Dr.sci.Fatka Kulenović, predsjednica Gradske organizacije SDP BiH Bihać i nositeljica liste za Gradsko vijeće i Hajrudin dr.Havić, predsjednik Kantonale organizacije KO SDP USK i kandidat za Gradonačelnika Grada Bihaća posjetili su upravu NK JEDINSTVO, te se uz plaćanje članarine pridružili svim građanima koji žele bolje dane za ovaj sportski kolektiv.

„Žao nam je što se sve ovo dešava sa klubom koji je u jednom vremenu dostigao evropska takmičenja. Očito je da su ga na niske grane doveli ljudi koji su razgrađivali sve ono što su neki drugi ljudi gradili čuvajući baštinu i imidž ovog sportskog kolektiva.Čestitamo svim entuzijastima koji nisu digli ruke od JEDINSTVA i to je motiv zbog čega imaju našu neupitnu podršku“ –  kazali su Kulenovićka i Havić ovom prigodom.

Ante Nazor ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra, u razgovoru s našim Goranom Rotimom u Kninu, naglasio je još jedan aspekt važnosti akcije Oluja.

Osim što su njome oslobođene tri četvrtine teritorija Hrvatske, hrvatska vojska Olujom je omogućila opstanak Bosne i Hercegovine. To je činjenica koja se rijetko spominje i koja često u medijima ima negativne konotacije, rekao je Nazor.

Bihaću je prijetila sudbina Srebrenice. Prema nekim procjenama, da su srpske snage tada uspjele ući u grad, civilne žrtve u Bihaću mogle su biti znatno veće nego one u Srebrenici s obzirom na to da je u gradu bilo nešto manje od 200.000 stanovnika.

/hrt.hr

Time se dovodi u pitanje održivost organiziranja kooperativne proizvodnje u budućnosti. Sa svoje strane premijer Vlade istakao je da će sve poduzeti da se iznađu način kako bi se ublažili problemi kojima se susreću poljoprivrednih proizvođači kako iz vlastitih rezervi tako i kandidirajući problem prema nadležnim ministarstvima sa federalnog nivoa.

Tog je 6. avgusta, nakon 1.201 dana hermetičke zatvorenosti, Unsko-sanski kanton prodisao punim plućima, prodisao proljećem života i Bosnom i Hercegovinom. Stigla je sloboda.

Pritisla avgustovsko-kolovoška jara. Gotovo je iznad trideset i petog Celzijusovog podioka. Trepere vrhovi Plješevice, što se u nekoj čudnoj sumaglici nadnijela nad Bihaćem, kojeg Una tjera dolje nizvodno, pa onda uzvodno.

Sve me to munjevito, poput svjetlosti, razarajuće poput udara groma, vraća u dane na raskršću jula i avgusta prije 20 godina. Pogađa me sjećanje na 4, a posebno 6. avgust te 1995. godine.

Tog je 6. avgusta, a nakon 1.201 dana hermetičke zatvorenosti, Unsko-sanski kanton prodisao punim plućima, prodisao proljećem života i Bosnom i Hercegovinom. Stigla je sloboda.

Dvadeset godina kasnije listam požutjele stranice tadašnjih novinarskih javljanja, koje su teškom mukom i samo njima znanim umijećem radio-amatera, odlazile iz Bihaća.

“Bihać je, ali i cijeli Bihaćki okrug, dijelovi bosanskokrupske, velikokladuške općine i Cazin opasani rovovima, minskim poljima, tenkovima, tonama ubilačkog gvožđa, a u njemu svih tih 1.201 dan ono što se život zove u opsjednutom gradu, koji se nalazio u takozvanoj zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda”, piše u jednom od brojnih tadašnjih izvještaja.

Po zalogaj hljeba

Drugi, naslovljen na prve avgustovske dane: “Nigdje ta slika jedinog, a drhtavog života nije tako izoštrena kao u Regionalnoj bolnici u Bihaću i njenom odjeljenju u Cazinu. Prividno zaštićeni simbolima i konvencijama, i još dodatno sa tri-četiri transportera s oznakama UN-a, u stvarnosti su javna meta agresora iz pravca Plješevice, jedva kilometar udaljene. Uskraćeni u svemu, stalno bez struje, bez vode, gladni i žedni, bez osnovnih lijekova, zavoja, bez… Statistika upozorava – u ovih je nekoliko dana u njoj zbrinuto 151 dijete i 115 ranjenih žena.”

