S obzirom na to da su u posljednje vrijeme mnogi građani Unsko-sanskog kantona bili žrtve lažne nagradne igre, saopćenjem za javnost oglasio se MUP.

Istaknuto je kako Sektor kriminalističke policije, Uprave policije, MUP USK postupa pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Bihać, u predmetu prijave M. E. iz Bihaća, protiv NN počinitelja ili više njih, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo “Računalna prijevara” iz člana 395. stav 1. KZ FBiH.

Predmetno krivično djelo izvršeno je na način da je oštećeni M. E. dana 25.09.2019. godine u 10,44 sati, putem aplikacije „Viber“ dobio poruku sa logom „Raiffeisen“ banke, sa broja telefona 061/510-987, na svoj telefonski broj, sa sadržajem „da je isti dobio nagradni bon od „Raiffeisen“ banke u iznosu od 100 konvertibilnih maraka jer je isti dugogodišnji klijent banke“, te da uslika i pošalje svoju bankovnu karticu, što je prijavitelj i uradio, da bi neposredno prije prijave pokušao da podigne novac na bankomatu, što mu nije uspjelo pa se obratio u poslovnicu „Raiffeisen“ banke gdje su mu saopštili da je preko navedene kartice vršeno dvanaest internet transakcija, te da „Raiffeisen“ banka nije ogranizator navedene nagradne igre i da je bankovna kartica zloupotrebljena odnosno krivotvorena.

Provođenjem daljih istražnih radnji od strane Policijskih uprava sa područja Federacije BiH, dostavljene su informacije da su na njihovom području evidentirani slučajevi sa identičnim načinom izvršenja, gdje se NN počinitelji putem društvene mreže „Viber“ lažno predstavljaju, nakon čega putem poruke oštećena lica obavještavaju da su dobitnici lažne nagradne igre a radi preuzimanja nagrade moraju dostaviti svoje lične podatke i fotografiju bankovne kartice, prenosi Hayat.

U vezi gore navedenog, s ciljem preventivnog djelovanja i sprečavanja izvršenja krivičnih djela, obavještavamo građane da svoje lične podatke i fotografije ličnih dokumenata ne dijele odnosno ne šalju putem društvenih mreža ili elektronske pošte, jer je jedini cilj izvršioca od građana pribaviti lične podatke u svrhu zloupotrebe i sticanja protupravne imovinske koristi – saopćeno je iz MUP-a USK.

(hayat.ba)

Sve više poznatih dama na društvenim mrežama hvali se isklesanim tijelom i zategnutom linijom.

Ovaj trend nije zaobišao ni naše dame, te vam donosimo sedam najzgodnijih dama koje na Instagramu svoje pratioce ostavljaju bez daha.

Jedna od zaštitnica zdravog života i treninga je svakako manekenka Amra Džeko koja bez obzira na dva poroda koja je imala u kratkom vremenskom periodu izgleda nikad bolje.

Manekenka Sarah Čerkez svoju vitku liniju duguje zdravoj ishrani i jogi koju svakodnevno prakticira.

Zeničanka Emina Hećimović s trenutnom adresom u Americi, uspješni je fitnes model, instruktorica i pobornica zdrave hrane. Zdrav način života njen je „must have“ i svakodnevica.

Sarajevska manekenka Ema Golijanin s adresom u Los Anđelesu, poznata je po tome da jako vodi računa o svom tijelu, zbog kojeg često nosi revije donjeg veša u Americi.

Banjalučanka Milena Tunguz svakodnevno objavljuje video snimke svojih napornih treninga kako bi briljirala na brojnim kastinzima i dobile velike kampanje.

Pjevačica Rialda jedna je od rijetkih pjevačica u našoj zemlji koja brine o svom izgledu, ali i kondiciji za brojne nastupe.

Manekenka Ana Marija Jurišić još je jedan primjer da se uporan trening i rad isplate.

Ova ljepotica poznata je po svojoj ustrajnosti, te je jedna od rijetkih koja nije posustala na putu dobre forme ali i izbalansirane ishrane.

