Home Blog Page 1360

Semiri Ibrišimović iz Bihaća potrebna pomoć za transplantaciju bubrega

Semiri Ibrišimović iz Bihaća hitno potrebna novčana pomoć za transplantaciju bubrega.

Semira Ibrišimović je supruga poginulog borca iz Bihaća, kojoj je prije dvije godine ustanovljena hronično oboljenje bubrega. Majka je četvero djece i nalazi se na dijalizi od Maja 2014. godine, sredstva su joj hitno potrebna da bi pokušala da se vrati u normalan život. Apelujemo na sve ljude dobrog srca da se odazovu ovoj akciji.

Potvrda iz bolnice:

nalaz_potvrda_bolnica

 Tekući račun (za uplate iz BiH):

tekuci

 Devizni račun (za uplate iz inostranstva):

devizni

/abc.ba

Obilježen 17.novembar – Dan ekoloških pokreta

Petu godinu za redom Društvo za stvaranje kulture čuvanja i zaštitu rijeke Une “Unski smaragdi“ iz Bihaća, uz podršku Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona i gradske uprave Bihać ,a u suradnji sa Privrednom komorom USK-a, Pedagoškim zavodom USK-a, osnovnim školama,ekološkim udruženjima i javnim i privatnim vrtićima obilježilo je je 17. novembar, Svjetski dan ekoloških pokreta. Prema riječima Mejase Dupanović, predsjednice Unskih smaragda, ove godine obilježavanje dana ekoloških pokreta održava se pod motom “Mislimo i živimo ekološki”.

“ Današnjim skupom i obilježavanjem dana ekoloških pokreta mi želimo stvoriti bazu podataka o svim ekološkim udruženjima koja djeluju na području USK-a i susjednih kantona. Također, želja nam je da ojačamo ekološku svijest , odnosno da stvorimo pretpostavke za osnivanje ekoloških škola u našem kantonu. Mi ih trenutno kao eko kanton nemamo, dok u BiH već ima 52 škole koje su dobile status ekološke škole “-kazala je Dupanović.

On je zahvalila svim institucijama od Vlade USK-a, Nacionalnog parka, Privredne komore USK-a pa do gradske uprave Bihaća na podršci aktivnostima Unskih smaragda, istaknuvši da posebno raduje činjenica da će gradska uprava Bihaća i novoizabrani gradonačelnik Šuhret Fazlić nastaviti podržavati projekte i borbu Unskih smaragda za očuvanje rijeke Une i prirodnih ljepota grada Bihaća.

„Unski smaragdi su jedan od simbola grada Bihaća i organizacija s kojom se uvijek hvalimo u našoj zemlji i inostranstvu i kao takva imala je i imati će podršku gradske uprave Bihaća i gradonačelnika. Prirodne ljepote i rijeka Una za građane Bihaća su nešto posebno na šta smo ponosni i zato ćemo kao lokalna zajednica biti dio pozitivne priče o jačanju ekološke svijesti svih građana Bihaća „ -istakao je u ime gradske uprave Bihaća, Jasmin Stambolija, načelnik Službe za komunalne djelatnosti, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove.

Za 2.300 KM mora se i raditi

Plaće nosiocima vlasti u USK-u pokušao je smanjiti bivši premijer, a nova vlast ima i novi recept – umjesto jedne, zakazane su tri sjednice.

Plata poslanika u Skupštini USK-a je 2.355, a paušal 1.800 maraka, dok je 50.000 nezaposlenih na birou USK-a i dok je polovina građana prinuđena živjeti s manje od 300 maraka mjesečno. Najuporniji u inicijativi da poslanici smanje sebi plaće su iz Naše stranke, jer smatraju da uz plaćena prisustva sjednicama i radnim tijelima (svaka po 150 KM), mogu voditi ovaj kanton i sa manjom plaćom.

Odgovor ministra

– Inicijativu smo pokrenuli u devetom mjesecu 2015, pa smo i u ovoj godini nastavili kampanju, priloživši i nekoliko hiljada potpisa građana, ali nikad nikakav odgovor nismo dobili, kazao nam je Nurudin Osmanović, predsjednik Naše stranke Bihać.

O primanjima poslanika Oslobođenje je pisalo i protekle sedmice, što je možda i natjeralo Skupštinu USK-a da objavi kako će ovog mjeseca imati (čak!) tri sjednice. Jedna sjednica je svečana – povodom Dana državnosti, dok su današnja i još jedna radne.

