/ 06.06. Subota /
19:30 Kulturni centar
Hari Ejubović: BOTANIČKI VRT / otvorenje izložbe /
/ 07.06. Nedjelja /
19:30 Kulturni centar – Gradski trg
SPEKTAKULARNI FESTIVALSKI KARNEVAL
PLESNI KLUB VIRUS, TRIKO CIRKUS TEATAR (HR), SCI-FIDELITY ORKESTAR (HR)
21:00 Gradski trg
SVEČANO OTVORENJE FESTIVALA: RADE ŠERBEDŽIJA & ZAPADNI KOLODVOR BAND
/ 08.06. Ponedjeljak /
19:30 Kulturni centar
PROMOCIJA KNJIGE “GLUMAC… JE GLUMAC… JE GLUMAC” ZIJAHA A. SOKOLOVIĆA
21:00 Kulturni centar
MAJSTORSKA GLUMAČKA RADIONICA ZIJAHA A. SOKOLOVIĆA
/ 09.06. Utorak /
11:00 Kulturni centar
Tom Lycos & Stefo Nantsou: KAMENJE / ulaz slobodan /
BNP Zenica
Režija: Miroljub Mijatović
Igraju: Zlatan Školjić i Mirza Bajramović
21:00 Kulturni centar
CJ Johnson: NJUŠKE
Teatar EXIT Zagreb
Režija: Matko Raguž
Igraju: Enes Vejzović, Filip Križan, Janko Rakoš
/ 10.06. Srijeda /
21:00 Kulturni centar
THISCASTING /18+/
Teatar Rugantino Zagreb
Režija: Miran Kurspahić
Igraju: Mirela Videk, Iskra Jirsak, Mia Biondić, Ivan Bošnjak, Miran Kurspahić
Predstava nije prikladna za maloljetnike.
/ 11.06. Četvrtak /
21:00 Kulturni centar
Anthony McCarten & Stephen Sinclair: DAME BIRAJU
Altteatar Sarajevo
Režija: Admir Glamočak
Igraju: Enes Salković, Emir Fejzić, Igor Skvarica, Adnan Goro, Davor Sabo, Amila Terzimehić i Damir Kustura
/ 12.06. Petak /
19:30 Kulturni centar
Irma Merdanić: GOVOR TIJELA / otvorenje izložbe & performans /
/ 13.06. Subota /
21:00 Kulturni centar
ZLOČIN I KAFANA
Magacin kabare Sarajevo
Režija: Neven Samardžić
Igra: Aldin Tucić
/ 14.06. Nedjelja /
21:00 Kulturni centar
Sergi Belbel: MOBITEL
Kazalište Moruzgva Zagreb
Režija: Krešimir Dolenčić
Igraju: Nataša Dorčić, Ecija Ojdanić, Dado Ćosić i Iva Babić
/ 15.06. Ponedjeljak /
19:30 Muzej AVNOJ-a
Nataša Jokić / KONCERT KLASIČNE GITARE
21:00 Kulturni centar
OBIČNO VEČE / pozorišni kabare /
Napisao, režirao i igra: Milan Lane Gutović
/ 16.06. Utorak /
21:00 Kulturni centar
Muza Pavlova: KO JE OVDE IDIOT?
Jugoart teatar Beograd
Adaptacija i režija: Milan Kalinić i Srđan Ivanović
Igraju: Milan Kalinić i Srđan Ivanović
/ 17.06. Srijeda /
11:00 Kulturni centar
Grigor Vitez: KAKO ŽIVI ANTUNTUN / predstava za djecu — ulaz slobodan /
Kazalište Scena Gorica
Režija: Helena Petković • Igra: Ante Krstulović
19:30 Muzej AVNOJ-a
SISAK EKO FILM FESTIVAL U GOSTIMA: PROJEKCIJE KRATKOMETRAŽNIH EKOLOŠKIH FILMOVA
21:00 Kulturni centar
Indira Kučuk-Sorguč: TAKO TI JE MALA MOJA KAD LJUBI MAHALAC
UG Filter Sarajevo
Igraju: Nerman Mahmutović i Negra Čičić
Policijski službenici Jedinice granične policije Izačić su 25. maja 2015. godine u 10 sati lišili slobode državljanina BiH, F. S. (1987.), nakon što je graničnom kontrolom utvrđeno da ga potražuje Općinski sud u Bihaću zbog krivičnog djela „krađa“.
Državljanin BiH je lišen slobode na ulazu u BiH, na MGP Izačić, a predat je isti dan pripadnicima Sudske policije Bihać na dalje postupanje.
Predsjednik FBiH Marinko Čavara posjetio je jučer (25.05.2015.) KŠC “Ivan Pavao II” u Bihaću i tom prigodom razgovarao sa ravnateljem Centra don Slavom Grgićem.
Ravnatelj Grgić izrazio je srdačnu dobrodošlicu, te ukratko predstavio škole KŠC-a i njihovo djelovanje.
„Mi smo najmlađi KŠC u BiH, a nadam se ne i posljednji. Građani, ali i institucije gledaju na nas danas sa simpatijama i mnogi žele u naš KŠC upisati svoje dijete. No, u prvoj i drugoj godini rada nije baš bilo tako. Upravo zato smo išli malim i sigurnim koracima naprijed, bez velikih reklama, pompe i buke. Radili smo na osobnoj kvaliteti rada i odgojno-obrazovnoj izgradnji učenika, a ne na kvantiteti. Mislim da smo, zahvaljujući profesorima, ali i roditeljima, za sada uspjeli u tome. Mogu reći da uživamo jedan lijep ugled u gradu i okolici. Također, imali smo ovdje podlogu za rad u životu i primjeru bivših i sadašnjih župnika i časnih sestara u ratu, ali i poslije njega.
