Ministar MUP-a USK-a, Adnan Habibija, održao je sastanak sa predstavnicima sindikata policijskih službenika, na kojem je razgovarano o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i dopunama Zakona o policijskim službenicima USK.
Tokom sastanka razmatrani su ključni pravci unapređenja zakonskog okvira, s ciljem jačanja efikasnosti i funkcionalnosti policijskog sistema. Neki od elemenata koji su predviđeni novim zakonskim rješenjima odnose se na unapređenje policijskih službenika, uključujući mogućnost vanrednog unapređenja kroz posebne uredbe, kao i preciznije definisanje kriterija za napredovanje. Ove mjere imaju za cilj rješavanje postojećih izazova u kadrovskoj strukturi, posebno kada je riječ o srednjem menadžmentu.
Također, predviđeno je donošenje pravilnika o kontroli imovine, čime bi se dodatno unaprijedila transparentnost i odgovornost unutar policijskih struktura. Predstavnici sindikata izrazili su podršku predloženim rješenjima, naglašavajući važnost kontinuiranog unapređenja statusa policijskih službenika.
Posebna pažnja tokom sastanka posvećena je i pitanju formiranja pomoćne policije. Ova mjera ima za cilj omogućiti dodatne kapacitete u situacijama kao što su elementarne nepogode, veliki javni i društveni događaji, migrantske krize, kao i druge vanredne okolnosti.
Ovaj sastanak predstavlja jedan u nizu radnih sastanaka, čiji je cilj bio razmatranje predloženih zakonskih rješenja te prikupljanje primjedbi, sugestija i prijedloga relevantnih aktera, s ciljem njihovog unapređenja prije upućivanja u dalju proceduru. Sastanku su prisustvovali i predstavnici sindikata, među kojima su Almin Eminović, predsjednik Sindikata policijskih službenika, i Mirsad Mahmutović, predsjednik Sindikata policije.
(MUP USK)
Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona protiv D.H. (24), državljanina Egipta, kojem se stavlja na teret da je 16. oktobra 2025. godine u Bihaću, u privremenom prihvatnom centru „Lipa“, pokušao usmrtiti oštećenog M.A.A.A. na način da je u fizičkom sukobu između njih dvojice oštećenom nožem nanio teške i po život opasne povrede.
Isto tako, Kantonalni sud u Bihaću je ocijenio prijedlog Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog za produženje pritvora prema optuženom kao osnovan odnosno utvrđeno je postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva. Sud je optuženom produžio mjeru pritvora u trajanju od dva mjeseca počev od 17. marta 2026. godine i ista može trajati najduže dvije godine nakon potvrđivanja optužnice.
Protiv rješenja o produženju pritvora može se izjaviti žalba Vrhovnom sudu Federacije BiH, ali ista ne odlaže izvršenje navedene mjere pritvora.
(Kantonalno tužilaštvo USK)
Grad Bihać potpisao je Memorandum o saradnji s fondacijom Dogs Trust za 2026. godinu, čime se nastavlja uspješan zajednički rad na unapređenju odgovornog postupanja prema psima i smanjenju broja napuštenih životinja na području grada.
U okviru ove saradnje i tokom naredne godine provodit će se aktivnosti besplatne sterilizacije pasa. Ova usluga bit će dostupna građanima u veterinarskim stanicama koje su uključene u program, čime se vlasnicima pasa pruža konkretna podrška u odgovornom vlasništvu.
Iz Grada Bihaća pozivaju sve vlasnike pasa da iskoriste ovu mogućnost i na taj način doprinesu odgovornom vlasništvu i humanom smanjenju broja napuštenih pasa na području našeg grada.
Više informacija o programu, načinu prijave, kao i spisak veterinarskih stanica uključenih u projekat, dostupni su na zvaničnoj stranici Grada Bihaća.
SRBIJA kupuje kineske rakete koje mogu “dosegnuti veće dijelove Hrvatske, a to izaziva zabrinutost kod susjeda” – tako švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) započinje svoj tekst u kojem objašnjava o kakvom se to naoružanju radi. Vijest o kupovini raketa tipa CM-400 je osobno na televiziji potvrdio predsjednik Aleksandar Vučić, dodaje NZZ.