Dnevnim redovima sjednica preovladavaju informacije, izvještaji i mišljenja, osim donošenja budžeta, ništa što ne može stati u jednu sjednicu, ali će naplatiti tri u nastojanju da građanima pokažu da rade i svoja primanja zarade.

I dok podnosioca inicijative nisu ni o čemu izvijestili, zbog vike oko njihovih primanja pripremljeni su zaključak i mišljenje Saliha Dedića, ministra finansija.

Podsjećamo, Naša stranka je tražila da se “kroz institucije sistema ishoduje izmjena Zakona o plaćama u organima vlasti USK-a na način da se one svedu u okvire propisane federalnim zakonom”, to jest – da se smanje na 600 maraka.

Međutim, postavlja se pitanje da li je to tek zakonski minimum, jer ministar Salih Dedić u pripremljenom materijalu odgovara da Zakon o plaćama nije prekršen.

“Zakonom se utvrđuju koeficijenti za izabrane dužnosnike, nosioce izvršnih funkcija i savjetnike u kantonalnim, gradskim i opštinskim organima vlasti, s tim da se ne mogu utvrditi veći koeficijenti od onih utvrđenih u članu 9. ovog zakona”, navodi Dedić.

Na volju poslanicima

Osmanović iz Naše stranke je razočaran što vlasti u USK-u smatraju da, ako plaće i koeficijenti nisu ispod minimuma, time ni Zakon nije prekršen. A ministrov zaključak smatra odbijanjem inicijative.

U materijalu koji je objavljen na skupštinskoj stranici, ministar Dedić navodi da njihov zakon o plaćama nije u suprotnosti sa onim Federacije, a poslanicima ostavlja na volju kako da postupe sa pomenutom inicijativom.

No, pritisak na džep političara donekle je urodio plodom. Naime, Vlada će donijeti budžet u roku, pripremila je isplatu regresa za budžetske korisnike za 2016. i čini sve samo da primanja zvaničnika ne smanji.

– Pa, nama će u decembru isplatiti plaću za 12. mjesec, to je nama nevjerovatno u odnosu na onaj period premijera Saračevića, kazao nam je jedan univerzitetski profesor.

Ipak, na sjednici Skupštine u ponedjeljak najzanimljivije će biti tokom rasprave o inicijativi za izmjenu Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Unsko-sanskog kantona, odnosno šta će preplaćeni poslanici reći o tome.

*foto: BISCANI.NET
*tekst: oslobodjenje.ba

Projekat Ekoremedijacije vrijedan priznanja

U sklopu ekoloških projekata za proteklu 2015. godinu, u organizaciji federalnog Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša i partnera Jahorina Film Festivala, svake godine oni s fondovima za zaštitu okoliša dodjeljuju priznanja, odnosno godišnje nagrade za najbolje ekološke projekte u oba entiteta.

Nagrađen projekat

Federalni fond za zaštitu okoliša predložio je u svom projektu-ocjeni Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona za projekat Ekoremedijacija u cilju zaštite okoline i razvoja tog kantona kao jedan od ekoloških projekata vrijedan priznanja. Nakon detaljnog rada komisije na ovom festivalu Komisija Jahorina Film Festivala pored velikog broja pristiglih radova – projekata, kao jedan od osam najboljih u BiH, projekat iz USK-a nagradila je s Zlatnim javorom, što je veliko priznanje za ovaj projekat, ali i stručnjake, patente i Unsko-sanski kanton.

Kantonalno ministarstvo USK-a je ovaj projekat apliciralo prema federalnom Ministarstvu i Vladi Republike Slovenije, odnosno Centru za međunarodni razvoj i suradnju, od kojeg su od oba donatora dobili 390.000 KM. Svrha ovog projekta bila je identifikacija, obnavljanje i zaštita prirodnih resursa u Unsko-sanskom kantonu, pomoću prirodnih sistema i procesa koristeći tzv. zelenu tehnologiju ekoremedijacije, a koja povezuje okoliš, ekonomski i društveni razvoj u rješavanju postojećih problema u okolišu. Izgrađen je i prvi edukacijski biljni uređaj za prečišćavanje biljnih voda na području Biotehničkog fakulteta, održan je i seminar za predstavnike obrazovnih institucija o integraciji ekoremedijacije u obrazovnom sistemu.