S te strane želim zahvaliti svim institucijama grada Bihaća koji su nam izišli u susret, ali na poseban način i provinciji Bosne Srebrene koja nam je uvelike pomogla u prvim koracima rada, a i dalje pomaže. Bogu hvala da je tako i da su nam dobri ljudi izišli u susret.“, kazao je ravnatelj Grgić.
Predsjednik FBiH izrazio je zadovoljstvo uspješnim radom KŠC-a i istakao da će ova obrazovna ustanova imati njegovu punu potporu kako bi i dalje promicala multikulturalni život i kvalitetno obrazovanje.
Katolički školski centar, kao najmlađi od ukupno sedam Centara u BiH, osnovao je biskup Franjo Komarica 2006. godine. Prve godine, u iznajmljenim prostorijama nastavu je pohađalo 15 učenika.
Ukupno se ove školske godine u KŠC-u odgaja i obrazuje oko 350 učenika i polaznika kroz: produženi boravak, osnovnu školu, gimnaziju i srednju medicinsku školu.
Gospodinu Rami Suliću, direktoru JU Službe za zapošljavanje USK, postavili smo 14 pitanja na koja je odgovorio iskreno i bez zadrške.
Svjesni činjenice propale privrede u BiH, razrušene zemlje ratom, enormno velikim protraćenim donacijama međunarodne zajednice i prijatelja BiH, ratnim i posleratnim profiterstvom koje je bančilo i banči ono što bi moglo biti privredna snaga i prostor za zaposlenje, koje sve zajedno utiču na ukupnu nezaposlenost u BiH, moramo si pogledati u oči i priznati: 40% ukupno prijavljenih nezaposlenih lica po zvaničnoj statistici JU Službe za zapošljavanje USK su NKV radnici (nekvalifikovani)!
1. Kako biste opisali Vaš rad u Zavodu?
1. Rad u sektoru posredovanja u zapošljavanju i obezbjeđenju materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba je izuzetno težak i odgovoran, posebno iz razloga što je ovaj sektor već dugi niz godina opterećen visokom stopom nezaposlenosti i uglavnom usmjeren na sferu socijalnih davanja (administriranje zdravstvene zaštite za nezaposlene, materijalna sigurnost za vrijeme trajanja nezaposlenosti, socijalna zaštita boračke populacije, ostvarivanje prava na penziono osiguranje, itd…). Sve navedeno je uticalo da su se sve javne službe za zapošljavanje u F BiH udaljile od svoje osnovne djelatnosti odn. od posredovanja u zapošljavanju i provođenja mjera aktivnih politika zapošljavanja, a u korist pasivnih mjera i osiguranja svih oblika socijalne zaštite nezaposlenih lica. Rad sa ovom populacijom je izuzetno težak, posebno sa tzv.rizičnim grupama teško zapošljivih osoba tj. osoba koje duži vremenski period nisu u mogućnosti naći stalno zaposlenje.
Vrlo važan podatak, koji se odnosi na finansijske obaveze Službe po osnovu materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba, dovoljno govori o finansijskom opterećenju Službe po navedenom osnovu. Po navedenom osnovu u mjesecu aprilu tekuće godine uredno smo izmirili sve obaveze:
– redovna novčana naknada za vrijeme trajanja privremene nezaposlenosti za 1659 korisnika isplaćena u iznosu od cca.500.000,00 KM;
– doprinosi za zdravstvenu zaštitu nezaposlenih osoba za 27.041 korisnika prava za prvi kvartal 2015.godine, isplaćeni u iznosu od cca.530.000,00 KM.
Pored toga, kao izuzetno važno želimo naglasiti i naše stalne pokušaje iznalaženja adekvatnog zakonitog rješenja milionskih dugovanja prema ZZO USK po osnovu doprinosa za zdravstvenu zaštitu nezaposlenih osoba, iznos ovog dugovanja trenutno se kreće oko 50 mil KM, predstavlja apsolutno nenaplativo potraživanje nastalo kao posljedica neprovedivih odluka zakonodavne vlasti/Skupštine USK iz perioda 2002-2005. godine. Optimizam ulijeva Zaključak Skupštine USK o organiziranju i održavanju tematske sjednice Skupštine i Vlade USK u cilju rješavanja ove problematike.
2. Koliko ljudi je prijavljeno i čeka zaposlenje?
Zadnji podaci za USK govore o brojci od 45.899 nezaposlenih odnosno o stopi nezaposlenosti od 59,50% , dok je broj onih koji imaju radna mjesta 31.238 odnosno 15,16% stopa zaposlenosti.
Stanje na području općine Bihać je najbolje u odnosu na druge općine kantona, 11.541 zaposlenih odnosno 27,64% stopa zaposlenosti u odnosu na 10.187 nezaposlenih odnosno 46,68%. Procjena radno sposobnog stanovništva starosne dobi između 15-65 godina starosti iznosi 41.759.
3. Koliko se u prosjeku čeka na zaposlenje?
U zavisnosti od kvalifikacione strukture nezaposlenih osoba prosjek čekanja na zaposlenje varira od 1-3 godine za osobe sa VSS, 1-5 godina za osobe sa VŠS, dok osobe sa SSS ili oni bez kvalifikacija NKV na zaposlenje čekaju između 5-10 godina. Naravno, ovi statistički pokazatelji nisu pravilo jer suvremeno tržište rada diktira uvjete za dobijanja radnog angažmana koje pored formalnih kvalifikacija zahtijeva i dodatne kompetencije, znanja i vještine. S jedne strane postoji velik broj nezaposlenih osoba gotovo svih profila zanimanja, a istovremeno s druge strane postoji potreba za određenim brojem radne snage, koja nema potrebne kompetencije prema zahtjevima poslodavaca.
4. Koje profesije se najviše prijavljuju na Zavod?
Sve profesije koje su produkt obrazovnog sistema su ravnopravno zastupljene na evidencijama nezaposlenih osoba, možemo eventualno govoriti o suficitarnim i deficitarnim zanimanjima na tržištu rada kao i o prijekoj potrebi korekcije upisnih politika srednješkolskih i visokoškolskih obrazovnih institucija u USK, a na osnovu rezultata istraživanja tržišta rada.