(avaz.ba)

Skulptura “Djevojka sa Une”, jedan od simbola grada Bihaća, danas će biti transportovana u licencirani restauratorski atelje u Zagrebu, gdje će narednih dana biti sanirane pukotine koje su se pojavile na skupturi te presvučena novim slojem bronze koji će joj vratiti prvobitni sjaj.

Autor skulpture koja više od tri decenije krasi Bihać je Vladimir Herljević, koji će također i vršiti nadzor nad restauracijom tog djela.

Herljević je rođen 1930. godine u Varešu (Bosna i Hercegovina), 1951. godine upisuje se na zagrebačku Akademiju likovnih umjenosti na kojoj diplomira 1956. godine u klasi Antuna Augustinčića, profesora u čijoj je Majstorskoj radionici proveo više od dva desetljeća.

(akta.ba)

“Povodom aktuelnih dešavanja u radu Skupštine USK-a, neodržavanja 8. redovne sjednice, te najava oko mogućih novih koalicija, smjene Vlade USK-a i imenovanju nove”, Klub zastupnika SBB-a u Unsko-sanskom kantonu odlučio se obratiti saopćenjem za javnost.

Iz SBB-a kažu kako “poštuju i cijene partnerske odnose SBB, SDA i DF-a, te politički dogovor lidera navedenih stranaka radi uspostave vlasti na državnom i federalnom nivou, što je u interesu građana Unsko-sanskog Knatona.”

Međutim navode kako “navedne sporazum nije moguće realizirati za područje USK-a, jer se kao četvrti partner u skupštinskoj većini pojavljuje Laburistička stranka, kojom upravlja i čiju politiku predvodi Fikret Abdić, osuđenik za ratne zločine na području Krajine.”

Naveli su kako većina članstva i glasača, te klub zastupnika SBB-a ne prihvata partnerstvo s Fikretom Abdićem, ta da će za buduće političko djelovanje tražiti jasne upute viših organa SBB-a.

“Zastupnici SBB-a nisu spremni kanton dovesti u stanje izoliranosti kao što je to slučaj s općinom Velika Kladuša od lokalnih izbora 2016. godine kada je na čelo općine došao Fikret Abdić”, navodi se.

Istaknuto je i kako će Klub zastupnika SBB-a nastaviti podržavati sve reformske procese na području kantona, te da će dati punu podršku stabilizaciji budžeta kantona i podržavati i dalje sve projekte od interesa za građane svih gradova i općina na području kantona.

(radiosarajevo.ba)

Na stotine migranata dnevno odvrati se od ulaska u zemlju, Granični prijelazi Bijeljina i Trebinje pod posebnim nadzorom.

Pred granicom Bosne i Hercegovine, pretežno na njenom istočnom dijelu, dnevno čeka po skoro hiljadu migranata kako bi pokušalo ilegalno ući u našu zemlju i dočepati se Evropske unije, otkriva “Dnevni avaz“.

Netačni navodi

Pokazuju to i operativni podaci Granične policije BiH, koji se danima nadljudskim naporima bore da spriječe njihov ulazak, najvećim dijelom iz pravca Srbije. No, napori se vode i da se spriječi ilegalni ulazak iz naše zemlje u Hrvatsku.

Nakon što je prošle sedmice u dane vikenda spriječen ulazak više od 250 migranata, ova brojka se proteklih dana udvostručila, pokazali su podaci policijskih agencija, koji su u posjedu “Avaza“.

Na taj način su demantirani navodi čelnika Ministarstva sigurnosti BiH da je smanjen broj pokušaja ulaska migranata u BiH.

Dok Vijeće ministara čeka nove zvanične podatke o ilegalnim migracijama za prvih sedam mjeseci, slika na terenu je više nego alarmantna.

Granična policija je samo prvog dana vikenda spriječila ulazak više od sto migranata iz Pakistana, Alžira, Maroka, Tunisa… U dva dana vikenda spriječen je ulazak više od 300 migranata.