Ekološki kompleks

Poznat u posljednje vrijeme po ekološkim i turističkim kvalitetama u ruralnim naseljima u Ključu počinju pripreme za gradnju turističkog kompleksa sa bazenom otvorenog tipa, odnosno s restoranom i tematskim prostorom pod nazivom City beach. Ovaj turistički i ekološki kompleks biće izgrađen u naselju Rudenci uz M5 s jedne strane i rijeku Sanu s druge strane. Ovim će Ključ dobiti reprezentativan turistički kompleks koji će pored svih prirodnih, kulturnih, sportskih-historijskih ljepota koje posjeduje, tokom turističke sezone posjetiti brojni inostrani gosti. Idejno rješenje je urađeno u Studiju za arhitekturu, odnosno uradio ga je arhitekta Bojan Šipka.

*foto: BISCANI.NET
*tekst: oslobodjenje.ba

Konferencija “EKOLOŠKI MENADŽMENT I TURIZAM”

U organizaciji Udruge kineziologa Zenice, 16. i 17. novembra u kongresnoj sali hotela “Dubrovnik” u Zenici održana je Prva međunarodna naučno-stručna konferencija “Ekološki menadžment i turizam uz uvođenje ISO standarda” gdje su razmjenjena iskustva i prezentirano nekoliko odabranih naučnih i stručnih radova.

Na konferenciji je učestvovao i ministar privrede u Vladi USK mr. sci Asmir Crnkić koji je pored prezentacije turističkih potencijala i turističkih trendova na području USK prezentirao i svoj naučno-istraživački rad „Porterove generičke strategije u funkciji razvoja turizma“. Zbog kvaliteta rada i pozitivne ocjene od strane naučnog odbora konferencije isti je uvršten u Zbornik radova ove konferencije.

„Pravilo je da privrednu nerazvijenost jedne zemlje prati i nerazvijenost nauke. Postulat je da se razvojem nauke i tehnologije dolazi do nacionalnog bogatstva, a ne obrnuto“ – izjavila je članica Organizacionog odbora konferencije Amna Aščić.

Po njenim riječima s obzirom na nezadovoljavajuće stanje u naučno-istraživačkom i tehnološkom sektoru u BiH, neophodno je da nauka, istraživanja i tehnološki razvoj zauzmu prioritetno mjesto u razvojnoj politici države. Shodno tome, cilj ove konferencije je okupljanje stručnjaka i naučnih radnika iz različitih oblasti da bi razmjenili znanja i iskustva te ostvarili kontakte i saradnju.

Šta je sa Đačkim domom u Bihaću?

Bosna Sema prodala škole u BiH: Šta je sa Đačkim domom u Bihaću?

Piše: BISCANI.NET

Bosna Sema institucije odustale od ponuđenog uvakufljenja, i umjesto odnosno poklanjanja imovine vrijedne 60 miliona eura, imovinu prodali američkoj kompanij US Global Invest LLC. Na svojim službenim stranicama Bosna Sema navodi i škole u Bihaću, a Tursko bosanski koledž smješten je u zgradi nekadašnjeg đačkog doma.

Zgradu su dobili na korištenje pod sumnjivim okolnostima, bez naknade, a niko od nadležnih ne raspituje se za status objekta u kontekstu zadnjih dešavanja u Bosna Sema, saznaje BISCANI.NET. Da li će Bihać ostati bez zgrade koja bi mu bila od koristi? U sjeni dnevno poličkih dešavanja nije mnogo prašine se digle oko vijesti da je Uprava Bosna Sema institucija obavijestila javnost da su okončali pregovore oko kupovine i preuzimanja osnivačkih prava nad Bosna Sema obrazovnim institucijama od strane američke kompanije US Global Invest.

Kako saznaje Biscani.net u obavijesti za javnost su predstavnici US Global Invest LLC kompanije za Bosnu i Hercegovinu istakli kako je Uprava kompanije zadovoljna ishodnom pregovora te da će za njih ovaj iskorak predstavljati značajno akademsko i istraživačko otvaranje prema evropskom tržištu, ali i da će Bosna Sema institucije dobiti šansu da novom vizijom odgovore na globalne izazove i steknu kvalitetne strukovne partnere u SAD. Ovim je stavljena tačka na priču da će Bosna Sema uvakufiti imovinu Islamskoj zajednici u BiH. Potvrđeno je to i iz Islamske zajednice u BiH. Nakon što je izražena namjera rukovodstva Bosna Sema obrazovne institucije da se imovina i obrazovne institucije koje su u njihovom vlasništvu i kojima oni upravljaju predaju Islamskoj zajednici u BiH u vlasništvo i na upravljanje, obavljene su nužne konsultacije unutar najviših organa. Islamska zajednica je nakon konsultacija 1. septembra uputila pismo Bosna Semi u kojem se izražava načelna spremnost da preuzme spomenutu imovinu i obrazovne institucije te da nastavi rad na njihovom razvoju na zadovoljstvo učenika i studenata, njihovih roditelja kao i društva u cjelini.