Najbrojnija zanimanja prema kvalifikacionoj strukturi nezaposlenih su slijedeća: VSS – dipl.ekonomisti, diplomirani pravnici, dipl.ing.poljoprivrede, dipl.ing.prehrambenih tehnologija, …. VŠS – ekonomisti, nastavnici razrednog smjera, viši medicinski tehničari, ing.mašinstva, ing.tekstila, … SSS – ekonomski tehničari, maturanti gimnazije, mašinski tehničari, poljoprivredni tehničari, tehn.finalne obrade drveta, … KV – prodavači, automehaničari, krojači, instalateri, vozači, … PK – zidari i tesari,… NKV – 18.120 osoba bez ikakvih kvalifikacija odnosno cca.40% ukupno prijavljenih nezaposlenih lica, što predstavlja izuzetno zabrinjavajući podatak!!!
5. Koje profesije poslodavci traže najviše?
Trenutno stanje na tržištu rada (domaćem i međunarodnom) karakteriše potražnja slijedećih kadrova: farmaceuti, dipl.ing.IT/informatčkih tehnologija, programeri, dipl.ing.građevine, dipl.ing.arhitekture, radnici medicinske struke za inostrana tržišta rada, zavarivači, CNC programeri i mehatroničari, …
6. Da li radite na nekim projektima u svrhu olakšavanja zapošljavanja?
Naravno, Služba u kontinuitetu provodi programe aktivnih politika zapošljavanja kojim omogućava prvo zapošljavanje mladih osoba bez radnog iskustva, sezonska zapošljavanja, program zapošljavanja javnih radova, obuke uz rad i zapošljavanje, pokretanje vlastitog businessa/samozapošljavanje, zapošljavanje žena i drugih rizičnih i teško zapošljivih kategorija, zapošljavanje/samozapošljavanje Roma, itd…
Na godišnjem nivou po ovom osnovu zapošljavamo cca.1000 osoba svih obrazovnih profila uz plasman od cca.2,5 miliona KM (radi se o sredstvima FZZZ Sarajevo i Jedinice PIU SESER Ministarstva rada i socijalne politike BiH).
7. Ako ima takvih projekata, možete li nam nešto više reći o njima?
25. maja bit će raspisan javni poziv za učešće na navedenim projektima u 2015.godini (Javni poziv će biti objavljen u sredstvima javnog informisanja, na web site FZZZ Sarajevo i JU SZZ USK Bihać kao i na oglasnim pločama svih općinskih biroa rada).
Učešće na ovom javnom poziva predviđa elektronski online način apliciranja i vrlo pojednostavljenu proceduru novog zapošljavanja i ugovaranja obaveza. Ugovorno razdoblje se kreće od 6 mjeseci za osobe sa SSS do 12 mjeseci za osobe sa VSS/VŠS, odnosno do 3 mjeseca za sezonsko/periodično zapošljavanje. Programi samozapošljavanja “Start Up 2015” predviđaju podršku otvaranja vlastitog businessa uz podršku do 15 kalendarskih mjeseci, a u narednih 30 dana očekuje se i raspisivanje javnog poziva za program podsticaja zapošljavanja uz obuku i rad.
Ukupna finansijska vrijednost ovih programa za tekuću 2015. godinu procijenjena je na iznos od cca.2,2 mil KM i omogućit će novo zapošljavanje oko 1000 nezaposlenih osoba.
8. Da li imate neki program koji olakšava pripravnicima nalaženje prvog posla?
Program “Prvo radno iskustvo” je prilagođen upravo za navedenu ciljnu grupu mladih osoba starosne dobi 15-30 godina bez radnog iskustva (12 mjeseci za VSS/VŠS i 6 mjeseci za SSS), na godišnjem nivou kroz ovakve oblike podsticaja zapošljavanja prvo radno iskustvo na nivou USK stekne cca.200 mladih nezaposlenih osoba.
9. Da li imate programe za volontere?
Ne, nažalost ovakav vid programa podsticaja za obavljanje volonterskog staža je napušten prije nekoliko godina zaokretom u planiranju aktivnih politika zapošljavanja na nivou svih javnih službi za zapošljavanje u F BiH. Na godišnjem nivou se na području USK, od strane poslodavaca omogući obavljanje volontiranja za cca.400-500 nezaposlenih osoba.
10. Da li nam možete reći nešto više o doškolovavanju i prekvalifikacijama osoba sa ciljem odlaska u inostranstvo?
Centar za edukaciju i stručno osposobljavanje JU SZZ USK Bihać radi punim kapacitetom kroz prekvalifikaciju u proizvodnim zanimanjima građevinske i metalske struke, a posebno je izražen interes za prekvalifikacijom u zanimanje “zavarivač” (postupci zavarivanja REL, CO2, MAG, MIG, TIG, …) jer je ovo zanimanje veoma traženo na domaćem i međunarodnom tržištu rada.
Trenutno radimo na proširenju naših usluga u ovom segmentu rada i planiramo uvođenje nekih novih zanimanja npr.CNC operateri i mehatroničari (aktivnost planiramo realizirati u suradnji sa Tehničkim fakultetom iz Bihaća). Kroz redovne kurseve i organizaciju vanrednih polaganja u navedenim zanimanjima na godišnjem nivou izvršavamo prekvalificiranje cca.300 osoba dok je ukupan učinak Centra u 50.godina rada i postojanja cca.12.000 prekvalificiranih lica.
Trenutno, također, radimo na stvaranju preduslova za saradnju sa međunarodnim organizacijama kako bi dodatno unaprijedili rad Centra.
