Bez obzira na sve  etikete, poput zeleni, netaknuti  kanton iskonske ljepote, kojima označavamo    prirodna bogatstva  ovog kraja, ljudski faktor  je taj koji  direktno utiče na  tu sliku. Da  je bačeno smeće  potencijalna opasnost  za zdravlje ljude, uvjereni su mjestani Vinice i Čekrlija čije se kuće nalaze uz put  prema rejonu Grabeža, gdje nesavjesni pojedinici bacaju otpad.

Sedamdeset šestogodišnji  godišnji Husein Bećirspahić svakodnevno radi na uređenju svoje okućnice u bihaćkom naselju Čekrlije.Sav otpad koji proizvede jednom  sedmično  odvozi  Javno komunalno poduzeće. Zato ga posebno muči  tudja neodgovrnost jer smatra da divlje deponije koje nastaju na području Grabeža ugrožavaju  njihovo, ali i  zdravlje ostalih mještana  koji koriste vodu  iz ovog područja.

U gradskoj službi za komunalne djelatnosti svjesni su ovog problema,te su poštujući zakonsku odredbu izradili  Plan sancije  svih odlagališta na području Bihaća, konkretno njih 19.

Zahvaljući potpori Grada,različitim građanskim inicijativama, Unskim smaragdima, entuzijastima te Javnom komunalnom poduzeću, svake godine očiste se manje zagađene površine zasto su isto tako potrebna sredstva.

Iako se na samim divljim deponijama  vrlo jasno može razaznati porijeklo pojedinih vrsta  otpada, od onog građevinskog do animalnog, još  niko za njegovo bacanje u prirodu  nije odgovarao.Mještanima je to zapravo i nebitno. Za sve njih riječ je samo o neodgovornosti pojedinca koji ugrožava zajednicu.

Mještani za ova odlagališta  najodgovrnijim  smatraju one sugrađane koji, umjesto da plate odvoz glomaznog otpada, jednostavno ga dovezu na područje Grabeža, ali i odgovorne  u  Mjesnoj zajednici koji ne pokreću akcije čišćenja. Ostaje im  samo nada da će u gradskoj administraciji  za 2017. godinu biti dovoljno novca da se saniraju makar one manje. Dok god se otpad bude smatrao smećem a ne izvorom energije i sirovinom umjesto   panoramskog pogleda na Bihać i zelene prirode,  odbačene stvari na neprimjerenim mjestima biće naša stvarnost.

/rtvusk

Službenici Jedinice granične policije Izačić, 31. jula 2016. godine lišili su slobode E.D. (1980.) državljanina Republike Hrvatske jer je graničnim provjerama utvrđeno da ga potražuje Ministarstvo unutarnjih poslova Unskosanskog kantona zbog kaznenog djela krivotvorenja platne kartice.

Osoba je kontrolirana na ulasku u Bosnu i Hercegovinu na Međunarodnom graničnom prijelazu Izačić i predana službenicima Policijske stanice Bihać, saopćeno je iz Granične policije BiH.

Službenici JGP Gorica, 31. jula 2016. godine, spriječili su nezakonit promet 38 ovaca bez ušnih markica u graničnom pojasu na području općine Grude. Nalazile su se u teretnom motornom vozilu Man, nacionalnih oznaka Hrvatske, kojim je upravljao M.B. (1988.) državljanin BiH. Vozač nije posjedovao nikakvu dokumentaciju o porijeklu stoke. Predmet je ustupljen Veterinarskoj inspekciji Zapadnohercegovačkog kantona.

Službenici JGP Brod, 30. jula 2016. godine, na MGP Brod nisu dozvolili ulazak osam osoba s područja Kosova u BiH jer nisu posjedovali putne isprave propisane za prelazak državne granice. Stranim državljanima uručena su rješenja o odbijanju ulaska u BiH.

Na graničnim prijelazima, 29. jula 2016. godine, službenici Granične policije BiH slobode su lišili pet osoba.

Službenici JGP Gradiška na izlasku iz BiH na MGP Gradiška slobode su lišili J.K. (1983.) jer ga je potraživao Općinski sud Mostar zbog kaznenog djela lake tjelesne povrede, ugrožavanja sigurnosti i narušavanja nepovredivosti doma. J.K. je predan službenicima Sudske policije Odžak.

Na MGP Orašje, na ulasku u BiH, slobode je lišen A.Ž. (1982.) jer ga je potraživao Općinski sud Tuzla radi izdržavanja kazne zatvora. Službenici JGP Orašje bh. državljanina predali su službenicima Sudske policije Tuzlanske županije.

