U svim osnovnim i srednjim školama na području Unsko-sanskog kantona nastava je u školskoj 2021 -2022. godini počela 6. septembra, međutim nakon zimskog raspusta zbog epidemiološke situacije, ali i nedostatka grijanja učenici su nešto kasnije sjeli u školske klupe. Zbog toga će ova školska godina i završiti nešto kasnije, od planiranog, odnosno u drugoj polovini juna, doznajemo u Kantonalnom ministarstvu obrazovanja.

BIHAĆ, 29. maja – Lijepo vrijeme i sunčani dani za sve učenike u osnovnim i srednjim školama Kantona najava su kraja školske godine, međutim ovaj put raspust će dočekati nešto kasnije. Podsjetimo, epidemiološka situacija, ali i nedostatak grijanja u školama diktirali su početak drugog polugodišta. Iz tog razloga ova školska godina će završiti nešto kasnije od planiranog…

Za skoro 2000 maturanata osnovnih i oko 1800 maturanata srednjih škola koji su većinom imali maturske večeri, nastava se završava nešto ranije. Ukoliko vremenski uslovi u narednom periodu budu takvi da bude neizdrživo održavanje nastave zbog visokih temperatura postoji mogućnost da dođe do skraćenja nastave. Bilo kako bilo do njenog kraja je još vrlo malo vremena, čemu se najviše raduju učenici.

Irfan sa djecom, Senadom i Selmom. Nakon ovoga samo tuga. Zašto? 28.05.1995. Kome je smetao?, napisala je Minka.

Na današnji dan 1995. godine poginuo je Irfan Ljubijankić, bivši ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine.

Poginuo je u ranim jutarnjim satima 28. maja 1995. godine, u posljednjim mjesecima rata u Hrvatskoj i BiH, na području Slunjskih brda, kod sela Kremen, koje se nalazi na cesti između Slunja i Cetingrada u Hrvatskoj.

Na godišnjicu njegove smrti, na Facebook profilu se oglasila njegova supruga Minka Ljubijankić.

– Zadnji susret. Irfan sa djecom, Senadom i Selmom. Nakon ovoga samo tuga. Zašto? 28.05.1995. Kome je smetao? – napisala je Minka iznad fotografije ubijenog Ljubijankića sa djecom.

Postoje razne špekulacije oko rušenja helikoptera 1995. godine i ubistva ratnog ministra vanjskih poslova BiH. Zračni most između Zagreba i Ćoralića kod Cazina trajao je 14 mjeseci, od juna 1994. do augusta 1995. godine. Obavljeno je blizu 100 letova, a oborene su samo dvije letjelice – transportni avion početkom augusta 1994. (sa sedam Ukrajinaca, članova posade) i helikopter 28. maja 1995. godine, kada je poginuo ministar Ljubijankić.

Skoro dvije i po decenije kasnije nema odgovora na brojna pitanja o okolnostima ovog ubistva, poput onih gdje je nestala torba s novcem koji je Ljubijankić nosio za odbranu bihaćkog kraja te kako nikad nisu pronađeni ostaci tijela pilota Dudajeva.

Ni Minka Ljubijankić, supruga nikad nije saznala ništa više o okolnostima ubistva.

– Moj Irfan sve je rekao u svojoj molitvi za Bosnu. Nažalost, mi danas nemamo Bosnu za kakvu se rahmetli Irfan molio – ispričala je svojevremeno za “Dnevni avaz” Minka Ljubijankić.

(avaz.ba)

Danas je u krugu postaje vatrogasne jedinice Bihać održana smotra Jedinice specijalizirane namjene u vodi i pod vodom, koja će dijelovati pri Civilnoj zaštiti grada Bihaća.

Članovi pomenute jedinice u punom kapacitetu prisustvovali su danas na uvodnom obraćanju Edina Kulenovića, šefa Službe za civilnu zaštitu stručne i zajedničke poslove a nakon obraćanja izvršeno je detaljnije upoznavanje i adekvatna provjera opreme koja će biti korištena u izvršavanju zadatih zadataka.

Dogovorene su i određene pokazne i taktičke vježbe koje će biti organizirane u suradnji sa Oružanim snagama BiH.

