Provođenjem aktivnosti održavanja Javnih rasprava na Nacrt „Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina“ u periodu 27.08.- 28.08.2018. godine su održane Javne rasprave u planiranim terminima. Javnim raspravama su prisustvovali predstavnici Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, a ispred nosioca izrade Nacrta plana IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo, Haris Mujkić koji je održao prezentaciju na Nacrt „Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina“.
U okviru planiranih aktivnosti, Javne rasprave su održane u gradu / općini Unsko-sanskog kantona u sljedećem rasporedu:
27.08.2018.godine u Općini Bosanski Petrovac i Gradu Bihaću, 28.08.2018.godine u Općini Sanski Most i Općini Ključ.
Provedene su konstruktivne i sadržajne Javne rasprave sa iznesenim sugestijama i prijedlozima na Nacrt Prostornog plana, kojima je dat značajan doprinos na sagledavanju potreba i prioriteta u okviru dugoročnih smjernica razvoja lokalne zajednice u pojedinim sektorskim oblastima, koji će u skladu sa strateškim dokumentima stvoriti mogućnost za zadovoljavanje potreba stanovništva odnosno općedruštveni razvoj grada / općine Unsko-sanskog kantona.
Značajne sugestije, primjedbe te prijedlozi sa Javne rasprave, biće cjelovito razmotreni da bi u daljnoj proceduri imali kvalitetan „Prostorni plan Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina“.
Imali su dječaci širom svijeta svoje idole: Zanettija, Maldinija, Tottija… I ako se pitate što nabrojane čini posebnima, onda su to njihove karijere koje su bile bez mrlje; čvrste, herojske, čiste. Igrali su dok god ih je tijelo služilo, a poslužilo je poprilično dugo.
Ima i BiH jednog takvog. Karijera Alena Mešanovića je za primjer i zaista podsjeća na karijere gore navedenih igrača. Borio se, od onih prvih dječjih nogometnih koraka, do danas, kada ima… Ma kad je već napunio 43?! I dok se njegovi vršnjaci i bivši saigrači uveliko posvećuju biznisu, porodicama i vlastitom zdravlju, Alen spremniji nego ikad.
“Jedan na jedan, igraj Alene…”, pjevali su svojevremeno Manijaci na Grbavici. Jedan na jedan, igra Alen. U 43. godini. I to vrlo uspješno. Zabija iz svake prilike koja mu se ukaže.
Danas igra za FK Omazići iz Banovića u Prvoj ligi Tuzlanskog kantona, ali magije, kako rekosmo, ne nedostaje. Pokazao je to u subotu protiv Jedinstva iz Lukavice. Pokazivat će to još neko vrijeme, jer kako je rekao za SportSport.ba – ne nazire se kraj.
“Mnogi me pitaju: ‘Pa, dokle Alene?’, ali kako sada nakon toliko godina da odjednom ostavim kopačke i zaboravim na loptu. Ne mogu jednostavno. Igrat ću još, mada nekada ima i utakmica kada vidim da ne ide više, ali, eto, mogu još sprintati koliko-toliko. U Omazićima sam inače i trener. Ne igram baš svaku utakmicu, obično odigram jednu pa propustim šest-sedam, sve zavisi od protivnika”, javio se Alen Mešanović za SportSport.ba, pa potom nastavio:
“Sve u svemu, simpatičan smo klub, trudimo se, borimo… Tu sam došao na nagovor prijatelja Emira Husanovića i Elvisa Čolića.”
Većini igrača s kojima dijeli svlačionicu po godinama može i otac biti.
“U klubu ima barem sedmorica igrača koji su godišta mojih sinova. Ali, nama to ne znači ništa, uveli smo novi termin – profesionalni amaterizam i toga se maksimalno držimo. Zna se kada smo ozbiljni, a kada ne… Ma, mi smo jedan poseban klub. Ima čak i igrača koji nikada nisu ni trenirali nogomet, ali je zanimljivo gledati ih kako s vremenom napreduju.”