U bihaćkoj panorami smrti tih avgustovskih dana ostao je zabilježen još jedan detalj, bolna sramota. “U Dječijem obdaništu, koje je ovih dana jedan od punktova prijema i smještaja više od 15.000 hiljada prognanih i izbjeglih, vaspitačica Mirsada Pečenković je na novom zadatku. Zbrinjava djecu izbjeglih ispred naleta agresora i roditeljski, kako je to godinama radila baš u ovoj ustanovi, dijeli zadnji komad hljeba. Po zalogaj svakom, jer više nema. ‘A, kako da im objasnim da više nema, a znam da nisu jeli već dva dana’…”

Jedan od izvještaja završava: “Život koga nagrizaju otrovi okruženja se nastavlja. Ptice sve rjeđe cvrkuću iznad grada, nadjačava ih zaglušujuća sirena i smrtna artiljerijska grmljavina…”

A 4. avgusta te 1995. godine središte ratnih dešavanja na prostoru bivše nam zajedničke države bilo je u Lici, na Kordunu i Baniji u Hrvatskoj (prostor nekadašnjih vojnih krajina) i, dobrim dijelom, preko granice, u Cazinskoj krajini u Bosni i Hercegovini.

Bio je petak, 4. avgust. U Hrvatskoj će taj dan ostati urezan u historiju kao jedan od ključnih iz perioda Domovinskog rata. Počela je operacija Hrvatske vojske pod nazivom “Oluja”, s ciljem konačnog oslobađanja okupiranih teritorija od paravojnih formacija tadašnje samozvane republike srpske krajine.

Martićeva paradržavna tvorevina našla se pod do tada neviđenim udarom hrvatskih vojnih snaga.

Od ponora do historije

Komanda Petog korpusa Armije Bosne i Hercegovine imala je u vidu značaj “Oluje” za ovaj dio Bosne i Hercegovine – Unsko-sanski kanton. Spajanje bh. vojske s hrvatskom značilo bi praktično deblokadu cijelog Bihaćkog okruga i smanjivanje linije fronta sa 260 na nepunih 70 kilometara. Zbog tog je Komanda Petog korpusa odlučila svoje jedinice uputiti u susret Hrvatskoj vojsci.

Jedinice Petog korpusa, sadejstvujući s Hrvatskom vojskom, prešle su na teritorij Hrvatske i oslobodile Željavu, Ličko Petrovo selo, Vaganac, Drežnik, Frkašić, Meljinovac, Preboj, Grabovac, Plitvice i Mulinje… Tog 5. avgusta u jutarnjim satima u Grabovcu, na cesti Rakovica – Plitvička jezera, spojili su se s Hrvatskom vojskom. Službeno i dostojanstveno, ostalo je zabilježeno.

Nakon toga, povukle su se na državnu granicu, a potom oslobodile znatan dio bh. teritorija od paravojske tadašnje samozvane Autonomne pokrajine zapadna Bosna, odnosno snaga Fikreta Abdića.

Tek 6. avgusta upriličen je zvaničan susret pripadnika Hrvatske vojske i Petog korpusa Armije Bosne i Hercegovine na državnoj granici, na mostu na rijeci Korani u Tržačkim Raštelima, gdje su komandanti-generali Marijan Mareković i Atif Dudaković i taj zadatak dobro obavili.

Međutim, radost dolaska slobode pomućena je pogibijom Izeta Nanića, komandanta 505. Viteške bužimske brigade. Naime, u naletu hrvatskih vojnika, Martićeve snage predstavljale su opasnost za Bužim i taj dio Cazinske krajine. Bojazan je bila da bi mogli pokušati izvršiti proboj, što bi imalo velike posljedice za civilno stanovništvo.

Stoga je Nanić sa svojom 505. brigadom krenuo u susret Hrvatskoj vojsci prema Dvoru na Uni. Zaustavljen je u neprijateljskoj zasjedi na Ćorkovači. I tu je zaustavljen i ostao vjerovatno najznamenitiji Bužimljanin u cjelokupnoj njegovoj historiji. Ali, njegovi su saborci otišli dalje. Sve do Kostajnice.