Institut za razvoj i evropske integracije (IREI) danas je u Sarajevu organizovao panel diskusiju: “Politike za građane: Inkluzivni proces kreiranja lokalnih rješenja”. Na panel diskusiji je predstavljen IREI-jev projekt Ozon. Randall Puljek-Shank, projektni menadžer, o samom projektu kaže: “Projekat se realizira u šest jedinica lokalne samouprave, a ključne aktivnosti su priprema analitičkog izvještaja iz oblasti komunikacije i participacije, budžeta, borbe protiv korupcije, rodne ravnopravnosti, zaštite okoliša i održivog razvoja, socijalnih politika i inkluzije marginalnih grupa. Na osnovu izvršene procjene i urađene analize priprema se Nova programska politika koju usvajaju načelnici/gradonačelnici. Finalna komponenta je uspostava i jačanje komunikacijskih platformi kako bi građani lakše priopćili svoje probleme nadležnima, te na njih dobili blagovremene odgovore.”

Šest općina i gradova koje Puljek-Shank spominje su: Bihać, Centar Sarajevo, Gradiška, Ilidža, Modriča i Novo Sarajevo. Na diskusiji su učestvovali načelnici i čelni ljudi općina i gradova pomenutih lokalnih uprava: Kemal Hrnjić (Bihać) Srđan Mandić (Centar Sarajevo), Dragana Ilić (Gradiška), Nermin Muzur, Aleksandar Petrović (Modriča) i Hasan Tanović (Novo Sarajevo). Načelnik Općine Centar Srđan Mandić istakao je kvalitetu saradnje s konsultantima angažiranim na projektu Ozon. Posebno je naglasio međusobno uvažavanje, razumijevanje i konsultovanje, što je rezultiralo izradom dokumenta pod nazivom “Procjena i analiza stanja u Općini Centar Sarajevo”, koji čine analiza i presjek stanja šest tematskih cjelina sa 68 mjera koje će Općina Centar provoditi.

Zamjenica gradonačelnika Gradiške Dragana Ilić rekla je da zahvaljujući projektu Ozon Grad Gradiška ima namjeru da dodatno unaprijedi politike u tri oblasti: participacija i komunikacija sa građanima, rodna ravnopravnost i zaštita životne sredine, čime želi da postane otvorenija i odgovornija jedinica lokalne samouprave, u funkciji svih njenih građana. Svoja iskustva rada na projektu podijelili su i konsultanti, odnosno konsultantice: Alena Kulenović Delić, stručnjakinja za komunikaciju i participaciju, Mevledin Bečirević, čije je polje ekspertize budžet, Lejla Brčić, ekspertica za borbu protiv korupcije, te Minja Damjanović, stručnjakinja za rodnu ravnopravnost.

Glavni fokus njihovog rada bio je poboljšanje javnih politika u cilju podizanja nivoa životnog standarda, unapređenja prava građana, ali i povećanja odgovornosti vlada prema primarnim interesima građana. Projekta ne bi bilo bez finansijske podrške vlada Švicarske i Švedske čiji su se predstavnici Eva Smedberg (direktorica za razvojnu suradnju pri Ambasadi Švedske) i Siroco Messerli (direktor za saradnju pri Ambasadi Švicarske) također obratili na današnjoj panel diskusiji.

U gastroenterološkoj ambulanti u poliklinici “Muminović”, pušten je u rad novi uređaj za video endoskopiju – GASTROSKOP.
Novi Olympus WM-NP3 savremeni gastroskop garantuje kvalitetan tretman pacijenata sa unaprijeđenom dijagnostikom s ciljem ranijeg otkrivanja karcinoma gornjeg digestivnog trakta, smanjenjem postotka smrtnosti od ove bolesti i poboljšanja kvaliteta života naših građana.

Gastroenterološka ambulanta poliklinike “Muminović” u toku jedne godine obavi preko 500 gastroeneteroloških pregleda, s ciljem podizanja svijesti građanima o redovnim pregledima i kontrolama.

Poliklinika Muminović je savremena medicinska ustanova koja nudi preko 100 aktivnih medicinskih usluga kombinirajući modernu i preciznu tehnologiju te stručan i iskusan ljekarski tim.

Ako imate tegobe, pitanja ili trebate savjet od stručnog lica, slobodno ih kontaktirajte!

Za dodatna pitanja, informacije i zakazivanje termina možete ih kontaktirati na brojeve telefona: + 387 37 229 780 ili +387 63 991 770 (Viber i Whatsapp)

Poliklinika “Muminović” se nalazi u ulici 5. korpusa br.1 u Bihaću, te za svoje pacijente obezbijeđen je i besplatan parking u krugu poliklinike.!

Možete ih posjetiti ili kontaktirati svaki radni dan od 07 do 19 sati!

Poručuju: U službi vašeg zdravlja – Poliklinika Muminović!

(Promo)

Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona primio je danas delegaciju Parlamentarnog odbora za građanske slobode Evropskog parlamenta (LIBE Committee).