Službenici JGP Doljani, na MGP Bijača, slobode su lišili M.N. (1976.) državljanina BiH i RH jer ga je potraživao Općinski sud Livno zbog kaznenog djela nasilja u porodicii D.B. (1981.) državljanina RH jer ga je potraživao Općinski sud Travnik zbog kaznenog djela teške tjelesne povrede. Predati su službenicima Odjeljenja Sudske policije Zapadnohercegovačkog kantona.

Na MGP Brod, na ulasku u BiH, slobode je lišen A.O. (1987.) nakon što je utvrđeno da ga potražuje Osnovni sud Doboj zbog kaznenog djela teške krađe. Predan je službenicima Sudske policije Doboj, navodi se u saopćenju Granične policije BiH.

/Fena

Dženis Šabulić, ministar zdravstva i socijalne politike u Vladi Unsko-sanskog kantona obišao je ovog vikenda Dom zdravlja i Kantonalnu bolnicu u Bihaću. Razgovarao je sa dežurnim liječnicima i medicinskim osobljem i informisao se se o stanju i broju pacijenata koji traže medicinsku pomoć, a posebno o stanju oboljelih od bruceloze na području USK.

U posljednje vrijeme na području Unsko-sanskog kantona izražavana je zabrinutost zbog rastućeg broja oboljelih od bruceloze, ali ne može se govoriti o epidemiji ove bolesti životinja od koje obolijevaju i ljudi, a čiji je prvi slučaj u USK zabilježen 2004. godine. S obzirom da se radi o teškoj bolesti koja se mora držati pod kontrolom ministar Šabulić posjetio je i Odjel za zarazne bolesti u Kantonalnoj bolnici Bihać i razgovarao sa primarijusom Hilmijom Suljićem, načelnikom Odjela.

– Moram pohvaliti doktore i medicinsko osoblje zdravstvenih ustanova Unsko-sanskog kantona koji profesionalno rade svoj posao i nema razloga za zabrinutost. Mi smo uvijek imali izvanredan ljudski kadar u zdravstvu i ono što moramo jest osigurati im uvjete za rad da pacijentima mogu pružiti najbolju moguću uslugu i njegu, kazao je ministar Šabulić.

Iz Centra civilnih inicijativa (CCI) prezentirali su u Bihaću javnosti rad Skupštine i Vlade Unsko-sanskog kantona (USK) za prvu polovinu 2016. U gomili negativnih rezultata ističe se da su rezultati navedenog perioda najlošiji u posljednjih 6 godina.

Kada je u pitanju rad Skupštine USK po realizaciji zakona, zajedno sa skupštinom Posavskog kantona, na zadnjem mjestu na kantonalnoj listi jer su realizovali samo 2 zakona. Skupština Kantona Sarajevo je, poređenja radi, u istom periodu usvojila čak 6 puta više zakona.

Osim niza zakona, nizak je i stepen realizacije i drugih mjera pa je od plana za 6 mjeseci realizirano samo 27% planiranih mjera, a nije održana niti jedna tematska sjednica.

– S druge strane, poslanici Skupštine USK su među najplaćenijim političarima u BiH te sa paušalom od 1800 KM prelaze cifru koju primaju poslanici u NS Republike Srpske – rekao je Željko Ninković iz CCI-a.

I kada je u pitanju Vlada USK rezultati u prvoj polovini 2016. godine su najlošiji u posljednjih 6 godina. Politička kriza oko neuspostavljanja vlasti i njena neifaksnost su definitivno pogodile ovaj kanton, ističu iz CCI-a.

Sa utvrđenih 6 zakona, 3 u prijedlogu i 3 u nacrtu, ovo je jedan od najlošijih rezultata još od 2011. godine i 3 puta je lošiji od onog koji su, u istom periodu, ostvarile vlade Tuzlanskog kantona ili Kantona Sarajevo.

Ipak, najozbiljniji problem, pored ogromne stope nezaposlenosti, s kojim se suočava aktuelna Vlada je nerazumno kreditno zaduživanje u prethodnom periodu koje je sada došlo na naplatu. Tako je za razliku od prethodne godine kada je iz budžeta izdvojeno 784 hiljade KM na ime kamata za dignute kredite, taj iznos je u 2016. godini usedmostručen i iznosiće preko 5,4 miliona KM.

