Grad Bihać, zajedno sa porodicom Anisa Smajića (Anik Dub), u subotu 17.07.2021. u 19:30 sati organizira nekoliko komemorativnih aktivnosti povodom godišnjice njegove prerane smrti na lokaciji tzv. pasarele (pothodnika), koja na neki način predstavlja mjesto obilježeno njegovim aktivizmom i događajima koje je organizirao kao poklon svom gradu.

U utorak, 20. jula u Memorijalnom centru “Kamičani” biti će klanjana kolektivna šehidska dženaza za 12 žrtava ratnog zločina u Prijedoru 1992. godine.

Povodom Dana sjećanja na žrtve Prijedora i kolektivne šehidske dženaze, Vlada Unsko sanskog kantona donijela je Odluku kojom se 20. juli 2021. godine proglašava Danom žalosti na području Unsko-sanskog kantona. Iako je to prvi dan Kurban-bajrama, Vlada Kantona smatra da naša obaveza prema šehidima treba biti stalna i da naše emocije tog dana trebaju biti usmjerene prema žrtvama u Prijedoru i njihovim porodicama, odnosno kulturi sjećanja koju njegujemo – navedeno je u obrazloženju odluke Vlade Unsko-sanskog kantona.

U sklopu zajedničke saradnje između Investicijske fondacije IMPAKT i Grada Bihaća u 2021. godini realizirao se program IMPAKT inkubator poslovnih ideja koji će, između ostalog, obuhvatiti program preduzetničke obuke za minimalno 25 učesnika sa područja Grada Bihaća te finansijsku, stručnu i mentorsku podršku za 4 nove poslovna poduhvata na području Grada.

Program se realizuje uz podršku Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), a nakon završene obuke izabrane su 4 poslovne ideje koje će biti podržane sa 5000 KM. Riječ je o poslovnim idejama Anele Lonić (pravljenje torti i slastica), Sare Baroš (škola baštovanstva, uzgoja organskih sadnica i uzgoja banke sjemena), Sandija Čelikovića ( uzgoj lješnjaka i sadnica) i Iman Zulić ( profesionalne fotografije). Potvrde o uspješno okončanom apliciranju odabranim korisnicima danas je uručio bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić koji je zaželio puno uspjeha u realizaciji sve četiri poslovne ideje.

Kako je istaknuto, IMPAKT inkubator poslovnih ideja predstavlja sveobuhvatan program inkubacije poslovnih ideja odnosno podrške realizaciji poslovnih ideja i sastoji se preduzetničke obuke, pripreme i realizacije prezentacije poslovnih ideja, dodjele bespovratne finansijske podrške u iznosu do 5.000 KM za najbolje pozitivno ocijenjene poslovne ideje i stručnu i mentorsku podršku u daljem rastu i razvoju biznisa u skladu sa procijenjenim potrebama.

Investicijska fondacija IMPAKT Sarajevo i Projekat zapošljavanja mladih (YEP), koji se realizira uz podršku Vlada Švicarske, a koji su u periodu 2018.-2020. godine u saradnji sa preko 40 lokalnih zajednica i javnih službi za zapošljavanje u BiH realizirali YEP inkubator poslovnih ideja u kojem je podržano osnivanje preko 200 novih poslovnih poduhvata širom BiH, nastavljaju realizaciju aktivnosti koje se odnose na podršku razvoju preduzetništva i očuvanju radnih mjesta preduzetnika i malih preduzeća, a u saradnji sa lokalnim zajednicama, kantonima i službama za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini.

Kantonalna bolnica u Bihaću posegnuće i ove godine za kreditnim zaduženjem od dva miliona maraka kako bi se izbjegao bankrot i omogućilo normalno funkcionisanje ove zdravstvene ustanove.

Za pomenuto zaduženje Vlada USK je dala saglasnost ne nedavno održanoj sjednici, a očekuje se i zeleno svjetlo Skupštine USK, koja će uskoro o tome odlučivati, piše Poslovni dnevnik.

U rukovodstvu Kantonalne bolnice ističu kako se radi o redovnoj praksi zaduživanja, koja se realizuje svake godine, a kredit se uzima na period od 12 mjeseci.

Ova zdravstvena ustanova se već nekoliko mjeseci nalazi u velikim problemima nakon što joj je u nekoliko navrata bio blokiran žiro račun zbog tužbe dobavljača medicinske opreme koji zahtijeva naplatu zaostalih dugovanja.