Delegacija boravi u višednevnoj posjeti Bosni i Hercegovini kako bi ispitala migrantsku situaciju i položaj migranata u našoj zemlji, s naglaskom na ranjive kategorije.

Eurozastupnici, na čelu sa Sylvie Guillaume, obavili su već niz terenskih posjeta i sastanaka u BiH, a posebno ih je zanimala situacija na području Unsko-sanskog kantona.

U razgovoru sa članovima delegacije premijer Ružnić informisao ih je o problemima sa kojima je suočen USK nakon priliva velikog broja migranata u ovaj dio BiH, u pokušaju da pređu granicu sa susjednom Hrvatskom.

– Migrantskom krizom u BiH se počelo upravljati tek nakon što je uspostavljena kvalitetna koordinacija svih nadležnih institucija i profesionalnog uključivanja državnog ministarstva sigurnosti koje je i nadležno za oblast ilegalnih migracija, nakon što je dvije godine Unsko-sanski kanton sam nosio većinu tereta migrantske krize u BiH. Unatoč svim problemima uspjeli smo i postaviti standarde u zaštiti ranjivih populacija i sistem obrazovanja djece u pokretu, istaknuo je premijer USK.

Zastupnici EP su posjetiti i privremene prihvatne centre za migrante u Unsko-sanskom kantonu te planiraju održati sastanke s predstavnicima Ministarstva sigurnosti i Službe za poslove sa strancima, kao i međunarodnih organizacija kako bi stekli uvid u cjelokupnu situaciju zbog daljeg rada Parlamentarnog odbora za građanske slobode na ažuriranju pravila o azilu i migracijama.

Vatrogasna jedinica Bihać i sve ostale raspoložive službe zaštite i spašavanja jučer su tek oko 15 sati i 30 minuta ugasili veliki požar u bihaćkoj firmi Austrotherm.

“U akciji gašenja velikog požara učestvovalo je 16 vatrogasaca i osam vozila Vatrogasne jedinice Bihać. Tokom dana u pomoć su nam stigla i trojica vatrogasaca iz Cazina, sa njihovim vozilom. Moram istaći i nezanemariv angažman svih ostalih službi zaštite i spašavanja. S vatrenom stihijom smo se borili više od osam i po sati, a najvažnije je da niko nije povrijeđen. Otežavajuća okolnost nam je bio i još jedan reaktivirani požar na području grada u isto vrijeme, pa je dio snaga morao biti raspoređen na tu intervenciju”, izjavio je komandir Vatrogasne jedinice Bihać Mirsad Šehić.

Očigledna je ogromna šteta u kompletnom poslovnom kompleksu Austrotherma, dok će uzroci požara biti poznati nakon detaljnih uviđajnih i istražnih radnji.

“Mi kao vatrogasci smo dali svoj maksimum u ovoj situaciji, a sada je sve na nadležnim službama koje će utvrditi uzroke katastrofalnog požara. Naša raspoloživa oprema vjerovatno nije najadekvatnija za ovakve intervencije, ali smo uradili apsolutno sve što je u našoj moći. Mislim da je svima jasno kako je riječ o fabrici termoizolacijskih ploča, odnosno stiropora i koliko je to uticalo na kompleksnost uvjeta za gašenje”, dodao je komandir Šehić.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona potvrđeno je da jučerašnji požar i gusti oblak crnog dima koji se nadvio nad gradom, ipak nisu drastično uticali na kvalitetu zraka u naseljenom gradskom području.

“Jučerašnji smjer vjetra usmjerio je dim i moguće polutante u suprotnom smjeru od gusto naseljenog gradskog područja. Uradili smo mjerenja na više punktova i izmjerene su normalne vrijednosti lebdećih čestica”, riječi su načelnice Službe higijene i ekologije Zavoda za javno zdravstvo USK Jasmine Cepić.

Iz Policije USK i nadležnog Kantonalnog tužilaštva USK najavljene su uviđajne i istražne radnje kojima će se utvrditi uzroci požara, nakon čega će biti moguća i detaljna procjena materijalne štete.

(akta.ba)

U Mostaru je 31.03., uz prisustvo ministarstava obrazovanja, Ministarstva civilnih poslova BIH te Regulatorne agencije za komunikacije BIH, održan radni sastanak na kojem su prezentirani rezultati Mapiranja IKT resursa osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini.

Aktivnost mapiranja IKT resursa, u kojoj su učestvovale nadležne obrazovne institucije svih deset kantona FBIH, Republike Srpske i Vlade Brčko Distrikta, rezultirala je nalazima i resursima ključnim za strateško planiranje i kreiranje politika usmjerenih ka omogućavanju pristupa jednakim obrazovnim prilikama za svako dijete.