– U procesu pregovora sa rukovodstvom Bosna Seme pokazalo se da je riječ o velikoj i vrijednoj imovini u kojoj je vršen veliki finansijski promet, te je Islamska zajednica procijenila da je nužno uvesti ovlaštenu revizorsku kuću, čiji bi revizorski nalaz bio osnov za dalji proces preuzimanja imovine i institucija Bosna Seme – navodi se dalje u saopćenju Islamske zajednice BiH, piše u saopćenju kojim se oglasio Ured za odnose s javnošću Rijaseta, saznaje Biscani.net. Kako prenosi Slobodna Evropa, iako je na ovaj zahtjev, Bosna Sema je pismeno odgovorila da prihvata da se uvede revizorska kuća koja će uraditi revizorski nalaz, . Nakon što je odabrana revizorska kuća uz saglasnost obje strane te nakon što je desetak dana vršen proces revizije, tačnije 3. oktobra 2016. godine na adresu Islamske zajednice stiglo je pismo u kome rukovodstvo Bosna Seme obavještava Islamsku zajednicu da se oni povlače iz pregovora i da je time ovaj proces prekinut. Inače, od pokušaja vojnog udara u Turskoj, turske vlasti u jasno su dale do znanja da Bosna Semu smatraju dijelom organizacije koja je opasna. Tad je i otvorena priča o uvakfljenju imovine i to od strane rukovodtsva Bosna Sema.

Iako su se mediji bavili ovom pričom niko se nije bavio statusom imovine koji koju koriste. Na svojim službenim stranicama Bosna Sema navodi i škole u Bihaću, a Tursko bosanski koledž smješten je u zgradi nekadašnjeg đačkog doma. Zgradu su dobili na korištenje pod sumnjivim okolnostima, bez naknade, a niko od nadležnih ne raspituje se za status objekta u kontekstu zadnjih dešavanja u Bosna Sema. Ne sporeći rezultate najboljih učenika ove škole, u najmanju ruku Bihać zaslužuje odgovor ko će i kako dalje raspolagati sa vrijednom nekretninom na atraktivnom mjestu. Da li će Bihać ostati bez zgrade koja bi mu bila od koristi?

/BISCANI.NET

Prvi radni sastanak načelnika Cazina i gradonačelnika Bihaća

Saradnja na razvojnim projektima i stvaranje što boljih uvjeta za život građana, osnovne su teme o kojima su danas razgovarali načelnik općine Cazin mr. Nermin Ogrešević i novoizabrani gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić. Prva radna posjeta od imenovanja na mjesto bihaćkog gradonačelnika, kako je istaknuto, imala je za cilj pokretanje bolje saradnje i uvezivanje dviju najmnogoljudnijih općina koje imaju niz zajedničkih interesa.

-„Hiljadu je razloga za ostvarivanje intenzivnije i značajnije saradnje između Bihaća i Cazina. Bez obzira što smo isti kanton, ovi gradovi u narednom periodu mogu ostvariti neke zajedničke projekte i saradnjom i zajedničkim nastupom ostvariti još bolje uvjete za život i u Bihaću i u Cazinu. Nezadovoljan sam i kao gradonačelnik Bihaća i kao Krajišnik odnosom centra države prema ovom kraju i želim da se organizujemo ovdje u Bihaću i Cazinu odnosno Unsko- sanskom kantonu i da jasno prenesemo tu poruku vlastima u Sarajevu. Naravno da ćemo tu saradnju proširiti i na ostale općine jer imamo jedan zajednički interes, a to je bolji i kvalitetniji život svih naših građana“, istaknuo je gradonačelnik Fazlić.

Prvi ljudi Cazina i Bihaća složili su se da će u narednom periodu biti dosta mogućnosti koje zajedničkim snagama mogu biti iskorištene za najbolje rezultate.

