Više hiljada migranata trenutno se nalazi u BiH, a mnogi od njih spavaju pod vedrim nebom i žive u teškim uslovima očekujući da će se uskoro prebaciti u zemlje EU. To je za sada skoro pa nemguće, budući da hrvatska policija ne dozvoljava ulazak migranata na teritoriju ove zemlje.

BiH se još uvijek teško nosi sa migrantskom krizom. Imajući u vidu da će za mjesec nastupiti hladnije vrijeme a za nekoliko mjeseci zima, postavlja se i pitanje hoće li vlasti uspjeti smjestiti sve migrante u zatvorene prostore.

Procjenjuje se da će u BiH tokom zime ostati preko 4.000 migranata.

Zabrinutost u vezi sa ovim potencijalnim problemom izrazio je i Peter Van der Auweraert iz Međunarodne organizacije za migracije u BiH.

“Mi moramo ubrzati proces smještaja ovih ljudi, jer ćemo u suprotnom imati ljude koji spavaju na otvorenom dok pada snijeg. Bit će to utrka s vremenom. Živjeti u takvim uslovima nije prihvatljivo ni tokom ljeta, a kamoli zimi”, rekao je Van der Auweraert.

BiH je pojačala nadzor nad granicama sa Srbijom i Crnom Gorom, ali to se do sada nije pokazalo dovoljnim. Procjenjuje se da u BiH još uvijek sedmično ulazi između 400 i 500 migranata. Većina migranata koji su u BiH i dalje se nalaze u Krajini.

Volonteri na terenu ističu da je situacija i dalje teška, te da nema dovoljno pomoći države.

“Mi smo u protekla četiri mjeseca iscrpili sve naše resurse. Samo bog zna šta će se desiti u narednom periodu”, rekao je Abdulah Budimlić, iz Crvenog križa u Bihaću.

Stanovnici Krajine navode da je državna vlast prepustila lokalnim zajednicama da se same bore sa ovim problemom.

“Za mjesec dana dolazi hladnije vrijeme i mislim da ćemo i dalje biti prepušteni sami sebi da rješevano situaciju sa migrantima”, rekao je Halid Dedić iz Bihaća.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kazao je da je BiH od EU dobila 6 miliona eura pomoći za migrantsku krizu.

“Mislim da ćemo imati dovoljno vremena da smjestimo migrante u prihvatne centre, da bi oni zimu mogli dočekati u humanim uslovima”, rekao je Mektić, prenosi AP.

Predstavnici Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona i organizacije Save the Children za Sjeverozapadni Balkan potpisali su jučer (četvrtak, 23. augusta ) Memorandum o suradnji u oblasti ranog rasta i razvoja djece, a u okviru projekta “Jačanja socijalnog uključivanja- jednako i kvalitetno obrazovanje za podršku uspješnog razvoja djece Sjeverozapadnog Balkana 2016-2018”.

Cilj projekta je omogućiti svoj djeci predškolski odgoj i obrazovanje u godini pred polazak u školu a u skladu sa Okvirnim zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju BiH. U prvoj fazi u školskoj 2018/19. godini planira se otvaranje i opremanje 8 centara i 15 učionica za rani rast i razvoj, a projektom bi u ovoj godini trebalo biti obuhvaćeno 250 djece. Pored toga, planirana je specijalistička obuka za profesionalce koji će primjenjivati Obavezni program. Za ovu intervenciju, Save the Children će osigurati finansijsku podršku u iznosu od 151.000 KM. „Cilj ovog projekta je omogućiti predškolski odgoj svoj djeci, posebno onima koji ne mogu ići u redovne vrtiće, iz socijalno ugroženih porodica, iz romskih porodica ili iz ruralnih odnosno područja udaljenih od grada i gradskih vrtića. Istraživanja su pokazala da djeca koja pohađaju predškolsku nastavu ostvaruju znatno bolje rezultate, a naš je cilj i obaveza da svoj djeci osiguramo jednaka prava, kazao je Ahmed Pjano, diretor Save the children za realizaciju programa za Sjeverozapadni balkan.