“Time, kako piše stručni magazin The War Zone, Srbija raspolaže raketnim sustavom kakav je u Europi, izuzmemo li Rusiju, jedinstven”, nastavlja dopisnik švicarskog lista s Tajvana Patrick Zoll, prenosi Deutsche Welle.
Nakon podrobnijeg opisa bojnih karakteristika raketa Made in China, NZZ piše: “Posebne brige nova je srpska nabavka izazvala u Hrvatskoj. Glavni grad Zagreb je udaljen oko 200 kilometara od srpske granice. To znači da srpski borbeni avion opremljen kineskom raketom može gađati ciljeve u hrvatskoj prijestolnici a da ni ne mora napustiti vlastiti zračni prostor. Ako se računa s većim dometom od 400 kilometara, to znači da beogradsko zračno oružje s CM-400 može dosegnuti gotovo cijelu Hrvatsku.”
Rakete Made in China
NZZ napominje da se, nakon što je Vučić obznanio kupovinu raketa, premijer Hrvatske Andrej Plenković obratio glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu: “Hrvatska je članica NATO-a, Srbija je partnerska zemlja NATO-a.”
Švicarski dnevnik dalje navodi kako Srbija trenutačno raspolaže s 14 MiG-ova 29 koji su u službi, te da je Beograd prije dvije godine za 2,7 milijardi eura naručio 12 francuskih Rafalea, koji bi trebali biti isporučeni od 2028. “Ne zna se hoće li kineske rakete onda biti montirane na Rafale. Bilo bi iznimno neobično da neki zapadni borbeni avion nosi kinesko oružje”, zaključuje NZZ.
“Srbija je tek druga zemlja koja u službi ima kineske rakete” tipa CM-400, nastavlja ovaj list. I dodaje da je najvažniji kupac – Pakistan, koji ih koristi u kombinaciji s kineskim bombarderom J-10.
Srbija je, kako se dalje kaže u članku, testno tržište za plasman kineske vojne opreme u Europi. Kina je posljednjih godina najvažniji opskrbljivač Srbije naoružanjem, dodaje NZZ. I nastavlja da Beograd vojnu opremu kupuje i od Rusije, Francuske, Njemačke i Izraela. I po pitanje naoružanja se manifestira geopolitičko balansiranje Vučićeve vlade, zaključuje NZZ.
Geopolitičko balansiranje Beograda
Ova tema zaokuplja pažnju i drugih medija na njemačkom. Javni servis ARD tako na svom portalu tagesschau.de piše da je kupovina kineskih hipersoničnih raketa od strane Beograda “reakcija na moguću prijetnju od strane NATO-članica na Balkanu”.
Autor članka David Freches iz ARD-ovog dopisništva u Beču osvrće se također na geopolitičko balansiranje Srbije u kontekstu nabavke vojne opreme. Podsjeća se na pokušaj modernizacije i kadrovskog jačanja Vojske Srbije posljednjih nekoliko godina, u okviru čega se kupuje opremu od više raznih zemalja, te navodi podatak da više od 60 posto nabavki stiže iz Kine:
“Upravo te kupovine na Dalekom istoku uklapaju se u geopolitičko balansiranje Vučića. Pritom on već godinama na jednoj strani koketira s autoritarno vođenim državama poput Kine i Rusije, a na drugoj strani Srbija kao kandidatkinja za ulazak u EU kupuje borbene avione u Francuskoj, te sudjeluje u zajedničkim vojnim vježbama s NATO-om.”
ARD prenosi izjavu predsjednika Vučića kako Srbija naravno ne namjerava napasti NATO-države, ali i da ta zemlja želi ostati vojno neutralna, odnosno da neće postati članica Sjevernoatlantskog saveza. Kupovina raketa izaziva pažnju, kaže autor ARD-a, ali i napominje da je retorika predsjednika Srbije koja prati taj čin “poznata politička igra”. Tagesschau prenosi kako “promatrači u tome vide pokušaj Vučića da demonstrira snagu na unutarnjopolitičkom planu”.
