Vlada Unsko-sanskog kantona (USK) utvrdila je visinu i broj stipendija koje će biti dodjeljene djeci iz boračke populacije.

– Tako će 670 studenata dobiti po 700 KM za deset mjeseci  akademske 2015-2016 godine. Unazad dvije godine ova stavka nije ispoštovana, rekao je premijer Husein Rošić.

Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima, kojim će se omogućiti finansijska neovisnost u radu policije. Zakon je usklađen sa federalnim propisima i dobio je sve pohvale međunarodne zajednice. Novi zakon, rečeno je, neće dodatno opteretiti budžet, jer su aktivnosti planirane u okvirima usvojenih iznosa.

Na sjednici je razmatran i izvještaj o reviziji budžeta za 2015. godinu. Utvrđeno je da budžet nije realno planiran.

Vlada je donijela i niz odluka o kadrovskim imjenama u upravnim odborima kantonalnih institucija.

/rtvusk

Federalno Ministarstvo okoliša i turizma zaustavilo je postupak izdavanja okolinske dozvole za izgradnju sanitarne regionalne deponije “Karanovac” u naselju Ripač u blizini Bihaća, nakon što su uvaženi argumenti mještana naselja Ripač i Pritoka o štetnosti građenja ove deponije, zbog čega je pokrenuta i tužba pred Općinskim sudom u Bihaću.

Izgradnja regionalne deponije na području USK je priča koja traje duže od decenije. Projekat je dugo bio zakočen zbog nemogućnosti da se odredi lokacija gdje će se ona nalaziti. Nakon što je 2014. godine konačno odabrana lokacija na brdu Karanovac u MZ Ripač, nadomak Bihaća, mještani okolnih naselja započeli su borbu protiv izgradnje deponije tvrdeći kako je to za njih ekološka katastrofa.

Mještani su čak podnijeli tužbu Općinskom sudu u Bihaću zbog, prema njihovom mišljenju, nezakonitog izbora lokacije. U konačnici, reagiralo je i Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Naime, u dokumentu koji je ovo ministarstvo već dostavilo Gradu Bihaću, Kantonalnom ministarstvu za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša i Upravi JP Centar upravljanja otpadom “REG-DEP” Bihać navodi se kako za predloženu lokaciju deponije u mjestu Karanovac-Hrgarsko Polje u MZ Ripač postoji tužba građana naselja Ripač koja se odnosi na sumnje da je postupak izbora lokacije buduće deponije bio nelegalan te da se zbog toga odbacuje zahtjev za izdavanje okolinske dozvole.

U obrazloženju svoje odluke, između ostalog, ministarstvo navodi da su se svi anketirani građani Ripča, tačnije njih 950, izjasnili protiv ove lokacije, da nikada nije formirana radna grupa čija je odluka bila odlučujuća za određivanje date lokacije te da se na spomenutom lokalitetu nalaze tri izvorišta vode u Zaštitnoj zoni Nacionalnog parka Una.

“Federalno Ministarstvo okoliša i turizma uvažilo je argumente stručne javnosti i ispoštovalo volju građana te svojim Zaključkom prekinulo postupak izdavanja okolišne dozvole za lokaciju Karanovac i o tome obavijestilo relevantne institucije USK-a i Grada Bihaća, na kojima je sada da ponište svoje odluke o lokaciji Karanovac. Inicijativni odbor građana Ripča i Pritoke želi se zahvaliti svim građanima Ripča i Pritoke koji su imali snage, hrabrosti, volje i strpljenja da izdrže mukotrpan i dugotrajan put borbe za pravo na zdrav život, zdrav okoliš i čistu Unu”, poručili su iz Inicijativnog odbora građana Ripča i Pritoke.

Regionalna deponija Bihać d.o.o. osnovana je još u oktobru 2004. godine, a tokom 2012. godine transformirana je u Javno preduzeće Centar upravljanja otpadom “REG-DEP” Bihać. Tek 2014. godine utvrđena je lokacija deponije u mjestu Karanovac, međutim i dalje je u toku studija utjecaja na okoliš koja će vjerovatno, prema riječima stručnjaka i mještana, imati negativno mišljenje.

U dvanaest godina postojanja ovog preduzeća potrošeno je više od milion maraka za plate direktora i članova Upravnog i Nadzornog odbora preduzeća, iako ono u praksi još ne postoji, nema svoje temelje pa čak ni sigurnu lokaciju.