-„Bio je ovo koristan i značajan sastanak, jedan konkretan razgovor. Složili smo se da je veliki potencijal u saradnji Cazina i Bihaća. Mi nemamo nikakvih dilema kada je u pitanju stvaranje sinergije i udruživanje snaga koje će biti od koristi za sve građane u našoj regiji. Naš potencijal je u zajedničkim nastupima kada je u pitanju lobiranje za razvojne programe kod međunarodnih institucija, ali i kod viših nivoa vlasti. Mislim da uz takav pristup možemo ostvariti značajne iskorake. Važno je da postoji volja i da nema dilema kada je u pitanju razvoj ove saradnje kojoj se izuzetno radujemo. Naše granice su samo administrativne i drago mi je da dijelimo jedan zdrav način razmišljanja kada je posao u pitanju“, kazao je načelnik Ogrešević.

Rebalansom budžeta planirano i pola miliona KM za sudska izvršen (VIDEO)

U Bihaću je danas zasjedala Vlada Unsko-sanskog kantona. Na prijedlog Saliha Dedića, ministra finansija premijer USK Husein Rošić i resorni ministri utvrdili su, i u skupštinsku proceduru poslali, Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Budžeta Unsko-sanskog kantona za 2016. godinu (Rebalans).

Predložena visina sredstava Rebalansa budžeta iznosi 215.918.664 KM što je u odnosu na usvojeni budžet manje za 0,08 % ili u apsolutnom iznosu 175.615,00 konvertibilnih maraka. Kod planiranja izdataka, vodilo se računa da se prednost da obavezama koje proističu iz ustavnih nadležnosti Kantona i propisanih zakonskih obaveza.

– Budžet Unsko-sanskog kantona za 2016. godinu usvojen je u iznosu od 216.094.279 konvertibilnih maraka. Ministarstvo finansija utvrdilo je da je ostvarenje ukupnih prihoda i primitaka u odnosu na planirane mannje za 14,28 % i analiza je ukazala na potrebu za donošenjem odluke o izmjenama i dopunama budžeta i na prihodovnoj i rashodovnoj strani budžeta. Također, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku je definirano da svi nivoi vlasti’u FBiH ( Federacija, kanton, grad i općina) koji imaju izvršne sudske presude dužni su u svojim budžetima predvidjeti sredstva za isplatu sudskih izvršnih rješenja, u iznosu od najmanje 0,3 % od ukupno planiranih orihoda u budžetu. Kako u Budžetu za 2016. godinu nisu bila planirana sredstva, ista su planirana ovim Rebalansom u iznosu od pola miliona konvetibilnih maraka. Važno je napomenuti da je u Rebalansu Budžeta za 2016. godinu raspoređen iznos od 2,3 milona KM o raspodjeli dobiti koja je ostvarena u radu i poslovanju ŠPD Unsko-sanske šume od čega milion za Kantonalnu bolnicu u Bihaću i 1,3 milion za projekte nižim nivoima vlasti, obrazložio je ministar Dedić .

Istražitelji provjeravaju ‘zelene recepte’ u USK-u (VIDEO)

Videoprilog Aleksandre Vinčar (Mreža) / FTV

Devedeset miliona je u priči o zdravstvu i lijekovima u Unsko-sanskom kantonu.

Zato je i interes ogroman. I prevare. Narod je plaćao čak i lijekove sa esencijalne liste , ali su se zato pojedinci bogatili, gradili poslovna carstva. Koga će dokusuriti zeleni recept?

Pacijenti na području Unsko-sanskoga kantona trebali bi nakon 11 godina biti izjednačeni u pravima s ostalima u Federaciji BiH. Barem kad je o lijekovima s esencijalne liste riječ, jer u tijeku je uvođenje Federalne liste “A”, za što je zakonski rok svim kantonima, pa i ovome, bio još 2005. Za esencijalnu listu Kantonalni Zavod zdravstvenog osiguranja godišnje izdvaja oko 14 milijuna maraka.”Radi se o 15 generičkih preparata koji će se naći na novoj listi. Ne bi trebalo biti značajnog troška niti probijanja budžeta ZZO-a, sve ne bi prelazio pola miliona maraka”, pojašnjava ministar zdravstva USK-a Dženis Šabulić.

No, svi potezi aktualnog ministra zdravstva, pa tako i ovaj posljednji na udaru su kritika Aide Alagić, vlasnice lanca ljekarni Eurofarm i veledrogerije. Ona tvrdi kako je već i njegov dolazak na čelo resora nelegitiman.

“Radi se o osobi koja je u apsolutnom sukobu interesa jer je Dženis Šabulić neposredno prije imenovanja na mjesto ministra zdravstva bio vlasnik BPharm apoteka, jednog od lanca apoteka u USK-u. Neposredno prije imenovanja prebacio je svoj suvlasnički udio na svog rođaka”, tvrdi Aida.