Nema u Omazićima novca ni ugovora.
“Ma, kakav novac. Ovdje se radi o klasičnoj ljubavi prema nogometu, mada ima, naravno, i ljudi koji se trude maksimalno da nam pomognu. Sada nam je najveći problem što nemamo uopšte prostorije, niti stadion. Igramo kao izbjeglice. Selimo iz opštine u opštinu kako bismo odigrali utakmicu, iako je bilo obećanja da će se to riješiti, ali, kako kažu, psi laju a karavane prolaze. Valjda će se u dogledno vrijeme naći ravne zemlje da napravimo i taj stadion. Dotad ćemo se truditi da bilježimo što bolje rezultate, nakon dva kola smo na prvom mjestu.”
Priznaje da mu je lakše biti igrač nego trener.
“Igrač je najlakše biti. Tvoje je da treniraš, misliš o tome, sve ostalo je izvikano. Biti trener je mnogo teži posao, ali da se i to raditi uz malo mozga, psihologije i ljudskosti. Planiram se ovim baviti u budućnosti, to me ispunjava i vjerujem da ću napraviti nešto. Bilo je nekih ponuda u proteklom periodu, mada prilično je to sve bilo na drugom štapu, nikada nešto baš konkretno. Ima vremena, trenutno sam tu gdje jesam.”
Mešanovića mnogi uspoređuju sa Tottijem, ali čak ni legendarni Italijan nije uspio zaigrati u petoj deceniji.
“Haha, Tottiju je kraj bio u 40-toj. Ne zamaram se time koliko ću još dugo igrati, kao što sam rekao – dok ide, ide”, riječi su Mešanovića.
Mešanović je davno završio profesionalnu karijeru, pa se može reći da danas igra više rekreativno i iz zabave. Svojevremeno je igrao za Jedinstvo, Slobodu, Čelik, Željezničar, Krško, Hrvatski Dragovoljac…
Malena Dalal Omerović iz Bihaća, koja boluje od najopasnije vrste leukemije, jučer je ponovo smještena u bolnicu u Esenu, gdje bi joj, ako se sve bude odvijalo prema planu, 6. septembra trebala biti obavljena transplantacija koštane srži.
– Dalal će biti izolovana, radi sterilnosti. U srijedu počinje primati hemoterapiju – kazala je Selma Merdan, prijatelj porodice Omerović, navodeći da ova djevojčica, koja još nema ni dvije godine, ponovo počinje borbu za život.
Ljekari su roditeljima malene Dalal, govoreći o nuspojavama lijekova i same transplantacije, rekli da je moguće oštećenje i otkazivanje organa, ali i da u slučaju infekcije može doći do smrtnog ishoda.
Ipak, svi se nadaju najboljem, jer se hrabra lavica do sada izborila s brojnim nedaćama i sve podnijela uz osmijeh.
– Nikad nikome da dragi Bog ne da ovako da se osjeća kao što se osjećamo mi roditelji, živi, a umrli u duši. Dalal vam šalje osmijeh. Javit ćemo se, ako Bog da, za dva mjeseca dok sve ovo prođe – napisala je na društvenim mrežama majka malene Dalal Indira.
U Bihaćkom naselju Luke, prema riječima mještana, koji su redakciji portala posvjedočili fotografijama, migranti su razapeli šatore na šehidskom spomen-obilježju.
Podsjetimo, Grad Bihać je prema natpisima medija dao saglasnost za privremeni centar u kojem će biti smješteni migranti, a na kojem će im biti obezbijeđeni uslovi kada je riječ o higijeni i hrani.
Međutim, iako lokalna zajednica, Bišćani i Bišćanke sve čine kako bi bili dobri domaćini, pomogli ljudima u nevolji, dešavaju se ovakvi slučajevi koji uznemiravaju mještane.
“Migranti razapeli šator direktno na Šehidskom spomen obilježju MZ Luke i Titovom ružićnjaku. Kad zahladi znači možemo seliti iz kuća u šatore, a oni u naše domove.”, samo je jedan od komentara na ovaj događaj.