/klix.ba

Vlada Unsko-sanskog kantona na današnjoj sjednici  razmatrala je  Konačan izještaj o finansijskoj reviziji Budžeta USK za 2015.godinu. Revizori su utvrdili niz propusta te je Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine dao negativno mišljenje finansijskog izvještaja budžeta Unsko-sanskog kantona navodeći da finansijski izvještaji Budžeta Unsko-sanskog kantona, po svim bitnim pitanjima ne prikazuju istinito i fer stanje imovine i obaveza na dan 31.12. 2015. godine, rezultate poslovanja i novčani tok, za godinu koja se završava na taj dan, u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. Finansijske informacije i transakcije prikazane u finansijskim izvještajima Unsko-sanskog kantona u toku 2015. godine nisu bile u svim materijalno značajnim aspektima usklađene sa odgovarajućim zakonskim i drugim propisima, navedeno je u ovom izvještaju.
Vlada Unsko-sanskog kantona primila je na znanje ovaj Izvještaj te od svih organa uprave i upravnih organizacija zatražila očitovanje o navodima revizora i mjerama koje će biti provedene da se isprave uočene negativnosti, kako bi izvještaj bio proslijeđen Skupštini USK na razmatranje.

Premijer USK Husein Rošić tražio je podatak šta je sa 2, 6 miliona maraka, od ukupno 16, 5 miliona odobrenog kredita u 2015 budžetskoj godini kojima, po izvještajima, nema traga o utrošku.

/mojusk.ba

Nakon što je Ministarstvo privrede u Vladi USK objavilo listu kandidata koji su položili stručni ispit za turističke vodiče, porastao je interes javnosti i medija za proces edukacije i certificiranja za turističke vodiče.

– Da je Bosna i Hercegovina među rastućim turističkim destinacijama činjenica je koju potvrđuje i podatak da je na Sarajevski aerodrom u julu mjesecu ove godine stiglo preko 100.000 turista. Kako tvrde iz menadžmenta aerodroma radi se o najvećem broju putnika u historiji ovog aerodroma. Naša zemlja posjeduje ogroman potencijal za razvoj turizma i primjetne su značajnije investicije u hotelske kapacitete i turistička naselja. Doprinos tome su dale i pozitivne aktivnosti na evropskom putu BiH. Osjetan zamah razvoja turizma primjetan je i na području Unsko-sanskog kantona. Dio turista koji prvenstveno dolaze u Sarajevo i Mostar putem turističkih agencija ili iznajmljenim automobilima posjeti i naš Kanton. Uglavnom ih privlači NP UNA te ostale prirodne i kulturno-historijske atrakcije na području našeg kantona. Istovremeno primjetan je rast interesovanja za proces certificiranja turističkih vodiča na ovom području, kaže Asmir Crnkić, ministar privrede u Vladi USK.

Zbog ukazane potrebe a u cilju transparentnosti, ministar Crnkić dao je sljedeće pojašnjenje:
– Federalnim Zakonom o turističkoj djelatosti predviđena je i pozicija turističkog vodiča.
Tim zakonom je regulirano da federalno ministarstvo okoliša i turizma u suradnji sa kantonalnim ministarstvom privrede provodi predmetnu proceduru edukacije koja se sastoji iz sljedećih faza:
– obuka kandidata,
– organizacija polaganja ispita odnosno provjere znanja i to konkretno za dvije oblasti:
a) opći dio za područje cijele FBIH
b) posebni dio koji se odnosi na kantone.

Proces edukacije i certifikacije započeo je 2007 god. i već je prošlo nekoliko ciklusa . Obuku i polaganje ispita dosad je prošlo 28 kandidata za koje resorno kantonalno ministarstvo izdaje iskaznice.

Nakon izvršene obuke i uspješno okončane provjere znanja, kantonalno ministarstvo obavijesti sve kandidate da sa potrebnom dokumentacijom se jave u kantonalno ministarstvo privrede radi izdavanja iskaznica.