‘Sila nebeska’ jača od ‘Spržene zemlje’

Operacija “Oluja” hrvatskih snaga bila je uspješna i slomljena je samozvana republika srpska krajina. Deblokiran je i Unsko-sanski kanton, ali oslobođena i Velika Kladuša od paravojske samozvane autonomne pokrajine zapadna Bosna.

Priča o “Oluji”, priča o Petom korpusu Armije Bosne i Hercegovine i njegovoj ulozi u oslobađanju zapadnog dijela Bosne i Hercegovine te dijela Hrvatske dok je trajala operacija “Oluja” zapravo je priča o “Sili nebeskoj”, kojoj je sudbina namijenila da se u tom vremenu vrati gotovo sa ivice ponora, uspravi, napravi veliko djelo i uđe u historiju.

Jer, gotovo cijeli period te 1995. godine, do početka “Oluje”, Bihaćki okrug bio je izložen ofanzivama. Posebno one nazvane “Spržena zemlja”, u kojoj je agresor, uz paravojsku Fikreta Abdića – učestvovale su Martićeve te brojne jedinice iz Republike Srpske i Srbije – gotovo bio nadomak cilja: potpuno ovladavanje Bihaćkim okrugom.

Danas, 21 godina kasnije – sjećanje i ponos. S poštovanjem se o borcima Petog korpusa Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća obrane Bihaćkog okruga te o ljudima tog vremena i njihovim životima – šuti.

/Al Jazeera

Bihać, 04.08. 2016. godine – Grad Bihać biti će dio Projekta općinskog ,okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG) vrijednog 21 milion KM

MEG Projekat kojeg finansira Vlada Švicarske i koju će provoditi Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) predstavlja novu inicijativu u oblasti lokalnog razvoja u Bosni i Hercegovini. Svrha ove dvanaestogodišnje inicijative je pružiti podršku jedinicama lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini da unaprijede demokratsko upravljanje i pružanje javnih usluga, posebno u sektoru ekonomije i okoliša. Osim toga, projekat predviđa podršku unapređenju regulatornog okvira te jačanju relevantnih institucionalnih kapaciteta na entitetskom, odnosno kantonalnom nivou.Zahvaljujući dobro pripremljenoj aplikaciji i kontinuiranom radu , grad Bihać biti će dio ovog uspješnog projekta čime se potvrđuje dosadašnja dobra saradnja grada Bihaća sa brojnim međunarodnim organizacijama u našoj zemlji.

Na osnovu rezultata procjene, ali i koristeći korisne informacije dobivene kroz konsultativne sastanke sa predstavnicima lokalnih samouprava, kantonalnih, entitetskih i državnih institucija, nevladinih i strukovnih organizacija, te regionalnih i lokalnih razvojnih agencija, na prvom satanku Projektnog odbora Projekta općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja ( MEG), predstavljena je lista partnerskih općina i gradova koji će biti podržani u okviru projekta. Projektni odbor je informiran o metodologiji i procesu odabira partnerskih općina i gradova te je upoznat  i sa listom od 18 izabranih partnerskih jedinica lokalne samouprave, uključujući: Bihać Tešanj, Teslić, Žepče, Bosanska Krupa, Gračanica, Gradiška, Prijedor, Sanski Most, Cazin, Velika Kladuša, Doboj, Kalesija, Tuzla, Gradačac, Prnjavor, Kozarska Dubica i Kostajnica.

Tokom prve četverogodišnje faze projekta, pružit će se podrška organima vlasti u unapređenju kvaliteta i dostupnosti javnih usluga i infrastrukture za najmanje 700.000 građana, među kojima su i socijalno najugroženije kategorije stanovništva. Osim toga, planirana je i saradnja sa privatnim sektorom u svrhu podrške otvaranju novih radnih mjesta. Budžet za prvu fazu projekta iznosi približno 21 milion konvertibilnih maraka, a očekivano maksimalno sufinansiranje parterskih jedinica lokalne samouprave  je oko 1,8 mil švicarskih franaka.