Na Graničnom prijelazu Zvornik spriječen je ulazak 26 osoba, za koje nije bilo moguće utvrditi iz kojih su država, a nekoliko sati poslije na Graničnom prijelazu Izačić spriječen je pokušaj ilegalnog prelaska državne granice prema Hrvatskoj. Čak 53 osobe spriječene se da ilegalno prijeđu državnu granicu. Ova brojka je iz dana u dan sve veća.

Mahom Iračani

No, operativni podaci pokazali su da je istog dana na Graničnom prijelazu Bijeljina zatečeno pet državljana Iraka bez dokumenata. Graničari su imali pune ruke posla i na graničnim prijelazima Velika Kladuša, Trebinje, Čajniče, Vinjani, Hum i Izačić.

Krijumčari prave probleme

Poseban problem graničarima prave i krijumčari. Samo u jednom danu spriječeno je krijumčarenje 13 državljana Pakistana, a krijumčari za prijevoz migranata koriste čak i maloljetne osobe.

Utvrđeno je da za te usluge naplaćuju i do 400 eura po osobi.

(avaz.ba)

Evropska unija je nedavno obezbijedila dodatnih 14,8 miliona eura bespovratnih sredstava za nastavak podrške Bosni i Hercegovini u oblasti migracija i upravljanja granicama u kontekstu povećanog broja migranata i izbjeglica prisutnih u zemlji od kraja 2017. godine.

To uključuje 13 miliona eura podrške za upravljanje migracijama – za koje je nedavno potpisan Sporazum o implementaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) i 1,8 miliona eura humanitarne pomoći koju pruža Evropska komisija za humanitarnu pomoć i odjel za civilnu zaštitu (ECHO).

U okviru projekta, izvršena je nabavka dva nova kombija, ukupne vrijednosti više od 56.000 eura (110.400,00 KM) Službi za poslove sa strancima koja će službenicima uveliko olakšati rad na terenu, a što je do sada bio veliki izazov. Ova vozila će Službi pomoći u obavljanju redovnih aktivnosti.

Ključeve dva vozila je preuzeo direktor Službe za poslove sa strancima g. Slobodan Ujić, a uručio ih je g. Peter Van der Auweraert, Koordinator za Zapadni Balkan i Šef misije u Bosni i Hercegovini ispred Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

Služba za poslove sa strancima će dodatno biti obogaćena sa IT opremom i softverom za unaprijeđenje upravljanja granicom i migracijskim tokovima u Bosni i Hercegovini, a ovu vrijednu opremu i softver će također obezbijediti Evropska unija.

“Zahvaljujemo se Evropskoj uniji na ovoj vrijednoj donaciji. Vozila će biti od velike pomoći našim službenicima koji imaju mnogo veći obim posla usljed prisustva migranata u državi”, rekao je g. Ujić.

Dosadašnja pomoć obezbijeđena sredstvima EU Službi za poslove sa strancima uključuje dva vozila kao i u jačanje kapaciteta kroz finansiranje dodatnih službenika u terenskim centrima i privremenim prihvatnim centrima.

Sredstva za projekat “EU podrška upravljanju migracijama i granicom u BiH” su obezbijeđena kroz posebnu mjeru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Projekat implementira IOM u partnerstvu s UNHCR-om, UNICEF-om, UNFPA-om i Danskim vijećem za izbjeglice (DRC-om).

Specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za ljudska prava migranata Felipe González Morales boravi u višednevnoj posjeti Bosni i Hercegovini. Tokom boravka specijalni izvjestilac će ocijeniti zakone, politike i prakse, kao i njihov uticaj na ljudska prava migranata.

Specijalni izvjestilac razgovarao je sa premijerom Unsko-sanskog kantona Mustafom Ružnićem i policijskim komesarom Mujom Koričićem.

Po završetku posjete, González Morales će 1. oktobra u Sarajevu iznijeti zapažanja.