11. Zašto je toliko zainteresovanih za odlazak u inostranstvo, a ovdje se ništa ne radi da se to spriječi i oni zaposle?
Tržište rada u BiH/F BiH je segmentirano odnosno ne postoji jedinstveno tržište rada, ekonomska situacija je izuzetno teška te je opće stanje privrede izrazito loše uzimajući u obzir neprimjerena zakonska rješenja i opterećenost privrede raznim oblicima poreza i doprinosa. Sve ovo je stvorilo izuzetno nepovoljan ambijent za privlačenje investicija i otvaranje novih radnih mjesta u realnom/proizvodnom sektoru tako da se u ovakvim okolnostima bh.radnici sve više okreću međunarodnom tržištu rada.
Problem visoke nezaposlenosti nije problem samo javnih službi za zapošljavanje već svih institucija vlasti i društvene zajednice u cjelini. Aktivnosti koje mi poduzimamo nisu dovoljne za značajnije popravljanje stanja u ovoj oblasti tako da aktuelne institucije vlasti moraju preuzeti odgovornost za stvaranje povoljnijeg ambijenta za nova ulaganja i pokretanje novih investicija što bi u konačnici rezultiralo novim zapošljavanjem i smanjenjem odliva kadrova u inostranstvo.
12. Da li imate još nekih interesantnih aktivnosti za koje bi javnost trebala znati?
Proteklih godina pokušavamo se “osloboditi” tereta socijalnih davanja i administriranja zdravstvene zaštite za nezaposlene osobe te ove obaveze prebaciti na nadležne ustanove kako bi se u punom kapacitetu posvetili svojoj osnovnoj zakonskoj djelatnosti – posredovanju u zapošljavanju i pripremi za tržište rada, i naravno značajnije promjenili odnos broja zaposlenih i nezaposlenih.
Također, pokušavamo stvoriti uvjete za selekciju nezaposlenih osoba na aktivne i pasivne tražioce zaposlenja kako bi više pažnje posvetili nezaposlenim koji zbilja traže posao. Pored toga nastojimo i kadrovske kapacitete podići na nivo i standard EU u smislu broja uposlenika u Službi naspram odgovarajućeg broja korisnika naših usluga, trenutni omjer je izrazito nepovoljan i kreće se u granicama 1 zaposlenik : 1500 nezaposlenih osoba (prihvatljiv standard je 1 : 350). Također, kao vrlo važnu stvar ističemo zaokret u odnosu sa poslodavcima kao ključnim partnerima u realizaciji naših osnovnih nadležnosti te jačanje saradnje sa privatnim agencijama za zapošljavanje.
13. U vašoj evidenciji nezaposlenih, zašto se sav nastavni kadar profiliše zajedno, a ne zasebno, npr. zašto se profesori fizičkog i matematike grupišu zajedno na evidenciji jer velika je razlika u potražnji za određeni profil?
Navedena primjedba je apsolutno osnovana, iako je riječ o “tehničkoj” pogrešci zbog ograničenja software aplikacije koju koristimo uvažavamo primjedbu i ovakve nejasnoće i nepravilnosti u izvještavanju više neće biti prisutne kako se ne bi stvarala pogrešna slika o broju suficitarnih kadrova određenih profila zanimanja. Primjedbu prihvatamo kao konstruktivnu kritiku i već smo poduzeli mjere na otklanjanju uočenih nepravilnosti, svaka ovakva primjedba nam je od izutetnog značaja i dodatno će unaprijediti naš rad u budućnosti te se stoga zahvaljujemo na sugestijama i molimo da uvažite okolnosti koje su dovele do greške u izvještavanju.
14. Imamo saznanja da će zbog učešća DNZ stranke u zakonodavnoj vlasti Unsko-sanskog kantona doći do promjene rukovodstva u JU Službi za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona, možete li nam potvrditi da li je to istina i ko bi mogao biti smijenjen? Isto tako, imamo informaciju iz naroda da će doći do poništenja aktuelnog konkursa upravo zbog zbog prethodnih činjenica, ukoliko su istinite. Imajmo na umu da nezaposlene građane uvijek košta pri kupljanju dokumentacije za konkurs, kako sve ovo komentirate?
Iskreno se nadam da konkurs neće biti poništen niti za sada ima bilo kakvih nagovještaja o poništenju. Odluku o raspisivanju konkursa donosi Upravni odbor Službe koji je ujedno i nadležan za formiranje stručne komisije za izbor direktora tako da pretpostavljam da će konkursna procedura u potpunosti biti provedena i završena u predstojećih cca.dva mjeseca. Radi slikovitog prikaza trenutnog stanja u Službi dovoljno govori informacija da je u samo jednom mandatnom periodu od 4 godine u Službi promjenjeno 8 direktora ( direktora i vršilaca dužnosti direktora kao rukovodnog organa) kao i sedam sastava Upravnih odbora (stalnih i privremenih), tako da Služba ima izražen interes da konačno dobije rukovodno-upravljačku strukturu koja će u kontinuitetu moći baviti se svojim osnovnim nadležnostima.
Takmičari KBS „ZINO“ Bihać Nijaz Ljubijankić i Šejla Oraščanin nastupili su na Svjetskom klupskom prvenstvu: „ XXI KICK BOX WORD CUP“, koji je od 21.do 24.05.2015.godine održan u Szegedu Mađarska i postali Svjetski klupski viceprvaci.
Šejla Oraščanin nastupila je u disciplini Kick light, kao juniorka do 55 kg i ostvarila tri pobjede te se tako plasirala u finale.
U polufinalnoj borbi Šejla je zadobila povredu stopala te iako s povredom fantastično je odradila i finalni meč i imala prednost u odnosu na predstavnicu Mađarske sve do polovine 3 (zadnje) runde te je meč do kraja bio krajnje neizvjestan, a Šejla se ipak na kraju morala zadovoljiti drugim mjestom.
Nijaz Ljubijankić nastupio je u disciplini Full contact, juniori do 67 kg.
