– Mislim da je američki predsjednik u totalnoj zabludi ili pogrešnim predodžbama, klimatske promjene su stvarne. Ovdje u BiH imamo klimatske promjene, to svi vidimo, suše, poplave, kao i u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji. Veliki broj egzaktnih pokazatelja i eminentnih stručnjaka na to upućuje.

Pluća regije

Mi, kao ljudski rod na planeti, imamo samo još desetak godina da poduzmemo nešto prije nego zauvijek prođe vremenski prozor u kojem je bilo moguće djelovati. Ako klimatske promjene ne svedemo na neke kontrolisane relacije, bojim se da će one postati nepopravljive. Samo na području Dalmacije ove godine bilo je 90 uzastopnih dana bez kiše, to je rezultiralo brojnim požarima, klimatske promjene utiču i na naše šume, na pluća naše regije.

Ali, ne u tolikoj mjeri koliko čovjek?

– Istina, naše šume su ugrožene, a najviše je do ljudskog faktora. Mi u BiH nismo imali velikih devastacija od požara, dok je čovjek, koji jeste problem, i dalje nepoznanica, jer u našoj zemlji nikad nije utvrđen obim pustošenja šuma zbog ljudskog faktora. Na sreću, naše šumsko preduzeća još gazduje pozitivno. Drugdje u Federaciji gazduju s gubitkom, frapantan je podatak iz srednje Bosne, gdje kažu da su ilegalne sječe šume dostigle 50 posto ukupne sječe. Van pameti, ako šumsko privredno društvo imenovano od države za gazdovanje šumama, sa tolikom mehanizacijom za izvlačenje i kooperantima, usiječe šume u istom omjeru koliko je i one ukradene, ko je onda taj koji ima tolike mogućnosti da krade od države?

Pravosuđe USK-a još vodi velike predmete protiv ključnih ljudi Unsko-sanskih šuma, a prije toga i Kantonalne uprave za šumarstvo. Šta Vi mislite o tome?

– Nisam baš detaljno upoznat sa tim predmetom, ali s obzirom na to da postoji interes državnih institucija za provedbu zakona, eto vam i jednog od razloga zašto su šume u našem kantonu i bolje očuvane od, recimo srednje Bosne. Ali, kakav je trend kod obnovljivosti resursa, mi ne znamo. Da li se radi dovoljno na pošumljavanju?

Nulta politika

U modernom svijetu je to nulta politika, koliko se posiječe da se toliko posadi. Ja vjerujem da kod nas nije ni u zakonskom obimu koliko bi se moralo. Jednostavno, nemamo nikakvih saznanja o tome koliko je šume pošumljeno, a koliko posječeno.

Tvrdite i da zbog krize na tržištu peleta opet bivaju ugrožene šume kao i kod sječe?
– Naravno, treba biomasu uzimati iz šume po strogo utvrđenim normama, ako se otpadna šuma iskoristi u omjeru većem od 50 posto, onda mlada šuma ostaje bez hrane. Treba biti oprezan da se to ne naruši.

Kakvo je stanje na polju inovacija u BiH danas?

– U ono vrijeme dok sam vodio udruženje, pored inovatora seniora, individualnog rada, posebna aktivnost bila je posvećena srednjoškolcima inovatorima. Značajan broj njih imao je međunarodne izlaske, na sajmove inovacija. Ovo je sad njihovo vrijeme, ali stanje se nije promijenilo nabolje. Osim puke registracije patenata, vrlo je malo rezultata, ostvarivanja i realizacije istih. Samo ako inovator ima svoja sredstva, onda može imati i tu jedinu mogućnost da realizira svoju inovaciju. I onaj koji je ostvario rezultate, došao je do njih samofinansirajući se.

Radovi na izgradnji nove zgrade Kantonalnog suda u Bihaću u punom su jeku, a završetkom radova koji se očekuje do kraja godine, ova institucija konačno će steći adekvatne uslove za rad svojih uposlenika, a time i kvalitetnijih usluga građanima.
Radovi na izgradnji novog objekta Kantonalnog suda u Bihaću započeli su u avgustu 2016. godine. Nakon nešto više od godinu dana, zgrada je dobila vidljive konture i planirane gabarite, a radovi polako ulaze u završnu fazu.

“To bi trebala biti jedna funkcionalna i moderna zgrada koja će ponuditi sve ono što jedan sud treba imati za duži vremenski period. Navest ću samo primjer pritvorske jedinice. Sadašnja pritvorska jedinica smještena je na ulazu u sadašnju zgradu. To je mala sobica u koju se dovode osobe lišene slobode iz zatvora, totalno neuslovna. Jedan ambasador, kada je to vidio, začudio se u kakvim uslovima radi Sud”, rekao je za Klix.ba Nikola Findrik, ministar pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona.

Sredstva za izgradnju nove zgrade Suda osigurala je Evropska unija u iznosu od 1.615.000 eura, a s ciljem unaprjeđenja radnih uslova u Sudu koji je nadležan za procesuiranje ratnih zločina i drugih teških krivičnih djela sa područja Unsko-sanskog kantona.