Da li smo se navikli na migrantsku krizu ili njen val stagnira, odnosno slabi, pokazat će se uskoro.
Projekat jedinstvene regionalne deponije za Unsko-sanski kanton u ovome trenutku je krajnje upitan, nakon što je nedavno uveden stečaj u preduzeću koje je formirano prije 12 godina u cilju realizacije tog projekta.
Ovo je potvrdio ministar za prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Vladi USK Jasmin Burnić, istakavši kako postoji realna mogućnost da Svjetska banka obustavi njegovo dalje kreditiranje.
Prema njegovim riječima, za funkcionisanje pomenutog preduzeća do sada je potrošeno 2,3 miliona maraka kreditnih sredstava, a ono se nikada nije počelo baviti djelatnošću zbog koje je osnovano.
Razlog tome je nemogućnost da se odredi jedinstvena lokacija za izgradnju pomenute deponije koja bi služila potrebama svih lokalnih zajednica u Unsko-sanskom kantonu.
Burnić podsjeća kako je posljednji pokušaj da se riješi ovaj problem bila odluka Skupštine USK da se deponija gradi na lokalitetu Karanovac, nadomak Bihaća.
“Zbog toga što su se protiv toga pobunili stanovnici okolnih mjesnih zajednica, resorno federalno ministarstvo uskratilo je izdavanje potrebnih dozvola. Nakon toga i Skupština USK bila je primorana da povuče svoju odluku o lokaciji”, kaže Burnić.
Prema njegovim riječima, tokom realizacije ovog projekta bilo je dosta nesporazuma na relaciji između kantonalnih i lokalnih vlasti, koje su uglavnom odbijale da ispunjavaju svoje obaveze kada je riječ o finansiranju pomenutog preduzeća. “Ne mogu naći racionalan razlog zbog čega je to tako, jer su i općine sudjelovale u odluci da se osnuje takvo preduzeće i bile njegovi suosnivači”, ističe Burnić. Predsjednik Skupštine Javnog preduzeća “Regionalna deponija USK” Sedin Šišić potvrdio je da je pokrenuta procedura stečaja u tom preduzeću nakon procjene da ono ne može nastaviti dalje s ovakvim načinom rada. “Preduzeće već dugi niz godina ne funkcioniše osim administrativnog dijela i ono nema smisla ako nema određenu lokaciju, odnosno mjesto gdje bi se gradio i nalazio centar za upravljanje otpadom. Sve drugo je uzaludno trošenje vremena i novca”, istakao je Šišić. Projekat izgradnje regionalne deponije u USK započeo je prije 12 godina i za njegovu realizaciju Svjetska banka je odobrila kredit u ukupnom iznosu od pet miliona maraka. Burnić je istakao kako se iz kantonalnog budžeta na godišnjem nivou izdvaja oko 100.000 maraka za servisiranje kreditnih obaveza.
Brojke
12 godina projekat nije zaživio
5 miliona KM ukupno odobrila Svjetska banka
100.000 KM izdvaja se iz kantonalnog budžeta na godišnjem nivou
Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona sa predstavnicima Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlade USK, razgovarao je danas sa predstavnicima menadžmenta i roditelja učenika OŠ Cazin 1. Tema sastanaka bila je proces izgradnje novog objekta ove škole i pripreme za odvijanje nastave dok se ne okončaju radovi i pripreme uvjeti za pohađanje nastave u novom objektu.
Kako je informisao Zlatko Sabljaković, direktor škole, grubi radovi na objektu su pri kraju, a tek nakon toga slijedi unutrašnje uređenje. Na žalost, radovi su kasnili zbog zastarjele dokumentacije, prikupljanje tokom višegodišnjeg čekanja na građevinsku dozvolu te dugotrajnosti postupaka javnih nabavki pa nova zgrada neće biti završena do početka nove školske godine.
