do danas ova ”ustanova” uspjela je samo da ugrozi brojne živote. Naime, sporna zgrada je bila na zlu glasu u Bihaću, pa i šire, zbog toga što su se u njoj ranije okupljali narkomani, beskućnici, a bila je i mjesto gdje je izvršeno i jedno samoubistvo.

Trenutna vrijednost objekta se procjenjuje na oko 7,5 miliona KM, a sa adekvatnim investicijama i ulaganjima, zgrada bi se mogla preurediti u multifunkcionalan objekat na jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu.

/klix.ba