Dobro poznati narativ
Autor članka podsjeća naime da je predsjednik Srbije predbacio Hrvatskoj da upravlja studentima i građanskim protestima kako bi ga srušili s vlasti, odnosno da je vojna suradnja Zagreba, Tirane i Prištine usmjerena protiv Srbije. Hrvatska je na sve to, dodaje ARD, reagirala rezervirano: “Nije novost da Vučić opslužuje narativ po kojem Srbiji prijeti opasnost sa svih strana.”
(index.hr)
UN je pokrenuo istragu o smrtonosnom napadu na osnovnu školu za djevojčice u prvom danu američko-izraelskih napada na Iran, rekao je u utorak jedan od istražitelja.
Napad na školu Shajareh Tayyebeh izveden je dvijema raketama i usmrtio je 169 djece, većinom djevojčica, rekli su iranski zvaničnici.
Reuters je 5. marta objavio kako američki vojni istražitelji vjeruju da su ga izvele američke snage, ali istraga Pentagona još traje.
“U ranoj smo fazi istrage”, rekao je Max du Plessis, član UN-ove misije za utvrđivanje činjenica o ratu u Iranu na konferenciji za novinare u Ženevi.
Ako se potvrdi da je kriva američka vojska, bit će to jedan od incidenata s najviše civilnih žrtava u višedesetljetnim američkim napadima na Bliskom istoku.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović danas će u Briselu održati sastanak s visokom predstavnicom Evropske unije (EU) za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kallas.
Ovaj sastanak će biti održan u okviru radne posjete Bećirovića NATO-u i EU.
Nakon sastanka slijedi više informacija o detaljima.
Podsjetimo, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović jučer se sastao s predsjednikom Evropskog vijeća Antonijom Costom u sjedištu evropskih institucija u Briselu i zamjenicom generalnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom u sjedištu NATO-a.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić najavio je mogućnost rasta cijene plina u Federaciji Bosne i Hercegovine, ističući da će ključni parametri biti poznati već početkom aprila.
Kako je pojasnio, kompanija Energoinvest 1. aprila očekuje nove obračune od ruskog partnera, na osnovu kojih će se znati da li će doći do korekcije cijena za krajnje potrošače.
Prema riječima Lakića, trenutna cijena plina iznosi 1,07 KM, ali postoji realna mogućnost njenog povećanja, s obzirom na to da se cijena ovog energenta veže za kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu.
“Ne bih želio da spekulišem ciframa i stvaram nepotrebnu zabrinutost. Sreća je što ulazimo u proljetni period kada je potrošnja manja, pa eventualni udar na budžete građana i privrede možda neće biti toliko izražen. Ipak, učinit ćemo sve da povećanje bude minimalno ili da ga uopće ne bude”, izjavio je za TV Sarajevo Lakić.
Dodao je da se “precizniji podaci očekuju u narednih petnaestak dana, nakon što budu dostupne nove kalkulacije i analize tržišnih kretanja”.
Eventualno poskupljenje plina moglo bi imati šire posljedice, s obzirom na to da ovaj energent utiče na troškove grijanja, ali i na cijene u industriji i drugim sektorima.
Nadležni, kako je poručeno, nastavljaju pratiti situaciju s ciljem ublažavanja mogućih negativnih efekata na građane i privredu.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da misli da će imati “čast zauzeti Kubu” i da s tom otočnom državom “može učiniti šta god hoće”.
“Vjerujem da ću imati čast, čast zauzeti Kubu. To bi bilo dobro. To je velika čast”, rekao je Trump tokom potpisivanja izvršne uredbe u Bijeloj kući.
Američki predsjednik sedmicama ponavlja da je Kuba na rubu kolapsa.
“Bilo da je oslobodim, zauzmem, mislim da s njom mogu učiniti šta god želim. Oni su trenutno vrlo oslabljena nacija. To je propala nacija. Nemaju novca, nemaju nafte, nemaju ništa”, rekao je.
Pod Trumpom, Washington je povećao ekonomski pritisak na Kubu, s ciljem prekida dotoka deviza i nafte na karipski otok.
Pritisak se pojačao nakon što su američke vlasti u januaru izvele operaciju u kojoj je venecuelski predsjednik Nicolas Maduro uhapšen u glavnom gradu Caracasu i odveden u SAD.