Save the Children za sjeverozapadni Balkan već 11 godina podržava pristup kvalitetnom programu ranog rasta i razvoja, doprinoseći kreiranju jednakih mogućnosti za sve dječake i djevojčice predškolskog uzrasta. I narednih će godina podržavati ovaj projekt a planira se da samim projektom bude obuhvaćeno što više djece.

„U projektu ce raditi nastavnici razredne nastave koji su sada na spiskovima tehnološkog viška. Tako da ćemo ovim projektom rješavati i njihov status. Djeca ce dobiti neophodno znanje za polazak u školu, socijalizaciju i navikavanje na školske obaveze, a roditelji ce sigurno biti sretni kada vide kako njihova djeca stiču nove prijatelje i nova znanja. Dakle korist od samog projekta je višestruka. Centre smo rasporedili po školama području cijelog Unsko-sanskog kantona tako da obuhvatimo što više djece iz područja udaljenih od grada, kazala je Albijana Trnavci, sekretar Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona.

Tokom septembra počet će obuka nastavnika i opremanje učionica po školama a sredstva za nabavku opreme osigurao je Save the children. Nastava ce se održavati od februara do juna naredne godine u posebno opremljenim učionicama po školama. Trajat će tri sata četiri puta sedmično, odnosno svako dijete mora proći minimalno 150 sati nastave u predškolskom odgoju i obrazovanju.

22. marta ove godine su pripadnici policije prema naredbi Tužilaštva USK izvršili pretres i izuzimanje dokumentacije i mobitela odgovornih radnika u Zavodu zdravstvengo osiguranja USK.

Prema pisanju medija, radilo se o izuzimanju dokumentacije vezane za određene javne nabavke u Projektu „Informatizacije“, koju je proveo ZZO USK.

U posljednjem periodu u ZZO USK su taj projekt isticali kao pozitivan, koji je donio, kako su kazali, velike uštede. Tužilaštvo USK je očigledno našlo određene sumnje da su se u okviru tog projekta dogodila određena krivična djela i zloupotrebe.

Portal normala.ba, je objavio da su u tom pretresu izuzeti mobiteli direktora ZZO USK dr. Almina Handanagića i njegove zamjenice Mirze Tatarević, a protiv njih postoji i naredba o provođenju istrage, navodi isti izvor.

Danas, 5 mjeseci nakon pretresa, prema riječima izvora bliskog ZZO USK, u toku je još jedna istraga koju provodi Tužilaštvo. Radi se o Finansijskom planu gdje je prema planu ZZO USK planirao utrošiti skoro 400.000 za održavanje informacionog sistema koji je donio enormne uštede. Postavlja se logično pitanje, o kakvim uštedama je riječ ako svake godine 400.000 KM košta održavanje sistema koji je prvobitno koštao preko 1 mil. KM.

Izvor blizak ZZO USK tvrdi da su glavni protagonisti druge afere informatizacije opet pomenuti dvojac koji je ostao bez “mobilnih aparata” u martu mjesecu ove godine.

Iz priloženog se jasno vidi iznos planiran za održavanje informacionog sistema, ali i način na koji će biti isti utrošen što potpuno odstupa od javnog poziva odnosno zakona o javnim nabavkama. Naš portal je u posjedu izjava članova komisije koja nije prihvatila ovakav plan, a predsjednik komisije je kompletan slučaj i prijavio nadležnim institucijama.

Dvadesetdvogodišnji mladić čiji su inicijali O.M. iz Bihaća zadobio je teške tjelesne povrede nakon što je izboden u sarajevskoj opštini Stari Grad, saopšteno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Mladić je prebačen u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu gdje su mu konstatovane povrede, pa je upućen na dalje liječenju na Kliniku za abdominalnu hirurgiju.

U saopštenju se navodi da je mladića pronašla policija sinoć oko 18.35 časova na stepenicama u ulici Pehlivanuša sa ubodnom ranom na leđima nanesenom oštrim predmetom od strane nepoznatog lica.

O događaju je obaviješten tužilac Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, a uviđaj na mjestu događaja su obavili policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo.