Obzirom da u njegovoj kategoriji -63,5 kg nije bilo takmičara Nijaz Ljubijankić je finalni meč radio u kategoriji više (-67 kg) protiv predstavnika Ukrajine koja je Svjetska velesila kada su u pitanju tzv.“tvrde“ discipline.
U izvanrednom i izjadnačenom meču Nijaz je izgubio na poene, sudijskom odlukom 2:1.
Ovo dvoje reprezentativaca još jednom su potvrdili kvalitet, te im slijedi kraći odmor, Šejli oporavak i saniranje zadobijene povrede,a nakon toga pripreme za odlazak i učešće na Evropskom prvenstvu koje će se krajem augusta održati u San Sebastijanu, Španija.
Rezultati koje postižu takmičari KBS „ZINO“ Bihać konstantno zadnjih godina zavređuju daleko veću pažnju i podršku svih struktura koje se bave promicanjem i podrškom amaterskog sporta i postizanja vrhunskih sportskih rezultata, a samim tim i promocijom grada Bihaća, USK Kantona i države Bosne i Hercegovine.
Ultramaratonska trka, 8. Ultrabalaton, starta u subotu 30.5.2015. godine u Mađarskoj. Utrka oko jezera Balaton, čija je dužina 220 kilometara, bit će i ove godine izazov za Bišćanina Rasima Junuzovića Aćija, predstavnika BiH na ovom prestižnom takmičenju.
Putem svog facebook profila, Rasim je najavio utrku, istaknuo svoje buduće ciljeve i zahvalio svim prijateljima na podršci. Njegov post prenosimo u cjelosti:
Svi silni kilometri usmjereni prema jednoj trci i rezultatu, UltraBalaton 220km s vremenom ispod 28h (Limit 32h) s čime bih ostvario jako dobar plasman i što je najvažnije normu za takmičenje na dva najteža ultramaratona na svijetu Spartathlon (Grčka 246km 2016 g.) i Badwater (USA,Dolina Smrti 217km 2017/18 g.) 534km (Oktobar) + 601km(Novembar) + 398km (Decembar) + 2117km = 3650km. U odnosu na prošlu godinu dosta sam iskusniji, kvalitetnije suplementiran Herbalife24, fizički jači i izdržljiviji te sam pod vodstvom trenera Robert Radojkovic (Sportska veličina, najbrži ultramaratonac ovog regiona, rekorder R.Hrvatske na 100km) tako da se nadam da ću trku završiti bez većih problema i ostvariti željeni rezultat i ostvariti svoj san. Start trke je u subotu ujutro, možete me pratiti uživo putem stranice ULTRABALATON . Hvala Vam na podršci, veliki pozdrav.
Prošle godine Aći je utrku završio u vremenu 31:07:23 i zauzeo 67. mjesto.
Uredništvo portala Una-sana.com želi Aćiju mnogo sreće, uspjeha i ostvarenje zacrtanih ciljeva na subotnjoj utrci.
Od 21 do 24. maja 2015 godine održao se 21. tradicionalni kickboxing Svjetski kup u Szegedu (Mađarska) na kojem je nastupilo preko 800 takmičara iz cijelog Svijeta, a učešće je uzela i takmičarka KBS “FAVORIT BH” iz Bihaća Ajla Vojić koja je nastupala u disciplini low kick u juniorskoj konkurenciji -60 kg.
Ajla je iz Szegeda došla sa Srebrenim odličjem, a samo dva boda su je dijelila od zlatne medalje. U finalnom meču Ajla je za protivnicu imala Ninu Pavlović iz Reprezentacije Srbije koja je aktuelna viceprvakinja Svijeta i Šampionka Srbije.
Ovo je već četvrti susret u zadnje dvije godine ove dvije mlade takmičarke i svi koji prate kickboxing u regionu unaprijed su znali da će finale Svjetskog kupa biti prava poslastica. Meč je ispunio očekivanja i do samog kraja je bilo neizvjesno no međutim starija i iskusnija šampionka Srbije je slavila jednoglasnom odlukom sudija. Za Ajlu je ovo bila dobra provjera pred Balkansko i Europsko prvenstvo koje slijede i svakako još jedno veliko iskustvo iz kojeg smo puno naučili i izašli jači.
U sklopu posjete gradu Bihaću i Unsko-sanskom kantonu, Marinko Čavara, predsjednik F BiH razgovarao je danas sa mr.sci. Emdžadom Galijaševićem, gradonačelnikom Bihaća, Izudinom Saračevićem, premijerom USK-a i dr. Romanom Jurićem,predsjedavajućim GV Bihać. Kako je istakao gradonačelnik Galijašević, grad Bihać i USK-a očekuju od nove federalne vlasti daleko veću podršku u realizaciji infrastrukturnih projekata, te podršku u oblasti poljoprivrede i turizma , koji bi , dodaje gradonačelnik,trebale biti okosnice razvoja USK-a.
“ Za grad Bihać je od strateške važnosti da u naredne četiri godine ostvari daleko bolju saradnju sa federalnim vlastima nego što je ona bila protekle četiri godine. Zbog toga veliko hvala predsjedniku Čavari na posjeti našem gradu i spremnosti da pomogne sve projekte koji će se realizirati od federalne vlade. Tu mislim na projekt KFW vrijedan skoro 50 miliona KM, modernizaciju cestovnih pravaca vrijednu skoro 27 miliona eura i veću podršku poljoprivrednoj proizvodnji sa akcentom na povećanje proizvodnje mlijeka “-kazao je gradonačelnik Galijašević.
Da će grad Bihać imati podršku predsjednika F BiH istakao je i dr.Roman Jurić, predsjedavajući GV Bihać, kazavši da raduje spremnost predsjednika Čavare da u okviru svojih ustavnih ovlasti otvori raspravu o izmjenama Zakona o raspodjeli javnih prihoda u korist lokalnih zajednica pa samim time i grada Bihaća.