Direktor Kantonalne bolnice Hajrudin Havić ističe kako se radi o dugu koji iznosi tri miliona maraka s uračunatim kamatama.

“Odranije plaćamo i druga dugovanja naslijeđena iz ranijih godina, i to samo kamate, tako da nam sve to stvara ogromne poteškoće u poslovanju”, kaže Havić.

Svake godine bolnica posluje s velikim gubicima, a najveći problem im je veliki broj neosiguranih lica na području Unsko-sanskog kantona. Evidencije pokazuju da na području ovog kantona, od ukupnog broja stanovnika, ima oko trideset posto neosiguranih lica, od čega je veliki broj njih u stanju zdravstvene i socijalne potrebe.

“Iako se u zakonskim rješenjima navodi da se prava neosiguranih osoba finansiraju iz budžeta kantona ili općina, to niko ne čini. Znači, troškovi liječenja takvih osoba padaju isključivo na bolnicu, a kasnije ih je nemoguće naplatiti”, kažu u ovoj ustanovi za Poslovni dnevnik.

Višegodišnje akumuliranje troškova u proteklim godinama rezultiralo je nemogućnošću da se izmiruju dugovi prema dobavljačima, kao i tekući troškovi poslovanja. Sve je to dovodi do blokada računa i prinudnih naplata, a takve situacije rješavaju se pozajmicama ili kreditima, pa su se godinama akumulirala dugovanja ove ustanove, koja sada iznose preko 12,5 miliona maraka. Dodatni problem predstavlja to što bolnica i dalje radi sa smanjenim kapacitetima, s obzirom na to da još nisu obnovljeni svi odjeli te zdravstvene ustanove stradali u velikom požaru koji se dogodio prije sedam godina.

(radiosarajevo.ba)

Nakon dva druženja održana u Startup studiju Bihaću i Startup studiju Banja Luka, sinoć (utorak 13.7.) je u Startup studiju Sarajevo održano treće okupljanje društvenih biznisa koje podržava Startup studio Fondacije Mozaik. Druženje pod nazivom Demo dan 2 u ova tri grada okupilo je mlade preduzetnike i preduzetnice koji vode 42 društvena biznisa širom Bosne i Hercegovine.

Prvo druženje održano je 6. jula u Startup studiju Bihać, gdje je gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić uručio nagrade dobitnicama i dobitnicima nagrada u okviru takmičenja #startupuj – prijavi svoju poslovnu ideju, koje se održalo za mlade na području Unsko-sanskog kantona. Prvo mjesto i novčanu nagradu od 800 KM na takmičenju osvojio je Adnan Toromanović sa idejom Podrum dizajn – concept store proizvodnja unikatnog namještaja, drugo mjesto i nagradu od 500 KM osvojila Iman Zulić sa idejom Iman Photography, dok je treće mjesto i nagradu od 300 KM osvojila Dalila Hajrulahović sa poslovnom idejom zdravih slastica Amal.

Na druženju mladih preduzetnika i preduzetnica u Startup studiju Banja Luka održanom 8. jula govorio je i Slaviša Blaženović, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Opštine Čelinac koja je u 2020. i 2021. godini podržala 15 malih biznisa mladih kroz Omladinsku banku Čelinac koju je osnovala Opština Čelinac u saradnji sa Fondacijom Mozaik. Na sva tri druženja, mlade preduzetnice i preduzetnici su imali priliku upoznati se novim servisima i prilikama koje Startup studio razvio u saradnji sa partnerskim organizacijama: “Gradimo ekosistem podrške za sve mlade koji žele razvijati svoje poslovne ideje. Zato nam je posebno važno što imamo partnere s kojima zajedno gradimo podršku prilagođenu potrebama svake mlade osobe koje želi da profesionalno uspije“ rekao je Dženan Šarić, direktor Startup studija Fondacije Mozaik.

Učesnice i učesnici sva tri Demo dana imali priliku upoznati se kreditnim programom Korak po korak koji je Startup studio razvio sa Sparkasse Bank. Predstavnici banke su upoznali male biznise sa jedinstvenom kreditnom linijom koja omogućava startupima do tri godine starosti posebne pogodnosti i pristup povoljnijim kreditnim sredstvima. „Sparkasse Bank BiH u 2021. godini fokus svog društveno odgovornog djelovanja stavlja na poduzetnički duh mladih i razvoj startup preduzeća. Vjerujemo da su ovakve inicijative koje potiču ekonomski oporavak zemlje od negativnih efekata pandemije Covid-19, ustvari i najbolji vid podrške zajednici. Sparkasse Banka želi dati vrlo konkretan doprinos i to ne samo kroz finansijsku podršku, podjelu svog znanja kroz mentorstva, nego i kroz specijalnu kreditnu liniju za startupe kroz program Korak po korak“, istakli su predstavnici Sparkasse Bank na događajima.