Kad je u pitanju potrebna dokumentacija, radi se o sljedećim dokumentima:
– certifikat od federalnog ministarstva,
– odobrenje za pružanje tur. usluga vodiča izdano od strane općinskog organa,
– fotokopiju CIPS uvjerenja,
– 2 fotografije,
– 10 KM kantonalne administrativne takse

Osoba educirana i certificirana za turističkog vodiča osposobljena je da turistima pokazuje i stručno objašnjava prirodne ljepote i rijetkosti, kulturno-historijske spomenike, umjetnička djela, etnografske i druge znamenitosti, historijske događaje i legende o tim događajima i ličnostima, društveno političke tokove i zbivanja te ekonomska dostignuća mjesta i područja o kojem je riječ.

Novi poziv za obuku i certifikaciju također će biti objavljen na stranici federalnog ministarstva turizma i okoliša te molimo zainteresirane da prate isti.

Više o tome na: http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/22/turistiki-vodii

– Također obavještavamo javnost kao i sve nosioce turističke politike da resorno ministarstvo privrede priprema novi Zakon o turizmu koji će uskoro biti predočen u formi nacrta. Molimo sve nosioce turističke politike na području USK da uzmu učešće u javnoj raspravi kako bi smo došli da optimalnih zakonskih rješenja i ovu starateški važnu oblast uredili na najbolji način, kaže mr. sci Asmir Crnkić, ministar privrede u Vladi USK.

Unsko-sanski kanton i Grad Bihać u ljeto 2017. godine trebali bi dobiti novu zgradu Kantonalnog suda, a radovi na novom objektu trebali bi započeti već od 11. augusta ove godine, potvrđeno je za Klix.ba u Ministarstvu pravosuđa i uprave USK.

Radovi na izgradnji nove zgrade Kantonalnog suda u Bihaću zvanično su najavljeni na sastanku održanom u Bihaću, 3. augusta 2016. godine, na kojem su, osim predstavnika Suda prisustvovali i predstavnici izvođača radova, nadzornog organa, projektantskih biroa, Zavoda za prostorno uređenje grada te predstavnici Gradske uprave.

“Prijašnja Vlada je osigurala sredstva za kupovinu zemljišta u iznosu od oko 815.000 KM, a po završetku izgradnje objekta, Vlada će finansirati opremanje nove zgrade, za što u budžetu za 2017. godinu planiramo osigurati milion maraka. Ta sredstva iskoristit će se za uređenje enterijera zgrade, kupovinu novih stolica, stolova, ormara, opremu novog arhiva i brojne druge stvari potrebnih za normalan rad svih budućih uposlenika”, kazao je za naš portal Nikola Findrik, ministar pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona.

Sredstva za izgradnju nove zgrade suda osigurala je Evropska unija u iznosu od 1.615.000 eura, s ciljem unaprjeđenja radnih uslova u sudu koji je nadležan za procesuiranje ratnih zločina i drugih teških krivičnih djela sa područja Unsko-sanskog kantona.

Zahvaljujući ovoj podršci, pravosudne institucije u Bihaću konačno će imati adekvatne uslove za rad svojih uposlenika, te biti u mogućnosti da pruže bolje prostorije i usluge za građane.

Ministarstvo pravosuđa i uprave USK nije direktno uključeno u realizaciju projekta, već djeluje kao posrednik u svim aktivnostima i razgovorima između Evropske komisije, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Kantonalnog suda USK.

Inače, Kantonalni sud u Bihaću trenutno dijeli zgradu sa Općinskim sudom, zbog čega nema dovoljno sudnica, arhive, kancelarija i drugih javnih prostorija.

Lokacija nove zgrade suda bit će u Borićima, u blizini Islamskog pedagoškog fakulteta i stadiona Jedinstvo, a očekuje se da će radovi biti završeni u julu slijedeće godine. Radove će izvoditi konzorcij građevinskih kompanija “Prijedor-putevi 2” i “Elektrometal” Cazin, a nadzor nad radovima vršit će Institut IGH Zagreb, ured Mostar.

Projekat je dio šireg paketa pomoći EU za sanaciju zgrada sudova i tužilaštava širom Bosne i Hercegovine, u okviru podrške jačanja vladavine prava u BiH.

/klix.ba

Demineri Federalne uprave Civilne zaštite i ronioci Ministarstva unutrašnjih poslova Češke Republike jučer su kod mosta na rijeci Klokot u Bihaću uništili dvije ručne bombe zaostale iz Drugoga svjetskog rata, od kojih je jedna talijanske proizvodnje koju su češki ronioci pronašli u koritu rijeke ispod mosta.