Premijer Rošić i predstavnici resornog Ministarstva predložili su predstavnicima Vijeća roditelja da se konsultuju sa roditeljima i dogovore da li žele da se nastava za dio učenika, polaznika nižih razreda,u međuvremenu, organizuje u prostorijama objekta Gimnazije a u tom slučaju bi Vlada Kantona osigurala i prevoz za učenike.
Tokom naredba dva dana menadžment OŠ Cazin 1 i Vijeće roditelja izvijestiće o odluci te će Ministarstvo obrazovanja izvršiti pripreme za početak odvijanja nastave za učenike ove škole do završetka radova na novom objektu.
Muhamed Ramić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona i Haris Gavranović, direktor fondacije Talentium iz Sarajeva, potpisali su danas, (ponedjeljak, 27. augusta ) sporazum o suradnji.
Dogovorena je suradnja na promociji nauke i tehnologije, a naročito informatike i matematike, među učenicima osnovnih i srednjih škola, njihovim nastavnicima i roditeljima.
Fondacija Talentium već nekoliko godina organizira međunarodne izazove iz informatike i matematike „Dabar informatičar“ i „Klokan matematičar“.
Izazov „Dabar informatičar“ pruža priliku svima za jedan novi susret sa informatikom u svakodnevnom životu, i informatikom kao naučnom disciplinom. Poseban program za učenike, učesnike izazova, je prilika da tokom šest mjeseci kroz takmičenja i rješavanja zadataka nauče više o programiranju i algoritamskom rješavanju zadataka.
– „Svake godine u novembru dvije sedmice učenici rade popularne zadatke iz informatike pokazujući i razvijajući svoja znanja iz logike, kompjutacionog razmišljanja, sigurnosti na računaru. Nije takmičenje, nego masovnost učenja informatike. Nakon toga imamo cijeli program takmičenja, za ove najbolje gdje se oni mogu usavršiti i pokazati stvarna znanja, kazao je Haris Gavranović, direktor Fondacije Talentium iz Sarajeva.
U projektima fondacije Talentium do sada je učestvovalo 5.000 djece iz 100 škola sa područja cijele Bosne i Hercegovine. Projekt se ove godine prvi put implementira i u školama na području Unsko-sankog kantona. Realizacija projekta kreće u novembru a već od sepetembra kreću pripreme po školama.
– „Ministarstvo će koordinirati nastavnike matematike i informatike da se uključe i organiziraju, shodno mogućnostima škole i odzivu djece, a sve u cilju probližavanja ovih nauka djeci i uvođenja pozitivnih inovacija u sami nastavni proces“- kazao je Muhamed Ramić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona.
U drugoj fazi će se implementirati i projet „Klokan matematičar“, koji je sličan projektu „Dabar informatičar“, ali je naglasak na popularizaciji matematike, nauke koja je inače poznata kao teška i nauka od koje djeca nerijetko imaju strahove. Kroz projekt „Klokan matematičar učenici se „igraju“ matematikom, odnosno uče kroz zabavne igre i radionice.
U periodu 23.08.- 24.08.2018. godine održane su Javne rasprave na Nacrt „Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina“. Pored predstavnika Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Javnim raspravama je prisustvovao Haris Mujkić koji je ispred nosioca izrade Nacrta plana IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo, održao prezentaciju na Nacrt „Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina“.
Na osnovu planiranih aktivnosti, Javne rasprave su održane u gradu / općini Unsko-sanskog kantona u sljedećem rasporedu:
23.08.2018.godine u Gradu Cazinu i Općini Velika Kladuša, 24.08.2018.godine u Općini Bosanska Krupa i Općini Bužim.
Prisutni su na Javnoj raspravi svojim sugestijama i prijedlozima dali značajan doprinos na sagledavanju potreba i prioriteta u okviru dugoročnih smjernica razvoja lokalne zajednice u pojedinim sektorskim oblastima, koji će u skladu sa strateškim dokumentima stvoriti mogućnost za zadovoljavanje potreba stanovništva odnosno općedruštveni razvoj grada / općine Unsko-sanskog kantona.