Tim je potezom Havana ostala bez jednog od najvažnijih saveznika, koji je dugo podržavao otok, posebno kroz opskrbu naftom, usred višedesetljetnog američkog trgovinskog embarga s Kubom, prenosi Hina.
Trenutno se Kuba nalazi u jednoj od najtežih ekonomskih kriza od revolucije koju je 1959. predvodio Fidel Castro.
Predsjednik SAD Donald Trump obratio se javnosti iz Ovalnog ureda te je nakon komentara o unutarnjoj politici odgovarao na pitanja novinara o vanjskopolitičkim temama.
U svom je izlaganju najviše govorio o Iranu, tvrdeći da je spriječio nuklearni rat, a osvrnuo se i na odnose sa saveznicima iz NATO-a te s Kinom i Japanom.
Na početku razgovora s novinarima Trump je istaknuo kako ne želi ulaziti u ratne sukobe. “Ne želim rat”, rekao je, no odmah se osvrnuo na Iran.
“Ljudi koji vjeruju da Iran smije imati nuklearno oružje su glupi ljudi. Upotrijebili bi ga i digli u zrak cijeli Bliski istok, ne samo Izrael. To ste mogli i vidjeti kad su neočekivano počeli slati projektile u krugu od hiljadu milja. Dizali su u zrak ljude koji su im vodili finansije”, zaključio je Trump.
Američki predsjednik je iznio svoje viđenje politike prema Iranu, ustvrdivši da je svojim potezima spriječio globalni sukob. “Da nismo djelovali protiv Irana, došlo bi do nuklearnog rata. Došlo bi do trećeg svjetskog rata. Ako vjerujete da Iran ne bi trebao imati nuklearno oružje, onda vam se mora sviđati ono što sam učinio”, rekao je Trump.
“Oni nemaju oružje, nemaju vodstvo. Moj najveći problem je što ne znam s kim bih trebao razgovarati”, kazao je, dodavši kako je “vrlo ponosan” na ono što je njegova administracija učinila. “Kada biste Iranu dali nuklearno oružje, bio bi uništen barem vrlo značajan dio svijeta.”
Trump je također poručio kako je njegova odluka o napuštanju nuklearnog sporazuma bila ključna za sigurnost Izraela. “Da nisam ukinuo nuklearni sporazum Baracka Husseina Obame s Iranom, Izraela danas ne bi bilo”, ustvrdio je.
Izraelski ministar odbrane Israel Katz izjavio je da je u izraelskom zračnom napadu ubijen šef sigurnosnih struktura Irana Ali Larijani, dok iz Teherana još uvijek nema zvanične potvrde ove informacije.
Larijani važi za jednog od najutjecajnijih iranskih političara i sigurnosnih zvaničnika. Tokom karijere obavljao je niz ključnih funkcija, uključujući dužnost predsjednika iranskog parlamenta, a bio je i savjetnik vrhovnog vođe Irana za strateška pitanja. Smatran je bliskim establišmentu i važnom figurom u donošenju odluka iz oblasti nacionalne sigurnosti.
Podsjetimo, izraelski zvaničnici su ranije saopćili da je tokom noći izveden precizan zračni napad na teritoriji Irana, pri čemu je meta bio visoki iranski zvaničnik Ali Larijani.
U međuvremenu, drugi nedavni izraelski zračni napad u Iranu bio je usmjeren na lidera Palestinskog islamskog džihada Akrama al-Ajourija i druge visoke zvaničnike ove organizacije, navodi Times of Israel.
Načelnik Generalštaba izraelske vojske, general-pukovnik Eyal Zamir, indirektno je potvrdio ove navode. Tokom jutrošnje procjene situacije izjavio je da su “značajni rezultati eliminacija također zabilježeni tokom noći, uz potencijal da utiču na ishode kampanje i misije IDF-a”, što se tumači kao referenca na napad usmjeren na Larijanija.
“Ovo dolazi uz eliminacije provedene posljednjih dana u Iranu protiv vanjskih elemenata, također povezanih s palestinskim prostorom”, rekao je Zamir, aludirajući na zvaničnike Islamskog džihada.
Dodao je da su se “visoki operativci uključeni u terorističke aktivnosti iz Gaze i sa Zapadne obale” nalazili u sigurnoj kući u Teheranu u trenutku napada.
(klix.ba)