„Pronašli smo i municiju na dnu rijeke koju ćemo aktivirati podvodnom eksplozijom“, kaže Lubomir Znojil, vođa tima specijalne jednice Češke policije.

Nakon podvodnog uništavanja ručne bombe demineri FUCZ-e su na kopnu uništili i zaostalu minobacačku minu.

„Želim se ovom prilikom zahvaliti prvenstveno građanima na saradnji i strpljenju koje su imali za nas, pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova koji su nam pružili svu potrebnu podršku, Gradu Bihaću, Kantonalnoj upravi Civilne zaštite, građanima koji su podijelili s nama informacije i Ronilačkom klubu „Akvarijus“ čiji su nam ronioci dali informacije o postojanju neeksplodiranih ubojnih sredstava na području Klokota, grada Bihaća i USK-a“, kaže Smail Hrnjica, vođa tima za uklanjanje NUS-a FUCZ.

Demineri Federalne uprave Civilne zaštite će krajem ovoga mjeseca provesti još jednu akciju uklanjanja neeksplodiranih ubojnih sredstava na području Bosanske Krupe, na lokalitetu Crno jezero, na kojem su pripadnici češke policije već obavili ronilačka izviđanja i tamo pronašli određene količine naoružanja i municije koja će biti izvađena i uništena, a naoružanje predano pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova, kaže Hrnjica.

/rtvusk

Bihać, 10.08. 2016. godine – Bihaćko javno komunalno preduzeće Komrad nedavno je apliciralo projekat nabavke opreme za reciklažno dvorište na javni konkurs za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2016. godinu  kojeg realizira Fond za zaštitu okoliša F BiH.

Zahvaljujući doboro pripremljenom projektu, nadležna komisija Fonda za zaštitu okoliša F BiH odobrila je 50.000 KM u sklopu projekta  u oblasti upravljanja otpadom.

“Projekat reciklažnog dvorišta kojeg reliziramo sredstvima dobivenim od ekoloških naknada od strane Ministarstva za prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK-a jedan je od naših strateških projekata i zahvaljujući odobrenimi vlastitim  sredstvima nabaviti ćemo mašinu za razvrstavanje reciklažnog otpada čime ćemo za oko 30 posto povećati količine razvrstanog reciklažnog otpada i u konačnici smanjiti količine otpada koji se odlaže na odlagališta”- ističe Hadis Jusić, direktor JKP Komrad.

Prema njegovim riječima JKP Komrad vodeća je firma u BiH koja je kroz projekat recikliranja prikupila značajne količine otpada i reciklirala ga. Riječ je, dodaje Jusić, o preko 300  tona otpada koji je u 2015.godini recikliran i koji je ponovo iskorišten umjesto da je završio na deponiji.

Prepuni Bosanski kulturni centar i grad Tuzla bili su središte ljepote i mladosti 7. augusta, a povod tome je Izbor za Miss Federacije BiH 2016 . godine.

U natjecanju je učestvovala 21 djevojka, a u završni finalni izbor Miss BiH plasirale su se : Belma Bajrić, Almedina Jašarević, Dina Kahrimanović, Sedina Batalević, Asja Dervišević, Sabrina Tanjić, Nerma Juko, Maida Čelebić, Indira Muminović, Lejla Šećerbegović, Irena Dujmenović i Lejla Rodić.

Sve djevojke su se predstavile u četiri izlaska i to u odjeći partnera izbora “Zada pharmaceuticals” izlazu “moj džins stajling” te u odjeći renomirane BH modne konfekcije “KULA” iz Gradačca. Na kraju su djevojke zablistale u glamuroznim haljinama Modnog studia “JUST J” iz Brčkog te Modnog salona “Jelena shop” iz Banja Luke.

Moto samog izbora je “Bolje obrazovanje bolja BiH”, a sve u saradnji sa Evropskim univerziteom Brčko distrikt i Kallos u Tuzli.

Posebnu atmosferu u programu su napravili i muzički gosti sa BH estrade Merima Džafić i Neno Murić. Voditelj programa bio je Zlatan Jovanović.