“ I moja današnja posjeta gradu Bihaću potvrda je da ću kao predsjednik F BiH učiniti sve da svaki dio F BiH osjeti federalnu vlast kao jednu odgovornu vlast koja želi iskoristiti sve potencijale ove zemlje za razvoj. Iz informacija koje sam dobio od gradonačelnika i premijera uvjeren sam da i ovaj dio F BiH ima kapacitete za razvoj i da se oni moraju zajedno sa svim nivoima vlasti iskoristiti “-kazao je Marinko Čavara,predsjednik F BiH.
Zadovoljstvo današnjom posjetom predsjednika F BiH , izrazio je i Izudin Saračević,premijer USK-a, kazavši da je predsjednika F BiH upoznao sa aktuelnom situacijom u USK-a sa akcentom na započete reforme koje za cilj imaju stabilizaciju kantonalnog budžeta.
Danijela Majstorović (1978), diplomirala je engleski jezik i književnost na Univerzitetu u Banja Luci (2000), magistrirala komunikologiju na Univerzitetu Ohio (2003) i doktorirala lingvistiku na Univerzitetu u Banja Luci (2006). Radila je postdoktorske studije na Univerzitetu Lancaster, UCLA i Univerzitetu u Alberti. Trenutno radi kao vanredna profesorka na Studijskom programu za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Banja Luci. Dosad je objavila je tri knjige: “Diskurs, moć i međunarodna zajednica” (Banja Luka, 2007), i “State and Ethnic Identity Among Youth in Bosnia and Herzegovina: Social Science Approaches” (sa V. Turjačaninom, Palgrave MacMillan, 2013) i “Diskurs periferije” (Biblioteka XX vek, Beograd, 2013) i uredila je zbornike “Living With Patriarchy: Discursive Construction of Gendered Subjects Across Cultures” (Amsterdam, 2011), “U okrilju nacije” (sa V. Turjačaninom, Banja Luka, 2011) i Kritičke kulturološke studije u postjugoslovenskom prostoru (Banja Luka, 2012). Autorka je preko dvadeset naučnih radova u međunarodnim i domaćim časopisima i dva dokumentarna filma: Kontrapunkt za nju (2004) i Posao snova (2006). Sve ovo je i bio i više nego dovoljan povod za razgovor s Danijelom o feminizmu, ravnospravnosti i pravima žena u u Bosni i Hercegovini.
BISCANI.NET: Koje je vaš najljepše sjećanje na Bihać?
D. Majstorović: Nije to jedno već nekoliko sjećanja. Nekad je to samo prepoznavanje određenih geografija, načina na koje padnu podnevne sjenke, puhanje vjetra, izneseni jorgani. Moje najljepše sjećanje na Bihać je svakako vezano na djetinjstvo socijalističkog odrastanja mene i sestre bliznakinje na Ozimicama I, a od 1984. na Ozimicama II, gdje su se djeca družila bez obzira na entitet, klasu i sve ostalo .Prožimanje urbanog i ruralnog. Miris cementa i kreča u novim zgradama na Ozimicima II. Odlasci kod bake u Rajnovce i miris sela i domaćih životinja. Miris teta Daninog čistog i uštirkanog stana sa plastičnim voćem. Kolači kod tetke Dare u Pritoci. Pecanje s tatom i sestrom u Palučcima. Miris ustanova poput one u kojoj je mama radila. Blizina mora, Like. Nismo puno putovali tad osim po Jugoslaviji. Osnovna škola AVNOJ i naravno miris sendviča iz školske kuhinje, miris olovaka, svesaka, školske biblioteke u kojoj je radio čika Ivica. Miris knjiga koje sam čitala već kao trogodišnjakinja kako roditelji vele.
Dugi ljetni dani igre, smijeha, djece, Une. Miris grada u ljetnje predvečerje, puno neke strepnje i mogućnosti. Klinci ispred disko “Azra”, kojima nisam imala pristup, jer sam bila premlada i naravno jedno sjećanje, nikako najljepše, ali svakako veoma intenzivno, miris jorgovana u mojoj kući dana pred odlazak zauvijek. Početak ratnog maja u Bihaću, kad ne smijem reći drugoj djeci da odlazimo. Nemogućnost vjerovanja da je to zauvijek, iako smo, sestra i ja, spakovale stvarčice u dvije plastične vreće. U kući sam sama, noć je, i taj jorgovan koji me potpuno izluđuje, to proljeće 1992. kad se već formirala “raja” s kojom se pjeva i svira gitara vani.
Ispričaću vam jednu anegdotu. Kad smo se kao djeca igrali na Ozimicama II, kod tete Nure je dolazila jedna holandska porodica. Nama su Holanđani i uopšte stranci bili čista egzotika. Jedne godine je ta porodica došla s kćerkom Inekke i njenom drugaricom Mariolein i mi smo kao djevojčice bile fascinirane tim “drugačijim” plavušama, holanđankama. Otišle smo pitati Anđu, komšinicu koja je znala njemački, da nam kaže kako se na njemačkom kaže “kako se zoveš”. Anđa nam je rekla “Was ist Das” zamijenivši “šta je to” sa pitanjem “kako se zoveš”. Nas par je jedva skupilo hrabrosti da priđe i pokuca na vrata kamp kućice u kojoj su bile te djevojke. Kad su se vrata otvorila, pitali smo Inekke: “Was ist Das”? Ona je rekla: “Was”? Mi smo se nasmijale, ona nam je dala “holandske” bombonice, a onda smo se ushićeno uhvatile za ruke i plesale oko kamp kućice pjevajući “lijepa naša Was, lijepa naša Was”?
Bilo je te fascinacije zapadom kod nas jugoslovenskih djevojčica, ali je bilo i humora, igre. Sad u kontekstu tranzicije te priče nasmiju, ali i rastuže. Sjećanje je čudo. Zapravo Bihać je moja lična Jugoslavija, kako je i bio radni naziv dokumentarno-eksperimentalnog filma koji nikad nisam snimila, jedino postoji trailer negdje u bespućima youtube-a. O sjećanjima često pričam sa sestrom, otkrivamo koliko selektivno pamtimo i zaboravljamo, neke stvari su ipak tako žive, čak i nakon trideset i kusur godina.