Šabulić kaže, prodao je. Dva i pol mjeseca prije no što je uopće stupio na dužnost.

“Kad se tome doda da je to dva dana prije nego li će bivša ministrica postati ministrica, onda je jasno dokazano kad prodate svoju firmu i napravite kupoprodajni ugovor, tj. prijenos vlasništva, bez da možete znati da ćete za dva-tri mjeseca biti ministar, onda se ne može ni govoriti da li je nešto sukob interesa ili nije”, kaže on.

Nakon što je imenovan za ministra, dodaje, prestao je raditi i u poslovnici u Bužimu, a nije više suvlasnik ni dijagnostičkog centra, inače zatvorenoga prošle godine. S druge strane sporan je, kaže, način rada u apotekama, i to – po službenom nalazu Federalne farmaceutske inspekcije. Alagićka uzvraća: u svojih je 18 godina poslovanja imala mnoštvo inspekcija. Ali nikad nije platila ni jednu marku kazne.

“Bilo kakav zapisnik o inspekcijskom nadzoru, bilo kakva provedena upravna mjera i bilo kakvo rješenje koje donese Federalno ministarstvo zdravstva ništa ne znači dokle god sud pravosnažnim rješenjem i pravosnažnom odlukom ne donese svoje završno rješenje”, navodi Alagić.

“Prije nekoliko godina za iste prekršaje za određene apoteke su bile zatvorene, međutim, kako to nije nadležnost Federalne inspekcije nego organa koji izdaje rješenje, tj., Kantonalnog ministarstva zdravstva, to je na sudu bilo poništeno”, kaže ministar Šabulić.

Komplimenti odvjetnicima… Ovaj je put Federalna inspekcija slijedila propisani postupak, pa su žalbe i dopisi iz Kantona na drugostupanjskom u Federalnom ministarstvu. A u vezi s prozivkama na relaciji Alagić-Šabulić slijede privatne tužbe, pa će se sve ionako raspraviti na sudu. No, ima prozivki i na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja.

“Problemi s direktorom ZZO-a Alminom Handanagićem počeli su prošlog ljeta 2015. godine kad je on prestao da plaća ne samo apotekama u mom vlasništvu nego i svim apotekama pravdajući to određenim kontrolama”, tvrdi Alagić.

U Zavodu tvrde da imaju ugovorno pravo kontrolirati potrošnju javnog novca, a bilo je, kažu, i povoda: učestale pritužbe građana, iako su iznosi koje plaćaju ugovornim ljekarnama stalno rasli.

“Našli smo neslaganje u fakturama i u receptima. Na receptima smo vidjeli da su se radile određene malverzacije, dopisivale se količine lijeka na receptu, u dijelu gdje magistri farmacije upisuju količinu lijeka, prepravljaju se recepti, odnosno pravila se lažna slika o potrošnji”, navodi Handanagić. Pa su zbog toga raskinuli tada važeće ugovore s onima kod kojih su pronašli najviše nepravilnosti: “To je lanac apoteka Europharm i Alagić, Gradska apoteka Sanski Most i Krupa-pharm iz Bosanske Krupe”, dodaje on.

Za ovu godinu sklopljeni su novi ugovori, a već u prvih šest mjeseci fakture su bile zamjetno manje. Zapisnici su dostavljeni Kantonalnom tužiteljstvu. A i Alagićka je uzvratila, i tužbom, i kaznenom prijavom protiv Zavoda.

Inače, kaznenih prijava ne manjka. I FUP je, saznajemo, provjeravao tzv. zelene recepte. Nisu prepravljane samo količine nego i šifre lijeka. Na način da su u dijelu koji popunjavaju magistri farmacije upisivani drugi lijekovi, višestruko skuplji od propisanih, tvrdi naš izvor. A fakture se sačinjavaju prema šifri na tom odresku. FUP je izvješće o počinjenju kaznenog djela već proslijedio Tužiteljstvu u Bihaću. A kriminala u zdravstvu i s lijekovima bilo je i ranije. Finansijska policija je radila, postojala i kaznena prijava.

Glasnogovornica Kantonalnog tužiteljstva USK-a Jasmina Husić navodi epilog:  “U određenim predmetima su vođene krivične istrage i preduzimane istražne radnje, posebno vještačenja, nakon utvrđenog činjeničnog stanja stvari, donesene tužilačke odluke u vidu naredbi o neprovođenju istrage i naredbi o obustavi istrage.”