Pored informacija o kreditnom programu Korak po korak, mlade preduzetnice i preduzetnici su se upoznali sa programom podrške za razvoj e-commerce poslovanja koju je Startup studio razvio u saradnji sa Monri Payten i OLX koja omogućava malim biznisma lakše i jeftinije otvaranje digitalnih kanala prodaje. Orhan Gazibegović, menadžer za poslovni razvoj u Monri Payments o ovoj saradnji je rekao: „E-commerce još od vremena prije pandemija bilježi rast, a upravo je pandemija dovela do rapidne ekspanzije ovog značajnog segmenta i na našem tržištu. Mi smo prepoznali koliko je važno podržati startupe i male biznise da što adekvatnije odgovore na zahtjeve tržišta, te nam je velika čast objaviti uspostavljenu saradnju sa Startup studijem Fondacije Mozaik. Naš cilj je zajedno sa drugim partnerima maksimalno podržati mlade i razvoj njihovih biznisa“.

Do kraja prve polovine 2021. godine Startup studio je podržao 1381 tim mladih u razvoju njihovih poslovnih ideja, uložio u 170 prototipa te kroz partnerska ulaganja pokrenuo ili uložio u 168 društvenih biznisa mladih. Poziv za sve mlade osobe koje žele iskoristiti prilike koje nudi Startup studio je uvijek otvoren, a dodatne informacije su dostupne na www.startupstudio.ba ili zajedniciwww.lonac.pro. Prijave za program edukacije i kreditiranja Korak po korak moguće su i preko web stranice Sparkasse Bank www.sparkasse.ba.

(Avaz.ba)

Danas je na 15. sjednici GV Bihać usvojena inicijativa Elvire Selmanović, vijećnice Nezavisnog bloka o proglašenju “personama non grata”, osoba Petera Handkea, Emira Kusturice i Muharema Bazdulja.

“Peter Handke književnik je, nobelovac i negator genocida u Srebrenici, kao i njegovi prijatelji Muharem Bazdulj i Emir Kusturica.

Genocid u Srebrenici je nažalost najvažnija historijska istina koje se desila jednom narodu kojem i ja pripadam i jasno je da svaki normalan čovjek to osuđuje ali daleko veću težinu imaju konkretni potezi izvršnih i predstavničkih organa i sretna sam što su me moje kolege vijećnici podržali i što smo donijeli zaključak da ću Deklaraciju, zajedno sa stručnom službom GV pripremiti za prvu narednu redovnu sjednicu GV Bihać,” izjavila je vijećnica Selmanović.

Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, kazao je za N1 kako je situacija s migrantskom krizom bolja u tom kantonu, ali i da i dalje postoji nerazumijevanje vlasti za ovaj problem. Zbog nesuglasica na nivou USK-FBiH-BiH istakao je da se “često ponaša kao magare u magli”. Za migrantsku krizu je rekao da je “kao zemljotres koji ne može spriječiti”.

“To govorim za područje cijelog grada gdje je manji pritisak. Mi smo u 2019. godini imali grupe od po 200 migaranata i opsjedali su grad. S obzirom na to da nadležni bolje postupaju i vode ove postupke, situacija je poboljšana, radi se na unapređenju kampa Lipa. U Bihaću smo imali nekoliko divljih kampova pa smo na Štabu civilne zaštite donijeli odluku da poduzmemo čišćenje tih lokacija od smeća, a migrante smo izmjestili na druge lokacije”, istakao je Fazlić.

Oko 267 migranata je prebačeno u kamp Lipa jučer iz zapuštenog objekta Krajina-metal.

“Ostala je još veća grupa migranata u napuštenom objektu Energoinvesta, ali to je Sizifov posao jer ih prebacimo u Lipu i oni odu valjda zbog komunikacije zbog krijumčara. Situacija je u Lipi daleko bolja, imaju sve uslove za život i ima dovoljno mjesta za sve njih. Međutim, oni i dalje odlaze u napuštene prostore, u grad. Iako pravdaju svi da nemaju hrane, mislim da ne može biti gora situacija u Lipi od onih u šatorima i napuštenim objektima”, kazao je.