Vlada USK je ranije osigurala sredstva za kupovinu zemljišta u iznosu od oko 815.000 KM, a po završetku izgradnje objekta, prema ranijim najavama, Vlada će finansirati opremanje nove zgrade, za što će se u budžetu za 2017. godinu izdvojiti milion maraka. Ta sredstva iskoristit će se za uređenje enterijera zgrade, kupovinu novih stolica, stolova, ormara, opremu novog arhiva i brojne druge stvari potrebne za normalan rad svih budućih uposlenika.

“Radovi su mogli biti i ranije okončani jer je za završetak bila predviđena godina dana, no po zahtjevu izvođača radova Evropska komisija je dozvolila produženje roka, budući da se na samom početku radova, odnosno iskopavanjem terena, neplanirano naišlo na dosta kamena u zemlji, pa je to oduzelo vremena izvođaču”, istakao je Findrik.

Inače, Kantonalni sud u Bihaću trenutno dijeli zgradu sa Općinskim sudom, zbog čega nema dovoljno sudnica, arhive, kancelarija i drugih javnih prostorija.

“Nova zgrada bi trebala dobiti i novu kvalitetnu arhivu, očekuje se povećanje broja predmeta i njihovo funkcionalnije rješavanje. Zgrada će imati dovoljan broj sudnica, što znači da će se moći zakazivati i više paralelnih ročišta”, rekao je Findrik.

On je istakao da Ministarstvo pravosuđa i uprave USK nije direktno uključeno u realizaciju projekta, već djeluje kao posrednik u svim aktivnostima i razgovorima između Evropske komisije, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Kantonalnog suda USK.

Lokacija nove zgrade suda je u Borićima, u blizini Islamskog pedagoškog fakulteta i stadiona Jedinstvo. Radove izvodi konzorcij građevinskih kompanija “Prijedor-putevi 2” i “Elektrometal” Cazin, a nadzor nad radovima vrši Institut IGH Zagreb, ured Mostar.

Projekt je dio šireg paketa pomoći EU za sanaciju zgrada sudova i tužilaštava širom Bosne i Hercegovine, u okviru podrške jačanja vladavine prava u BiH, a prema ranijim najavama projekt bio trebao biti završen do kraja ove godine.

Nakon što je u srijedu medvjed “posjetio” pčelinjak bihaćkog pčelara Armina Nuhanovića, ovaj mladi pčelar sa svojim je ocem uveo dežuru na pčelinjaku.

Da nije žalosno, bilo bi smiješno, kažu Nuhanovići, pokazujući nam čime to namjeravaju otjerati i prestrašiti medvjeda.

– U opticaju su šerpe, tepsije, petarde…oružje ne posjedujemo, a bilo bi i bezvrijedno jer je medvjed zaštićeniji od nas, u grubom prijevodu, odgovarali bi više da ubijete medvjeda nego čovjeka, kaže Nuhanović, te dodaje:

– Bilo je ljudi, podsmjehuju nam se, ali, nije smiješno vjerujte. Pa medvjed je sišao u naseljeno mjesto, dvadesetak metara od kuća. Ovo je problem cijele zajednice. Lovačko društvo koje gazduje lovištem ovaj problem stavlja na marginu, kažu, ni štetu ne možemo naplatiti, jer je zakon tako uredio da je medvjed “u pravu”.

Na pitanje ko je dužan da nas zaštiti od medvjeda, dobili smo odgovor da se štitimo sami.

– A šta da uradimo osim da gledamo i pognemo glavu pred ovom napasti. Mada, mislim da se mora odraditi akcija sa pčelarima i lovcima i medvjed se mora vratiti u svoje stanište. Nažalost, lovačkom društvu ova priča “paše” jer žele da se pročuje kako se medvjed nalazi u njihovom “reonu”. Razočarani smo u sistem. Svakako, dok električni pastir ne stigne na moju adresu, prisiljen sam da ovako, što bi naši stari rekli, čergarim sa šerpama i tepsijama na pčelinjaku – kaže Nuhanović.

Na adresi www.vladausk.ba bit će objavljivana i službena glasila USK.  Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o službenom glasilu Unsko-sanskog kantona Vlada ovog kantona učinila je pionirski korak u uvođenju e-uprave i prva u Federaciji osigurala vjerodostojnost elektronskog izdanja ,,Službenog glasnika glasnika Unsko-sanskog kantona”.

Prilog RTVUSK:

https://www.facebook.com/portalbiscani/videos/1488243181243817/

–    Službeni glasnik Unsko sanskog kantona objavljivat će se u elektronskom izdanju koje  će vjerodostojno i proizvoditi pravne učinke. Ovim se želi službeno glasilo učiniti dostupnim zainteresiranoj javnosti te postići efikasnost u radu i distribuciji korištenjem tehnologija. Vjerujem da će naš primjer slijediti i u drugim kantonima, ističe premijer USK Husein Rošić.