BISCANI.NET: Kako i gdje ste se susreli s feminizmom?
D. Majstorović: Zrno feminizma je nešto što sam oduvijek imala u sebi, prosto odrastajući uz snažne žene poput sestre, majke, tetaka, rodica, komšinica. Sve su one bile na svoj način neustrašive. Nisu same sebe zvale feministkinjama, ali npr. moja majka je veoma obrazovana žena koja je pratila političku situaciju u bivšoj Jugoslaviji i taj “analitički um” sam negdje preuzela od nje. Želim istaći da sam odrastala uz jake žene. Jedna od njih je teta Dana Knežević iz Kralja koja je mene i sestru čuvala šest godina, moja tetka Dara, te fantastična nastavnica Đula Midžić koja nas je učila srpskohrvatski i bila ključna možda za daljni razvoj mene kao lingvistkinje. Poslije su došle Ruth Wahlstrom, Ruth Wodak, Jenny Nelson. Slava, Zorana, Tanja, Jaca, Azra. Sam feminizam kao organizovanu stvar sam možda po prvi put prigrlila u Americi 1998. za vrijeme studija, tad sam se dublje upoznala sa istorijom i politikom pokreta i čuvenom parolom da je “lično političko”. Naravno, nije trebalo puno da se politizujem J.
BISCANI.NET: Koliko je feminizam “napredovao” od sufražetkinja do danas? Koliko su se promijenili njegovi zahtjevi i ciljevi?
D. Majstorović: Promijenila se priroda zahtjeva, dosta toga su žene izvojevale, ali vi danas imate tzv. postfeminizam, koji je problematičan i mislim da je više povezan sa neoliberalnim trenutkom kupovine određenog stila života da simultano uzima i od feminzima i od neoliberalizma šta mu odgovara i prihvata zdravo za gotovo da su “sve bitke dobivene” smatrajući da je feminizam passe i zastario. Feminizam ne treba gledati tako, i dalje je dosta žena pod opresijom čak i u razvijenijim zemljama. Dokaze seksizma i šovinizma imala sam priliku vidjeti tokom nastanka zbornika “Living with Patriarchy”, koji sam uredila zajedno s Inger Lassen i Johnom Benjaminsom 2011. godine i u kome su se našli članci koji su ukazivali na patrijarhalne diskurse i prakse od Danske do Liberije.
BISCANI.NET: Na kojem “stepenu razvoja” je feminizam i teorija roda uopće u BiH?
D. Majstorović: Mi smo negdje između patrijarhata i emancipacije, bitno je da osvijestimo svoju poziciju, ali i strukturalne, društvene faktore koji nas unutar te pozicije određuju.
BISCANI.NET: Je li društvo bolje rješavalo pitanje ravnopravnosti u socijalizmu ili danas?
D. Majstorović: Veoma složeno pitanje. Neki će danas reći da jugoslovenskom socijalizmu nije bio potreban feminizam i da je feminizam, koji se u SFRJ javio krajem 1970-tih bio dekadentni zapadnjački uvoz. Međutim sjetite se samo koliko je tabuzirano bilo nasilje u porodici u socijalizmu. O tome se nije javno govorilo, tako da, nismo baš svi bili “jednaki u socijalizmu” i dakako da je trebao feminizam, to je prosto bio taj trenutak. Trebao nam je 1978. kao što nam treba i danas, sve više, kad ima dosta žena koje zapravo vode mušku politiku.
BISCANI.NET: Jesu li posljednjih godina žene i oni koji se bore za ravnopravnost polova u BiH uspjeli da bolje i glasnije artikuliraju svoje zahtjeve u tranzicijskom društvu?
D. Majstorović: Rekla bih da jesu mada mi imamo još puno posla. Prije rata u BiH nije postojala feministička scena, osim Nade Ler Sofronić, malo je bilo feministkinja u samoj BiH, nešto vise u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Vi danas imate jednu Jasminu Husanović, Damira Arsenijevića, Tanju Miletić, Tijanu Okić, Danijelu Dugandžić Živanović, Jadranku Miličević, Aleksandru Petrić, Jasminu Čaušević , Zlatana Delića, Jasminu Babić Avdispahić, Marinu Katnić i mnoge mnoge druge naravno. Postoji još jedna osoba, koja vise, nažalost, nije među nama, a koja na interesantan način nas sve povezuje, riječ je o pokojnoj profesorici sa sarajevske komparativistike, Nirman Moranjak Bamburać. Mislim da je važno da čuvamo sjećanje na feministkinje, ali i da obrazujemo nove. Vi danas imate dosta muškaraca koji će za sebe reći da su političke feministkinje ili političke lezbijke i da je pozicija žene, a naročito lezbejke, zapravo pozicija margine.
BISCANI.NET: Mnogi vjeruju da femizam, ne samo kod nas, nego i u svijetu, svoje ciljeve može ostvariti jedino i samo ako se njegova borba ujedini s borbom i težnjama drugih potčinjenih skupina? Šta vi mislite o tome?
D. Majstorović: Mislim da je to apsolutno tačno. Solidarnost je ključna. Solidarnost radnika i radnica, ženska solidarnost , solidarnost sa LGBT zajednicom, solidarnost sa manjinskim etničkim grupama. Ja mislim da je to jedini način.
BISCANI.NET: Možete li nam reći nešto o razlici između pola i roda?
D. Majstorović: Pol je biološka odrednica, dok je rod socijalno konstruisan. Međutim i biologija je vrsta diskursa te se ove granice sve teže povlače.