Divlji kampovi se ne mogu spriječiti

Kazao je da u ovakvim aktivnostima Grad Bihać troši svoj novac u velikoj mjeri.

“Ne može se nažalost spriječiti formiranje divljih kampova. To se samo mora fizički riješiti jer smo imali sitauacija da smo blindirali neke ulaze, iskrčili određena područja u šumama na poljima i kada je ljeto oni jednostavno prave više tih kampova. Kada je riječ o zimi nas najviše brine to što ništa nije urađeno na rasterećivanju Bihaća kada je riječ o migrantskoj krizi. Plašim se da kako zima dolazi da će biti problem s tim da nemamo gdje ljude smjestiti. Nije otvoreno dovoljno objekata, a sa svih strana dolaze ljeti u Bihać i onda mi koji smo najviše radili na stvaranju boljih uslova ispadamo nehumani”, naglasio je Fazlić.

U Bihaću je na divljim lokacijama trenutno oko 1.000 migranata.

“Generalno, sigurnosna situacija nije zabrinjavajuća i loša. Oni se često ponašaju kao vanzemaljci, traže hranu, vodu i slično nas ne primjećuju. Bilo je paljevina, određenih incidenata, ali to je uvijek tempirana bomba i stanje napetosti i mi ne možemo utjecati na to. Policija je iscrpljena, imaju loše uslove, a ovo sve već četiri godine traje”, naveo je.

Prepirka vlasti

Dodao je da je znatno bolja situacija i kada je riječ o državnoj i međunarodnoj pomoći.

“Sada je sve drugačije uređeno, ali me brine politička situacija jer je na kantonu jedna vlast u kojoj nema SDA, nego je NES lider. A na državnoj i federalnoj vlasti je glavna SDA, a meni je samo cilj da riješimo suštinske probleme, a nemamo koristi mi u gradu da se oni međusobno prepiru. Često problemi zbog toga proizilaze i ja se onda tu često ponašam kao ‘magare u magli’ jer bih volio da bude zajedništvo i da svi radimo na zajedničkom frontu. Ja se ovdje jednostavno ponašam kao da je zemljotres. Nisam ga prouzrokovao, ne mogu ga zaustaviti i mi jednostavno se možemo truditi naučiti živjeti s njim”, poručio je Fazlić.

Aerodrom Bihać – najvažniji projekat

Fazlić je govorio i o započetim projektima gdje je izdvojio i gradnju aerodroma u Bihaću te izgradnji cesta naglašavajući da je  sitakao da su započene određeni projekti kada je riječ potrebno u tom kontekstu održavati veze sa federalnim vlastima.

“Aerodrom je najvažniji i riječ je o projektu o 25 miliona KM, očekuje se da vlada usvoji taj utrošak sredstava i da se počne graditi pista. Ima i zainteresovanosti stranih investitora pa ćemo vidjeti da li ćemo i na taj način imati pomoć. Ima ljudi iz Dubaija, Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata koji bi željeli ulagati. Ukoliko bismo se svi potrudili da ovo završimo, pista od 1.200 metara bi mogla biti gotova početkom naredne, ali mislim da je realnije za dvije godine da bude gotova”, ispričao je Fazlić.

(N1)

Grad Bihać ove godine dodjeljivat će stipendije u iznosu od 40.000 KM.

U akademskoj 2021/2022. godini stipendirat će se 20 novih korisnika dodjelom stipendije redovnim studentima visokoškolskih ustanova koji studiraju na preddiplomskom (I ciklus) i diplomskom (II ciklus) studiju.

Dodijelit će se stipendije za deficitarna i ostala zvanja i to za deficitarna zvanja za prvu godinu studija: 5 stipendija, za deficitarna zvanja drugu i više godine studija: 5 stipendija, za ostala zvanja za prvu godinu studija: 5 stipendija i za ostala zvanja za drugu i više godine studija: 5 stipendija

Kako je istaknuto, akt kojim se utvrđuju deficitarna zvanja donosi gradonačelnik prije raspisivanja konkursa na osnovu podataka JU Službe za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona, a ako se ne prijavi dovoljan broj studenata deficitarnih zvanja, stipendije će se dodijeliti studentima ostalih zvanja prema utvrđenoj rang listi.

Visina stipendije utvrđuje se u mjesečnom iznosu od 200 KM po korisniku-stipendisti za deset mjeseci tekuće akademske godine.

Konkurs za dodjelu stipendija će se objaviti u jednim dnevnim novinama, na oglasnoj tabli Grada i na web stranici Grada.