I nova web stranica Vlade USK  rezultat je nastojanja da se, korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije, poslovanje javne uprave usmjerava prema građanima i poslovnim subjektima u cilju postizanja što veće efikasnosti.

–    Želimo našim građanima i poslovnim subjektima omogućiti brzu i efikasnu  komunikaciju s upravom i korištenje niza usluga putem interneta, kaže mr. Rošić.

Incijalni radovi na izgradnji aerodroma na lokalitetu Golubić, u blizini Bihaća uskoro će započeti i trebali bi biti okončani do kraja ovogodišnje građevinske sezone, čime praktično i započinje projekt izgradnje novog aerodroma u Bosni i Hercegovini.

“Mi smo ove godine, nakon što je Federalno ministarstvo prometa i komunikacija donijelo odluku da s aerodromima u BiH potpiše sporazume o implementaciji sredstava predviđenih za unapređenje avioprometa u BiH, te je za bihaćki aerodrom planirano ukupno dva miliona KM”, kazao je za Radiosarajevo.ba Elvedin Sedić, direktor Javnog preduzeća “Aerodrom Bihać”.

On je dodao kako je, nakon potpisivanja ovog ugovora već pristupljeno pojedinim infranstrukturnim projektima, koji ne zavise od studije izvodljivosti izgradnje aerodroma.

“Naravno, prvi korak u implementaciji ovih sredstava bila je izrada studije izvodivosti koja je osnovni preduslov i dokument za dalje dijelove projekta. ipak, pokrenuli smo druge projekte kao što je proširenje i asfaltiranje pristupnog puta do ovog lokaliteta, te ograđivanje čitavog prostora, jer to ne zavisi direktno od samog projekta gradnje aerodroma”, dodao je Sedić.
Ranije, tokom razgovora o ovom projektu, spominjalo se kako bi vrijednost izgradnje novog aerodroma u BiH trebala biti 26 miliona konvertibilnih maraka, no direktor Sedić ističe kako to nije tačna cifra, jer bi se tek trebalo pristupiti izradi kompletnog projekta i projektne dokumentacije.

“Kada je riječ o dinamici radova i završetka projekta, to zavisi od našeg opredjeljenja na koji način ćemo da izvedemo ovaj projekt, odnosno zavisi da li ćemo se odlučiti na javno-privatno partnerstvo ili ćemo sami finansirati završetak projekta, uz pomoć nekih većih instanci vlasti. Ipak, mislim da će sve to biti poznato do kraja godine”, zaključio je Sedić.

Ono što je znakovito i govori o tome da BiH nadomak Bihaća očekuje veliki projekt jeste i da se Vlada Federacije BiH obavezala da će svake godine izdvojiti dva milioma konvertibilnih maraka za izgradnju aerodroma. Također, u svrhu provođenja ovog projekta osnovano je i Javno preduzeće “Aerodrom Bihać”, čime je zaista pokazana spremnost da se sportski aerodrom u naselju Golubići, nekoliko kilometara od Bihaća, preuredi i prilagodi civilnom saobraćaju.

Igralište u Bihaću, u čiju izgradnju je uloženo 15.000 KM, opremljeno je savremenim spravama za igru i rekreaciju najmlađih. Ovo je već treće igralište koje je sagrađeno u okviru akcije „Mikrofina“, koji ove godine obilježava 20 godina uspješnog poslovanja.

U Ulici Bihaćkih branilaca, na skretanju prema autobusnoj stanici, prema neslužbenim informacijama, došlo je do oduzimanja prava prvenstva jednog od automobila pri čemu je došlo do udesa. Jedinice MUP-a vrše uviđaj na licu mjesta, a saobraćaj se propušta naizmjenično.

Na automobilima je pričinjena veća materijalna šteta, a sa zada nemamo informacije o privrijeđenima u ovoj saobraćajnoj nesreći.

Premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić i njegov savjetnik Jasmin Musić razgovarali su danas sa Suadom Dudićem i njegovim saradnicima, koji i na ovogodišnjem privrednom festivalu „Global village“, u Dubaiu, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, organiziraju paviljon Bosne i Hercegovine.

Sanjanin Sead Dudić, uz podršku Vanjskotrgovinske komore BiH dvije godine prezentira BiH na najvećem privrednom događaju u arapskom svijetu. U okviru paviljona BiH uspješno se predstavljaju potencijali i firme iz Bosne i Hercegovine. Dudić je, u današnjoj prezentaciji, istaknuo da privredni festival u Dubaiu svake godine posjeti oko 22 miliona ljudi, te da je to izvrsna prilika za promociju na ovom tržištu.
Premijer Rošić zadužio je saradnike i Razvojnu agenciju USK da osmisle način na koji će arapskom tržištu biti prezentovani potencijali Unsko-sanskog kantona, firme i obrtnici kojima je ovo šansa da predstave svoje proizvode na ovoj prestižnoj privrednoj manifestaciji.