Službenici policije nastavljaju rad na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela, te identifikaciji i pronalasku izvršioca.

Naime, vozača je snimio radar u mjestu Kolunić u opštini Bosanski Petrovac kako upravlja vozilom brzinom od 53 kilometra na sat na dijelu puta na kojem je najveća dozvoljena brzina 60 kilometara na sat.

Vozač iz Livna dobio je kaznu zbog prespore vožnje.

Uprkos tome što vozač nije prekoračio najveću dozvoljenu brzinu u obavještenju o počinjenom prekršaju je navedeno kako je za spomenuti prekršaj predviđena novčana kazna u iznosu od 50 KM.

Premijer Unsko-sanskog kantona, Husein Rošić, posjetio je jutros, povodom Kurban-bajrama, migrante koji borave u bivšem Đačkom domu u Bihaću.

Svim migrantima, ali i aktivistima Crvenog križa, čestitao je Kurban-bajram.

Posebne riječi hvale upućene su svim aktivistima Crvenog križa koji i danas brinu o migrantima smještenim u ovom objektu, saopćeno je na oficijelnoj FB stranici Vlade USK-a.

Selam Midžić, predsjednik CK Bihać zahvalio je Medžlisu Islamske zajednice Bihać, koji je pomogao u organizaciji klanjanja Bajram namaza jutros u Đačkom domu kao i premijeru Rošiću i građanima koji su im se pridružili jutros da čestitaju migrantima praznik i obraduju djecu bajramskim paketićima.

– Bajram nas podsjeća na potrebu brige i solidarnosti prema svim ljudima i zato mislim da je posebno bitno da njegovu radost podijelimo sa onima koji su današnji praznik dočekali daleko od svojih kuća. Krajišnici su tokom ovih nekoliko mjeseci pokazali humanost prema migrantima. Hvala i ljudima iz Crvenog križa koji nesebično pomažu ovim ljudima već pola godine. Prije svega, ovoj djeci željeli smo uljepšati dan, da i oni osjete radost praznika. Možda su institucije države ovdje zakazale u odgovoru na krizu, ali mi, ovdje u Krajini, ljudski nismo, poručio je Rošić.

Nekoliko stotina migranata jutros je klanjalo bajram-namaz ispred objekta nekadašnjeg Đačkog doma u Bihaću, a među njima je bio i 25-godišnji Ali Tanweer, inače hafiz Kur’ana.

Tanweer je rođen u drugom najvećem pakistanskom gradu Lahoreu, sjedištu pokrajine Punjab. Sa 17 godina postao je hafiz Kur’ana, a u tamošnjoj lokalnoj školi podučavao je mlađe naraštaje Svetoj knjizi islama. Ipak, vremenom je shvatio da mu takav način života omogućava tek puku egzistenciju te je odlučio napustiti rodni kraj i uputiti se ka zemljama Zapadne Evrope.

“Iz Pakistana sam krenuo prije dvije godine, poslije toga došao u Iran, zatim Tursku, nakon toga u Grčku, Makedoniju, Srbiju te stigao u Bosnu prije tri mjeseca. Stigao sam u ovdje u Bihać, a živim i spavam u Đačkom domu”, priča Tanweer svoju životnu.

Bajram u Bihaću

Naš sagovornik ističe da mu je veoma drago da je bajram dočekao baš u ovom gradu, no napominje da su mu emocije podijeljene.

“Danas sam sretan i tužan. Radostan sam jer je bajram, a tužan jer ovdje nemam nikog od porodice, svi su u Pakistanu”, kaže Tanweer.

On ističe da je sa majkom posljednji put komunicirao prije mjesec i po, dok se sa ocem čuo prije 4 mjeseca.

“Kada sam pokušao preći hrvatsku granicu, policajci su mi uzeli telefon, razbili ga i bacili. Tako da od tog momenta nemam više telefona. Imam jednog prijatelja ovdje koji mi ponekad posudi telefon da pozovem svoje roditelje. Posljednji put kada sam zvao majku, jako se uznemirila i od tog momenta se razboljela. Mislim da je više neću ni zvati jer me strah da bi moj poziv mogao pogoršati njeno zdravstveno stanje i jako mi je teško zbog toga”, govori naš sagovornik.