Na posljednjoj vanrednoj Sjednici skupštine Unsko-sanskog kantona većinom glasova, uz nekoliko amandmana, usvojene su Izmjene i dopune zakona o Univerzitetu i Nacrt zakona o studentskom standardu, a očekivanja su da će nakon ovakvih poteza Skupštine doći do smirivanja tenzija na Univerzitetu u Bihaću.

Skupština USK smijenila je Upravni odbor Univerziteta u Bihaću na čelu sa Mersudom Omerdićem, a do okončanja procesa imenovanja novog njegovi privremeni članovi će biti Samir Vojić, Kenan Mahmutović, Ekrem Nezirević, Meliha Kazić, Ahmet Salihagić, Melita Skenderović, Azra Šulić, Muhamed Galijašević i Husein Vilić.

Osim toga, Skupština je novim Zakonom o univerzitetu rektora, prorektora i sve dekane stavila u pozicije vršilaca dužnosti, dok je Zaključkom zadužila privremeni Upravni odbor da smijeni sve vršioce dužnosti u roku od tri dana nakon stupanja na snagu ovog Zakona.

Nacrtom Zakona o studentskom standardu, pak, usvojen je Zaključak da se ponudi rok od 90 dana potrebnih za provođenje svih javnih rasprava.

Izmjene i dopune Zakona u Univerzitetu koje je predložila Vlada USK, uz nekoliko opozicionih amandmana koje su tražili opozicioni zastupnici SDP-a i DF-a, usvojeni su sa 19 glasova za, a skupštinski poslanici su iznijeli različite stavove i mišljenja.

“Neprihvatljivo je za nas i širu društvenu zajednicu da su brojni procesi na Univerzitetu blokirani. U proteklih nekoliko mjeseci, iz ovih ili onih razloga, ne funkcioniše Senat, sporne su upisne kvote, dok su drugi Univerziteti u BiH u određenoj mjeri ‘pokupili’ naše studente i mi se sada pouzdavamo u drugi upisni rok u septembru, iako znamo da se u septembru upisuju studenti koji se nisu uspjeli upisati na drugim Univerzitetima, što po logici stvari govori da ćemo imati lošiju strukturu studenata”, istakao je Albin Muslić, poslanik SDP-a u Skupštini USK.

Nešto drugačije viđenje imaju u A-SDA.

“Činjenica je da postoje različiti organi na Univerzitetu koji se međusobno ne priznavaju. Ipak, bojim se da i sa ovakvim izmjenama nudimo samo privremeno rješenje koje će otkočiti funkcionisanje na Univerzitetu, ali je pitanje samo kako će se to dugoročno reflektirati”, kazao je Admir Hadžipašić, poslanik ove stranke.

Univerzitet u Bihaću muče brojni problemi, a pored prisutne krize na relacijama između Senata i Upravnog odbora, mediji već duže vrijeme ukazuju na korupciju, rasipništvo, olako stjecanje sumnjivih magisterija i doktorata, te brojne druge stvari.

S druge strane, interes za upis na prvi upisni rok u 2016. godini na Univerzitet u Bihaću spao je na najniži nivo od kako je osnovan Univerzitet.

/klix.ba

U organizaciji Savjeta Mjesne zajednice Vrsta i podršku Gradske uprave Bihaća i Vlade USK-a sinoć je u istoimenoj bihaćkoj mjesnoj zajednici održana manifestacija posvećena herojima odbrambeno-oslobodilačkog rata. I ove godine upriličena je posjeta šehidskom turbetu heroja Adila Bešića, spomen obilježju Esnafa Rekića i spomen sobi, a prigodnim obraćanjima o značaju obilježavanja datuma iz odbrambeno-oslobodilačkog rata govorili su ispred gradske uprave Bihaća Ermin Zulić, v.d. gradonačelnika po ovlaštenju i Salih Dedić, ministar financija ispred Vlade USK-a.

Ističući da Vlada USK-a čini i činiti će sve da opšte stanje boračkih populacija u našem društvu popravlja, Salih Dedić, ministar financija u Vladi USK-a, kazao je u svom obraćanju da će kantonalne vlasti učiniti sve da se značajni datumi i mjesta koji obilježavaju našu bližu historiju i časnu borbu naših boraca dostojanstveno i časno obilježavaju.