Značajne sugestije, primjedbe te prijedlozi sa Javne rasprave, biće cjelovito razmotreni da bi u daljnoj proceduri imali kvalitetan „Prostorni plan Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina“.
Dana 27.08.2018.godine, PS obratio se I.A.rođen 1994.godine, koji je prijavio da čuje razbijanje stakla na trgovačkoj radnji koja se nalazi u mjestu Izačić, općina Bihać, vlasništvo K.H.rođen 1965.godine.
Izlaskom na lice mjesta policijski službenici PS Bihać, u unutrašnjosti trgovačke radnje zatekli su dva lica migranta iz Libije a radi se o A.Z.rođen 1988 godine i B.N.rođen 1988. godine, koji su uz upotrebu podesnog predmeta razbili izlog trgovačke radnje te ušli u istu.
Obilaskom lica mjesta u napuštenom stambenom objektu nepoznatog vlasnika, zatečena su još tri migranta a radi se o licu A.H. ( 1992. ) iz Sirije, H.M.( 1994. ) iz Libije i M.M( 1985. ) iz Iraka, koji su konzumirali alkoholna pića otuđena iz navedene prodavnice.
Uviđaj na licu mjesta obavili su istražitelji OKP PS Bihać, koji nastavljaju daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela iz člana 287 KZ F BiH „ Teška krađa“, dok je o događaju obavještena i Služba za poslove sa strancima.
Nakon gotovo 15 godina priča o gradnji regionalne deponije za odlaganje otpada u USK i potrošenog vremena u traženju lokacije došlo je do pokretanja stečajnog postupka u Javnom preduzeću „Reg-dep“.
Naime, kako ništa nije urađeno, osim što je potrošeno 2,5 miliona maraka kreditnih sredstava, Skupština ovog društva donijela je odluku o pokretanju procedure stečaja.
Osigurati sredstva
Sedin Šišić, predsjednik Skupštine, kaže da su osnovni razlozi što nije pronađena lokacija za gradnju moderne deponije, kako je to bilo predviđeno, zatim činjenica da su ovdašnje općine kao vlasnici prestale izdvajati sredstva.
– Naime, prvo je Kanton bio vlasnik, a potom je promijenjena vlasnička struktura i onda su općine preuzele vlasništvo i tada je došlo do zastoja u osiguravanju sredstava. A zašto, nije mi poznato – kaže Šišić.
Općinski sud u Bihaću imenovao je privremenog stečajnog upravnika koji bi trebao do polovine septembra utvrditi opravdanost pokretanja stečajnog postupka, a nakon čega će sud donijeti i konačnu odluku.
Situacija je krenula u ovom pravcu kada je bila izabrana lokacija na Karanovcu u bihaćkoj mjesnoj zajednici Ripač. Tamošnje stanovništvo se usprotivilo gradnji, kao što je ranije urađeno na prostoru Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca, tako da je Federalno ministarstvo uskratilo izdavanje okolišne dozvole, zbog čega je Skupština USK poništila odluku o gradnji deponije na tom lokalitetu.
Realne mogućnosti
Jasmin Burnić, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša, ističe da su ipak neke odluke ranije oko gradnje i formiranja preduzeća donesene mimo odluke Skupštine USK, odnosno mimo realnih mogućnosti.
Ipak, u tom vremenu na ime ovog projekta podignuto je 2,5 miliona maraka kreditnih sredstava od Svjetske banke koje su utrošene za plaće uposlenika i druge svrhe, a koje danas mora vraćati Kanton i Federacija.
Socijalni moment
Šišić ističe da je projekt deponije bio predimenzioniran i nije se mogao završiti. Naime, ne bi upotpunila socijalni moment, s obzirom na to da bi izgradnja i koncept upravljanja otpadom opteretio korisnike, građane, koji ne bi mogli podnijeti tako visoke troškove.