Na pitanje koliko mu je bilo teško protekle dvije godine, kao vjerniku, obavljati najosnovnije dužnosti, poput molitve, a pogotovo uzimajući u obzir da je hafiz i da stečeno znanje mora konstantno obnavljati, Ali govori da mu je bilo veoma teško.

“Imam maleni Kur’an uz sebe i trudim se svaki dan da učim i ponavljam. Ponekad je to nemoguće, jer su uslovi kojima boravim katastrofalni, krenuvši od čistoće prostora do policije i granice. No, trudim se biti uporan i hvala Bogu na svakom stanju”, dodaje.

On kaže da voli ljude u Bosni, napominjući da su dobri i ljubazni.

Želi u Španiju ili Francusku

“Mogu reći da mi se ova zemlja toliko svidjela da sam čak razmišljao da bih mogao ostati ovdje. Upoznao sam i dosta prijatelja iz Bosne koji su mi rekli da bih trebao ovdje ostati, no ne sviđaju mi se vlasti koje uopće ne pomažu izbjeglicama i migrantima i neće tako pomoći ni meni. Za nas tu nema posla, ne možemo dobiti pasoš, tako da sam jako zbunjen. Vjerujte da ne znam šta da radim. Pet puta sam pokušao preći hrvatsku granicu, no svaki put me uhvatila njihova policija. Htio bih otići u Španiju ili Francusku”, priča Tanweer.

On govori da je u proteklom periodu obišao veliki broj džamija BiH i da su mu se jako svidjele.

“Imate jako lijepe džamije i dobre imame. Skoro svaki dan, od kako sam u Bosni, trudim se da idem u džamije. Moram priznati da sam čak razmišljao da apliciram vlastima u BiH kako bih možda jednog dana mogao raditi u nekoj školi i podučavati Kur’anu, jer sam primijetio da ljudi ovdje slabo drže do vjere, ali i ne poznaju najbolje svoju vjeru. No znam da je to praktično nemoguće, tako da ćemo vidjeti kakva je sudbina”, kaže za kraj razgovora Tanweer.

O aktuelnoj migrantskoj krizi koja se najviše reflektira u Gradu Bihaću danas su u Bihaću razgovarali Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća i NJ.E. Reinout Vos, ambasador Kraljevine Holandije u BiH. Kako je istaknuto na današnjem sastanku, građani Bihaća zajedno sa lokalnim vlastima i brojnim nevladinim udruženjima i međunarodnim organizacijama pomogli su migrantima koji borave u Bihaću, istovremeno očekujući konkretan angažman državnih institucija u čijoj je i nadležnosti ovaj problem.

“Prvi put sam u Bihaću i ono što sam vidio i čuo, a odnosi se prihvat migranata u Bihaću moram reći da bi bihaćki primjer mogao služiti kao primjer Evropi kako su građani Bihaća i lokalne vlasti zbrinuli sami ove nesretne ljude. Naravno, ovo nije problem samo grada Bihaća već svih nadležnih institucija u BiH i stoga nas u narednom periodu očekuje nas zajedničko rješavanje i djelovanje kako bi smo ovaj problem rješili”- kazao je ambasador Vos.

Nakon sastanka, gradonačelnik Fazlić i ambasador Vos obišli su migrante u Đačkom domu i hotelu Sedra, upoznavši se na licu mjesta sa stanjem na obje lokacije u kojima borave migranti.

“Ambasador je imao priliku vidjeti u kakvim uslovima borave migranti u Bihaću i vjerujem da će svoje utiske prenijeti nadležnim u svojoj zemlji i Evropskoj Uniji, jer bez njihove pomoći i uključivanja državnih institucija mi ćemo i dalje imati problem u gradu, odnosno imati ćemo 700 migranata u Đačkom domu, uništene Boriće, partizansko groblje i općenito pritisak na naš grad”- kazao je gradonačelnik Fazlić.