U sklopu projekta koji finansira Evropska unija, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) je danas uručila pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, donaciju u vidu opreme koja im je neophodna u svakodnevnom obavljanju posla.

Ovom donacijom, policijski službenici u Unsko-sanskom kantonu će biti ojačani sa:

• 35 radio uređaja i laringofona u vrijednosti BAM 41,775.00
• 15 etilometara sa pripadajućim printerima u vrijednosti BAM 31,035.00
• 45 računara te projektorom, ukupne vrijednosti BAM 47,455.00

Opremu je uručio Vladimir Mitkovski, IOM koordinator za migracijsku situaciju u Unsko-sanskom kantonu, komandiru Jedinice za specijalističku podršku pri Ministarstvu unutrašnjih poslova USK Avrudinu Muminoviću.

“Vrijedna donacija Evropske unije u opremi koju je Uprava policije MUP-a USK danas primila, predstavlja izuzetan doprinos u radu policije USK na uspostavljanju sigurnosti na području našeg kantona, kako za građane USK-a tako i svih onih lica koja privremeno borave ili su u tranzitu preko Bosne i Hercegovine. Zahvaljujem se donatoru kao i IOM-u koji su prepoznali važnu ulogu policije u rješavanju problema migracija u našoj državi i očekujem da će nas Evropska unija, kao i IOM i u idućoj godini aktivno podržavati u svim našim aktivnostima koje su vezane za problematiku migracija”, rekao je Mujo Koričić, policijski komesar Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a.

Projekat “EU podrška upravljanju migracijama i granicom u BiH” finansira Evropska unija u vrijednosti od 14,8 miliona eura, a implementira IOM u partnerstvu s UNHCR-om, UNICEF-om, UNFPA-om i Danskim vijećem za izbjeglice (DRC-om).

U Centru za borbenu obuku Oružanih snaga BiH na Manjači organizovan je Dan za posjetioce na kojem su bili prisutni predstavnici Parlamentarne skupštine BiH, Ministarstva odbrane BiH, Zajedničkog štaba OS BiH, Štaba NATO-a u Sarajevu, EUFOR-a, komandi jedinica OS BiH, vojno-diplomatskih predstavnika u BiH i predstavnika civilnih organa vlasti u BiH.

Prisutni su bili i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti USK.

U okviru sajma EKOBIS ministar Alagić učestvovao u panel – diskusiji „Cestovno povezivanje Unsko-sanskog kantona sa Sarajevom“

Dana 13.9.2019. godine ministar Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Adnan Alagić u okviru održavanja 17. međunarodnog sajma ekologije EKOBIS – 2019., učestvovao je kao panelist na temu  „Cestovno povezivanje Unsko-sanskog kantona sa Sarajevom“.

Panel diskusiju organizovale su JP Ceste Federacije a učesnici pored ministra Adnana Alagića i predstavnika ovog preduzeća, bili su još predstavnici JP Autoceste Federacije BiH, predstavnik Privredne komore USK, te predstavnik Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu.

Svrha panel-diskusije bila je da se pokuša dati odgovor na pitanje, zašto još uvijek nema brze ceste Bihać – Sarajevo. U zanimljivoj diskusiji koja je uslijedila i koja je zbog atraktivnosti teme bila posjećena od strane gostiju, pitanje izgradnje brze ceste, razmatrano je sa svih aspekata. Ovo je bila prilika da ministar Adnan Alagić istakne, kako je u zadnjih godinu dana vidljiv napredak u komunikaciji između lokalnih, kantonalnih i federalnih institucija, što za rezultat ima brže izdavanje dozvola i saglasnosti u svrhu pripreme projektne dokumentacije. Ali, također je istakao, da postoji i dio pitanja koji se odnosi na imovinsko-pravne odnose, i da je to nivo odgovornosti nižih nivoa vlasti, ali i samih građana vlasnika parcela koji ponekad nemaju razumijevanja za ovakvu vrstu projekata koji imaju javni interes.