A evo što je Tužiteljstvo odbacilo:

Kaznenu prijavu za zlouporabu položaja li ovlasti, zaključenje štetnoga ugovora i nesavjestan rad u službi protiv tadašnjeg ravnatelja Zavoda Suada Hamzabegovića. Protiv njegovog prethodnika Smaila Gluhalića također za zlouporabu položaja ili ovlasti i povredu ravnopravnosti u vršenju gospodarske djelatnosti.

Za nesavjestan rad u službi prijavljeni su: Bivši kantonalni ministar zdravstva Suad Beširević jer je zadržavanjem na kantonalnoj listi, lijekova koji nisu predviđeni za plaćanje obveznim zdravstvenim osiguranjem, čime je oštećen budžet za dva i pol milijuna maraka; Predsjednik Upravnog odbora Zavoda Mesud Šabić, jer je potpisao zaključak kojim se prihvaća Hamzabegovićeva inicijativa da se, umjesto naturalnog rabata zdravstvenim ustanovama kantona, s Bosanalijekom ugovori – financijski rabat. Time su bolnice i domovi zdravlja u samo dvije godine oštećene za preko pola milijuna maraka.

U prijavi Financijske policije podrobno se objašnjava kako je Gluhalić za dobavljača lijekova s esencijalne liste odabrao Bosnalijek, iako s cijenama većima nego kod drugih dobavljača i uz niz drugih propusta. Šteta, u konačnici – 710.000 maraka.

A posebno je podrobno objašnjen mehanizam kojim je Hamzabegović osigurao Bosnalijeku da zadrži povlašten položaj na ovdašnjem tržištu lijekova, te u povlašten položaj doveo i veledrogeriju “Una-farmacija”, kojoj je izravno plaćao, umjesto ugovornim ljekarnama. Njima je od 2006. prešao i ranije ugovoreni financijski rabat. Ukupna šteta Zavodu, zbog izgubljenoga naturalnog rabata te jer je nije raspisao javni poziv za odabir najpovoljnijeg ponuđača, samo u 2006. i 2007. – oko 1,6 milijuna.

Tako je ova četvorka zdravstveni sustav kantona i njegove korisnike samo po toj prijavi, za dvije godine, koštala oko pet milijuna maraka. Također, Veledrogeriji kao glavnom dobavljaču lijekova s esencijalne liste od 2004. do 2012. osiguran je promet od oko 80 milijuna maraka. U prosjeku – 10 milijuna godišnje. A rabat, kad nije naturalni, između proizvođača i dobavljača koji ima siguran plasman, doseže, tvrde upućeni, astronomske iznose.

Nakon pritužbe na odluku o neprovođenju istrage, koja je koncem 2011. Kantonalno tužiteljstvo u Bihaću također odbilo, Financijska je policija u siječnju 2012. od Federalnog tužiteljstva zatražila preispitivanje te odluke. Povratnih informacija još nemaju. Ali ima, možda, “Mreža”: “KT USK vrši provjere protiv bivšeg direktora ZZO USK S. H. vezano za procedure javnih nabavki. Ove provjere se rade putem Federalne uprave policije u Sarajevu”, kaže Jasmina Husić.

Kontaktirali smo bivšeg ravnatelja Suada Hamzabegovića. Trenutačno je v.d. dekana Pravnog fakulteta u Bihaću, jedini na takvoj poziciji iz garniture preko koje je proljetos, kroz blokadu Senata, ASDA pokušala zavladati Univerzitetom u Bihaću. I nada se izboru u stalnoga, unatoč preporuci ministra obrazovanja. Pa se javnost pita, čime je sve zadužio centre moći dok je, kao kadar SDA, bio ravnatelj Zavoda?

Za optužbe koje se odnose na to vrijeme prvo je kazao da se ne sjeća. Zatim ipak odlučio razgovarati, samo telefonski. Ugovore je, kaže, naslijedio od prethodnika. Višegodišnje. Tendere – samo je potpisivao što mu Povjerenstvo za javne nabavke donese. Njima vjerovao. Nama sugerirao da se raspitamo i kod onih koji su bili u Povjerenstvu, a kasnije sami došli na čelo Zavoda. I jesmo.