U direktnom prijenosu cijelu manifestaciju prenosila je Federalna televizija:

Indira Muminović iz Živinica dobila je najveći broj telefonskih glasova publike, te je ponijela titulu Miss televotinga. A posebni razlog za slavlje je imala Lejla Šećerbegović iz Tuzle koja je ove godine po ocjeni žirija proglašena za Miss Federacije.

Izbor Miss Federacije BiH 2016 održava se u sklopu kvalifikacija za finalni državni izbor Miss BiH za najprestižniji izbor ljepote za “Miss Svijeta” koji se ove godine održava u Sjedinjenim Američkim Državama i to Washingtonu u decembru ove godine. Izbor za miss svijeta održava se već 66 godina i kao takav je najgledaniji tv program na svijetu koji prati oko tri milijarde gledalaca.

Veliko Finale Miss Bosne i Hercegovine 2016 održat će se krajem septembra.

Strategija, čija ukupna vrijednost projekata u izgradnji i onih koji će se tek graditi iznosi na desetke milijardi maraka, predviđa postupke i programe koje treba poduzeti da bi se utvrdile jasne odgovornosti za njenu provedbu.

Okvirna strategija saobraćaja u BiH, koju je nedavno usvojilo Vijeće ministara BiH, a usaglasili lideri svih političkih stranaka, objavljena je prije nekoliko dana na zvaničnoj stranici Ministarstva prometa i komunikacija BiH. Riječ je o strateškom dokumentu koji je predvidio sve najvažnije projekte u narednih 15 godina kada je u pitanju izgradnja infrastrukturnih projekata u BiH, od izgradnje autocesta, brzih cesta, željezničkih pruga, luka, mostova, pa sve do ulaganja u avioinfrastrukturu.

Usvajanje ove strategije, koja se odnosi na period 2015.-2030. godina, jedan je od uvjeta Evropske komisije da bi naša država mogla aplicirati za pristup fondovima Evropske unije, a predstavlja smjernicu za razvoj saobraćajnog sektora u BiH i prikazuje detalje za implementaciju svih projekata do 2030. godine.

Strategija, čija ukupna vrijednost projekata u izgradnji i onih koji će se tek graditi iznosi na desetke milijardi maraka, predviđa postupke i programe koje treba poduzeti da bi se utvrdile jasne odgovornosti za njenu provedbu.

Kada je u pitanju Federacija, u strategiji je navedeno da ukupna dužina autoceste koja je u upotrebi iznosi 92 kilometra te da infrastrukturu čini 40 posto magistralnih puteva, 39 posto regionalnih i 21 posto lokalnih puteva

Tako se na listi prioriteta, čija je izgradnja već u toku ili treba početi, a tiče se ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, nalazi oko 30 projekata, od čega se 12 odnosi na autoceste, pet na izgradnju brzih cesta, a deset na magistralne ceste. Ukupna vrijednost projekata koji se odnose na izgradnju autoputa, tačnije Koridora 5C, iznosi oko 4,2 milijarde eura (8,4 milijarde KM). Radi se o dionicama Nemila – Klopče, Mostar Jug – Zvirovići, Svilaj – Odžak, Tarčin – Ovčari, Žepče – Nemila, Mosta Sjever – Mostar Jug, Ovčari – Salakovac, Orašje – Tuzla i Žepče – Tuzla. Brza cesta Projekti na izgradnji brze ceste odnose se na dionicu Lašva – Nević Polje, Nević Polje – Jajce, Bihać – Velika Kladuša, Turbe – Donji Vakuf – Bugojno – Kupres – Livno – granica s Hrvatskom, ali i Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s Hrvatskom.

U RS je planirana izgradnja 24 projekta koja se odnose na puteve te četiri zaobilaznice. Ukupna vrijednost ovih projekata je oko 3,3 milijarde eura (6,6 milijardi KM). U Distriktu Brčko jedan od najvećih projekata je ulaganje u Luku Brčko.

Kada je u pitanju razvoj avioinfrastrukture i tehničkih poboljšanja na aerodromima, u strategiji je navedeno da će u Sarajevski aerodrom od 2017. do 2019. godine biti investirano 40 miliona eura, u aerodrom u Mostaru za isti period 15 miliona eura, a u Tuzlanski aerodrom 25 miliona eura.

Iako je planirana investicija sa viših nivoa u Aerodrom Golubić, po svemu sudeći na takav projekat će Bišćani pričekati još 15 godina.

/abc