BISCANI.NET: Kod nas je 2003. godine usvojen zakon o ravnopravnosti polova. Da li zakoni kao ovaj što podstiču rodnu ravnopravnost mogu da uravnoteže odnos snaga i je li ovaj zakon kod nas uopće implementiran?
D. Majstorović: Zakon je jedno praksa je drugo. Mi imamo dobre zakone, ali patrijarhalne prakse. Treba mijenjati i obrazovati čitavo društvo. Međutim dobro je što postoje npr. sigurne kuće što je jako važno. Svaka insitucionalna podrška je važna, ali je važan je i grassroots momenat odozdo.
BISCANI.NET: Mijenja li se mišljenje Bosanaca i Hercegovaca o ženskim pravima i ravnopravnosti polova?
D. Majstorović: Patrijarhat jeste dominantan, ali pojavljuje se sve više muškarca koji nemaju problem da posvete svoje vrijeme u privatnoj sferi brinući o kući i porodici što je tradicionalno bilo smatrano ženskim poslom. Mislim da dolazi do promjena u tom smislu.
BISCANI.NET: Koliko vremena i strpljenja će nam trebati u radu sa ženama koje nisu spremne da sebe dožive, ne samo kao feministkinje, već ni kao samosvijesne žene?
D. Majstorović: Mi generalno trebamo puno raditi i sa ženama i muškarcima. Potrebno je da žene uvide svoj značaj i angažman u tzv. “ekonomiji brige”. Da su one te koje besplatno brinu o starima i iznemoglima, djeci, ručku, čistoći kuće itd., jer to ‘tako’ treba. Od presudne važnosti je da one to osvijeste, a samim tim i svoju snažnu poziciju subjekta koji donosi odluke i koji je zapravo jako moćan. Bitno je raditi na osnaživanju žena u svim poljima bez obzira na društveni status. Čak je i bitnije raditi sa ženama iz ruralnih i perifernih područja i manje obrazovanim ženama. Moramo također da se zapitamo šta država čini da bi obrazovanje učinila dostupnije djevojčicama?! Šta država čini da bi poticala veći broj žena na postdiplomskim i diplomskim studijama?!
BISCANI.NET: Koliko su mas-mediji utjecali na (ne)razumijevanje toga što znači biti feminist/ica?
D. Majstorović: Zapravo je to moja velika tema i teško da je mogu ispričati u tri rečenice. Mediji kultivišu jedan pogled na svijet, danas je on vrlo postfeministički. Međutim mogući su otpori i oni se dešavaju pogotovo u popularnoj kulturi.
BISCANI.NET: Imate li u planu gostovanje u Bihaću?
D. Majtorović: Namjeravam doći na naučni simpozijum “Historija sadašnjosti: socijalizam i kapitalizam na primjeru Bihaća” 3. i 4. juli 2015. na kojem će biti i Bišćani/Bišćanke koji su poznata imena u svijetu i regionu poput Azre Hromadžić, Hajrudina Hromadžića, Hrvoja Jurića, Vanje Čelebić, Šefika Tatlića i mnogih drugih… neki od njih su moji dragi prijatelji, poput Adnana Dupanovića, Aide Sjedić, Almira Bašanovića.
D. Majstorović: Ne živim predaleko od Bihaća i dođem kad god je prilika, mislim da Banja Luka, Prijedor i Bihać imaju dosta dodirnih tačaka i tema te da je nužna bliža regionalna saradnja. Vidim da se ona u aktivističkom smislu već dešava naročito kad su u pitanju reagovanja i umrežavanja nakon protesta, plenuma i poplava. Te nove/stare regionalne solidarnosti su tako inspirativne i radujem im se svaki put.
U organizaciji braniteljskih udruženja HVO Bihać USK-a i podršku predsjednika F BiH, Vlade USK-a i grada Bihaća, danas je u Bihaću polaganjem cvijeća na katoličkom groblju Žegar , spomen obilježju u Žegaru,svetom misom za poginule i svečanom akademijom obilježena 23.godišnjica formiranja HVO Regije Bihać.
Svečana akademija bila je prilika da se predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti grada Bihać, USK-a i F BiH , prisjete ratnog puta HVO Regije Bihać , koji je , kako je danas istaknuto, zajedno sa 5.korpusom Armije R BiH odbranio grad Bihać i državu BiH.
„Ponosni smo na našu zajedničku borbu u toku agresije na naš grad i našu domovinu i ta zajednička borba HVO i Armije R BiH omogućio je bolju odbranu Bihaća, a kasnije oslobađanje našeg Kantona i države BiH.
I danas mu miru mi gradimo suživot ne vještački nego iskreno kako to treba i činiti zbog svih građana a posebno naših sugrađana koji su položili život za Bosnu i Hercegovinu „- kazao je načelnik Galijašević.
Čestitku svim pripadnicima HVO Regije Bihać uputio je i predsjedavajući GV Bihać dr.Roman Jurić , kazavši da su pripadnici HVO Bihaća dali nemjerljiv doprinos u odbrani i oslobađanju grada Bihaća , dodavši da se sloga i jedinstvo Bošnjačkog i Hrvatskog naroda iz rata očuvalo i ojačalo u miru na ponos čitavoj BiH.
Pripadnici HVO Regije Bihać branili su crtu bojišnice u duljini od 42 kilometra (od aerodroma Željava, Plješivičkog platoa, do Skočaja, Dobrenice i Lohovskih brda). U sastavu HVO se nalazilo pet pješačkih satnija, jedna od njih je bila na prostoru Velike Kladuše.
Tijekom rata HVO Regije Bihać je izgubio 72 branitelja, tri se vode nestalim a oko 280 je što teže što lakše ranjenih.
Današnjem obilježavanju 23.godišnjice HVO Regije Bihać prisustvovao je i Marinko Čavara, predsjednik F BiH, te predstavnici Oružanih snaga BiH,Hrvatskog narodnog sabora i HDZ BiH.
VIDEO: Obilježena 23.godišnjica od formiranja HVO Regije Bihać.