Sve uključene nadležne institucije obrazovanja od UNICEF-a u BIH dobit će na korištenje i dalju upotrebu bazu podataka, kao i interaktivnu mapu koja prikazuje ključne IKT resurse škola: opremljenost digitalnim uređajima i umreženost na internet.

Ključni nalazi ukazuju na potrebu za hitnim izmjenama i naporima ka obezbjeđivanju sredstava kako bi se bosanskohercegovačke škole opremile IKT resursima neophodnim za sticanje vještina za 21. vijek.

Od ukupno 2061 mapirane osnovne i srednje, područne i centralne škole u BIH, 583 škole, od čega 579 područnih, ne posjeduje internet konekciju. Ovo dalje implicira onemogućenost pristupa za obrazovanje za 21. vijek za više od 14.000 učenika i učenica u Bosni i Hercegovini.

Posljedice neumreženosti na djecu i njihov razvoj sežu dublje od isključenosti i izolovanosti kakvoj smo svjedočili tokom COVID-19 pandemije. Nemogućnost pristupa informacijama, novim trendovima, prilikama za usvajanjem znanja i vještina za zanimanja 21. vijeka uzrokuju nejednaku i nepravičnu pozicioniranost mladih u modernoj ekonomiji, te nemogućnost ostvarenja njihovog punog potencijala. Budućnost za više od 14.000 mladih BIH je kompromitirana, budućnost BIH moderne ekonomije je u riziku.

Nadalje, rezultati ukazuju na lošu opremljenost digitalnim uređajima. Vodeći se ranije usvojenim Osnovnim tehničkim standardima za alate informaciono-komunikacionih tehnologija u obrazovnim sistemima u Bosni i Hercegovini, koje su zajednički razvili UNICEF, UNESCO, Međunarodna organizacija za rad (ILO) te UN  organizacija volontera (UNV), izmjeren je broj laptop i desktop računara, koje učennici koriste. Dok u OECD zemljama u prosjeku 1,2 učenika koriste jedan računar, u BIH 19,9 učenika raspolaže jednim računarom.

Težeći prosjeku OECD zemalja, a na osnovu dobijenih rezultata mapiranja, procjenjuje se da je bosanskohercegovačkim školama potrebno više od 340,000 računara, za čiju nabavku je potrebno više od 247 miliona američkih dolara.

“Kao odgovor na razarajuće posljedice pandemije COVID-19 u BiH, USAID je pokrenuo projekt jačanja socijalne i zdravstvene zaštite. Projektom, koji provodi UNICEF, pruža se pomoć vlastima u BiH, djeci i mladima u ublažavanju posljedica utjecaja pandemije, a posebno u oblasti obrazovanja. Pandemija je izazvala velike smetnje u školovanju učenika i studenata svih uzrasta. Prepoznajući važnost omogućavanja mladima da oslobode svoj potencijal, USAID je podržao obrazovne sisteme u BiH i omogućio kontinuiran pristup mogućnostima učenja kako bi učenici nastavili razvijati vještine koje su im potrebne i kako bi postali produktivni članovi društva”, rekla je direktorica misije USAID-a, gospođa Courtney Chubb

“Mapiranje IKT resursa osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini predstavlja temeljnu aktivnost i resurs za razumijevanje urgentnosti strateškog i kontinuiranog ulaganja u obrazovni sistem koji će omogućiti jednake prilike za svu djecu u Bosni i Hercegovini.”, ističe prestavnica UNICEF-a u BIH, Dr. Rownak Khan, dodajući da UNICEF u BIH nastavlja biti partnerom svih obrazovnih institucija u BIH, kao i predstavnika privatnog sektora – prijatelja obrazovanja u BIH, te da će značajna sredstva biti izdvojena za podršku najranjivijim školama.

Finalizacijom ove aktivnosti, Bosna i Hercegovina stiče mogućnost da postane dijelom globalne inicijative GIGA – na kojoj već desetine zemalja predstavljaju svoje podatke o internet umreženosti, time pružajući konstantan i transparentan uvid u potrebe obrazovnih institucija, kao i platformu za namicanje sredstava kojima će se omogućiti da svako dijete ostvari pravo na informacije, odnosno pravo na jednake obrazovne prilike.

Aktivnost mapiranja IKT resursa Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona provelo je uz podršku USAID i UNICEF, a rezultati istraživanja za Unsko-sanski kanton nalaze se u nastavku.