Jasmin Husetić, ravnatelj od 2012. do 2014. Bio i SDA i ASDA: Ugovori o nabavci lijekova direktno iz veledrogerija su pri mom dolasku u Zavod već funkcionisali i nipošto nisu moja inovacija. Moj doticaj je bio kao člana Komisije, a svodi se na otvaranje ponuda, sačinjavanje zapisnika, vršenje analize i davanje preporuka Ugovornom organu – direktoru.

A uvjete tendera određivao je upravo “ugovorni organ, Hamzabegović”. O svemu je Husetić dao izjavu gdje treba. Kao i o prvom uvođenju reda u nabavku ortopedskih pomagala, tek za vrijeme njegovoga mandata. Uštedio je Zavodu milijun maraka.

Alija Duraković Gumeni prvo je vodio malu tvrtku, koja je kasnije preko Medicus Matea ušla u sastav njemačkog Bauerfeinda. Priča se da je na tenderima u Bihaću pobjeđivao konkurirajući s cijenama sukladnim odluci za ortopedska pomagala, ali uz malo niže cijene onih manje upadljivih. On, pak, tvrdi – nije mu pogodovano, ali “da, promet je od 2012. na ovamo manji četiri puta”.

“Dešavaju se čudne stvari na koje mi ne možemo utjecati, ali naša politika je rad, rad i to dođe na svoje. Mi smo bili za pelene jeftiniji 45.000 KM, a izgubili smo tender zbog ‘uveza'”, navodi Duraković.

Uvez je spiralni, propisan Zakonom, kako se tenderska dokumentacija ne bi mogla naknadno vaditi ili dodavati. U knjižari košta desetak maraka.

No, vratimo se lijekovima. Prvi čovjek Una-farmacije 2011. Amir Kovačević, suvlasnik one sličnog naziva iz prijave Financijske policije, nije s nama želio razgovarati. Druga tadašnja suvlasnica je Aida Alagić s početka priče, sa svime što sad ima. Ni ona, kaže, nije uživala monopol. Ali tvrdi da su tržište lijekova pokušali preuzeti drugi. Hamdija Lipovača i njemu bliski ljudi. Spominje ga i Hamzabegović u kontekstu pritisaka, ali samo glede participacije. Evo što je Lipovača odgovorio: “Poznato je da su apsolutnu političku vlast nad ZZO USK-a od 1995. do danas vršili isključivo SDA i u jednom periodu ASDA, nikada SDP. Insinuacije učesnika tog procesa ne bih komentirao.”

Na kraju, opet o Zavodu i o e-receptima.

“Skrećem pažnju na činjenicu da ja ZZO s firmom s kojom je sklopio ugovor pregovaračkim putem bez objave sklopio ugovor vrijedan 600.000 KM, da je za održavanje istog programa izdvojeno iz sredstava Zavoda 283.800 KM, da je za proširenje, odnosno tzv. e-iskaznicu izdvojeno 220.000 KM, i sve to bez javnog poziva”, ističe Alagić.

U Zavodu kažu, sve je po propisima, nadogradnju informacijskog sustava, može raditi samo onaj tko ima zaštićena ekskluzivna prava. Ili bi ranije uloženi novac iz projekta Federalnog ministarstva i Svjetske banke bio bačen, a recepti opet papirnati.

“Mislim da je moja greška što sam se usudio nekog kontrolisati. I zbog toga trpim godinu dana konstantne napade od strane navedene osobe”, zaključuje ravnatelj Handanagić.

Prava borba za odzravljenje Zavoda zdravstvenog osiguranja, očito, tek slijedi. Čeka konačna riječ Kantonalnog tužilaštva zbog malverzacija s receptima, a što pojedine čini nervoznim, pa su izgleda lijekovi za smirenje najčešće konzumirani ovih dana u Krajini.

federalna.ba/Mreža

Dobra vijest za budžetske korisnike: Isplata regresa uskoro !?

Vlada Unsko-sanskog kantona u ovim momentima održava svoju 25. sjednicu na kojoj između ostalog razmatra Odluku o isplati regresa za korisnike budžeta za 2016. godinu.

Nakon redovnih isplata doprinosa što sindikati svakako priznaju ovoj Vladi i jasnog dobrog odnosa Vlade i sindikata, ovo bi trebao biti još jedan korak ka relaksaciji i poboljšanju odnosa socijalnih partnera što ustvari i jesu Vlada i sindikati.

Pored spomenute odluke, vrijedno je spomenuti rebalans Budžeta za tekuću godinu kako bi se uskladili dosadašnji prihodi i rashodi budžeta u ovoj godini.

/usn.ba