„ Ovaj datum nije samo obilježavanje Dana MZ Vrsta, on je datum kojim se prisjećamo heroja i svih onih koji nisu sa nama a dali su svoje živote da mi danas imamo slobodnu državu BiH. Zato je naša obaveza  obilježavanje značajnih datuma i gradska uprava Bihaća tu nema dileme i podržavati će ovakve manifestacije, ali i projekte kojima se grade šehidska spomen obilježja kao trajni simboli sjećanja na herojsku borbu Armije R BiH u odbrani Bihaća i države BiH „- kazao je Ermin Zulić, v.d. gradonačelnika po ovlaštenju.

U MZ Vrsta svoje živote za odbranu BiH položilo je 55 boraca, od kojih su 4 zlatna Ijiljana, dok je četrdeset i jedan borac ratni vojni invalid. Svim mještanima i onima koji su pomogli organiziranje druge po redu manifestacije Dana MZ Vrsta, zahvalio se predsjednik Savjeta MZ Azim Imširević, predsjednik Savjeta MZ Vrsta, uručivši tom prilikom prigodne zahvalnice pojedincima i institucijama koje su pomogle obilježvanju Dana MZ Vrsta.

Da je nešto trulo na Univerzitetu u Bihaću portal USN.ba je pisao preko godinu dana, skoro svakodnevno.

Portal USN.ba je otkrio nekoliko slučajeva korupcije, nepotizma, razotkrio nerad Senata, afere rektora u dijelu marketing kampanja za upis na Univerzitet i izgledalo je kao da se borimo protiv vjetrenjača.

Međutim, nakon godinu i više dana, Univerzitet će da prodiše punim plućima ili će današnja dešavanja na sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona barem nagovijestiit bolje dane i pokušaj rješavanja problema na Univerzitetu.

Nažalost u cilju borbe protiv društvenih anomalije, a jedna od njih je svakako i Univerzitet portal USN.ba je optuživan kako radi u službi pojedinih privatnih visokoškolskih ustanova kako bi narušio stanje na Univerzitetu, a podignute optužnice protiv profesora, nerad akademske zajednice, Senata, Upravnog odbora, familijarna zapošljavanja nisu bila udar na Univerzitet.

Danas je Skupština Unsko-sanskog kantona usvajanjem izmjena Zakona o Univerzitetu rektora, prorektora i sve dekane stavila u poziciju vršioca dužnosti dok je Zaključkom zadužila privremeni Upravni odbor da smijeni sve vršioce dužnosti u roku od tri dana nakon stupanja na snagu ovog Zakona.

Da li će doći do boljih dana na Univerzitetu, da li je obrazovanje ono u šta naše društvo počinje vjerovati ostaje nam da vidimo.

/usn.ba

Na sastanku sa predsjednikom Obrtničke Komore G-dinom Šemsudinom Bajrićem razgovaralo se o organizaciji te planovima Obrtničke komore u 2016. godini kao i mogućnostima podrške resornog ministarstva u razvoju sektora obrta i malog poduzentištva. Pored informacije o ustroju komore, današnji sastanak usmjeren je na konkretne projekte koje trenutno implementira Obrtnička Komora kao i planirane projekte koji se namjeravaju realizirati u ovoj godini.

Resorni ministar je izrazio zadovoljstvo što je ovo jedna od rijetkih komora gdje nema puno administracije. U OK USK zaposleno je samo jedno tehničko lice, predsjednik je vezan ugovorom o djelu, finansiraju se iz uplata od članarine a sva budžetska podrška se usmjerava na konkretne projekte od kojih obrtnici unaprijeđuju svoje poslovanje.
Ministar je potvrdio daljnju podršku Vlade USK obrtnicima i Obrtničkoj Komori kako kroz pravnu, promotivnu, edukativnu ali i finansijsku pomoć za konkretne projekte te izrazio očekivanja da će uložena budžetska sredstva rezultirati unaprijeđenjem poslovanja i otvaranjem novih radnih mjesta u ovom sektoru.
„ Više obrta i jako poduzetništvo su rješenje za nezaposlenost a samim tim i ključ da se zaustavi aktuelno iseljavanje“ – poručio je ministar Crnkić.