Iz CCI-a su također ukazali na negativni izvještaj Federalnog ureda za reviziju javnog sektora ali i na kršenje Zakona o ravnopravnosti polova te ćinjenicu da niti u jednoj rekonstrukciji vlade od njenog formiranja nije ispoštovana zastupljenost od 40% manje zastupljenog pola a da u najnovijem sazivu (od 10. jula) nema niti jedne žene.

Istaknuto je niz preporuka koje su uputili Skupštini i Vladi USK s ciljem poboljšanja kvaliteta života građana u USK.

/avaz

U Rijeci se održava internacionalni nogometni turnir Fudbal friends, na kojem učestvuju renomirane ekipe poput HNK Rijeke, FK Partizan, FK Željzničara, FC Steaue.

Bihaćkoj javnosti posebno je zanimljiva činjenica, da nekadašnja dva nogometaša bihaćkog Jedinstva nastupaju u finalu ovog jakog turnira, ali na suprotnim stranama.

Riječ je o bišćanima Ismaru Midžiću koji je do nedavno nastupao u selekciji mlađih juniora Jedinstva,  a svojim dobrim igrama nametnuo se struci sarajevskoj Željezničara i danas nastupa u timu s Grbavice. Na drugoj strani je Jasmin Čeliković, mladi reprezentativac i kapiten reprezentacije Bosne i Hercegovine, a nastupa u redovima kluba s Kantride – HNK Rijeci.

Midžić i Čeliković su od 2006.godine nosili crveno – bijeli dres, te osvojili mnogobrojne tunire i pehare u Bosni i Hercegovine i regionu.

/abc.ba

Na graničnom prijelazu Izačić u ovim trenucima ogromna je gužva te veliki broj putnika čeka u dugim kolonama na prelazak granice.

Gora situacija je na ulazu u Bosnu i Hercegovinu, a duga čekanja na ovako visokim ljetnim temperaturama problem su posebno za starije osobe i djecu.

Ako još niste krenuli na put te se namjeravate uputiti ka ovom graničnom prijelazu, savjetujemo vam da to uradite u kasnijim satima ili izaberete altenativne pravce.

/cazin.net

Na dočeku učesnika 44. Internacionalne Una regate, u Bihaću je jučer održano prvo takmičenje u našoj zemlji u blobbingu, koje se održavalo umjesto prethodnih skokova sa gradskog mosta.

Blob predstavlja zračni jastuk dimenzija 10×4 metra koji je ispunjen zrakom, a blobbing je aktivnost na vodi u kojoj jedan sudionik sjedi na jednom kraju tog zračnog jastuka, a zatim je odbačen u vodu nakon što druga dva sudionika skoče na zračni jastuk sa platforme na suprotnoj strani.

Na takmičenju, skokovi su se izvodili u ekipama od po tri osobe, dok je svaka ekipa imala pravo da izvede po dva skoka. Tri ekipe koje su prema ocjenama stručnog žirija uspjele izvesti najatraktivnije skokove, osvojile su vrijedne nagrade.

Una regata danas nastavlja svoj put do Bosanske Krupe, koja je ujedno i cilj ove manifestacije, gdje će biti upriličena ceremonija zatvaranja.

Sinoć  Bihać bio domaćin koncertu Bijelog dugmeta.

Pred oko par hiljada posjetitelja, legendarna grupa Bijelo dugme, u sastavu Goran Brgović, Alen Islamović i Mladen Vojičić TIfa, a nažalost bez Željka Bebeka, priredila je odličan ugođaj  građanima Bihaća. Kao predgrupa nastupila je Regina na čelu sa Davorom Ebnerom.

/bhmagazin.com

Nakon prošlogodišnjih kritika građana, Skupštinski poslanici su sebi smanjili paušale za 200 KM tako da oni sada iznose čitavih 1800 KM i ovakav paušal primaju samo oni koji nisu zaposleni u Skupštini USK, a napomenimo i to da je ovaj paušal veći čak i od poslanika Narodne Skupštine Republike Srpske.

Ovakav paušal prima samo 20 poslanika u Skupštini, dok preostalih 10 poslanika prima punu platu od Skupštine koja iznosi od 2300 KM do 3000 KM i to bez “minulog rada” i bez dodataka.

U Skupštini Unsko – sanskog kantona se tako još uvijek naplaćuje svako prisustvo sjednicama Skupštine ili skupštinskih radnih tijela iako to spada u osnovne radne obaveze jednog poslanika.

Pored svega navedenog, znamo da trenutno u našoj Skupštini imamo poslanike koji su godinama na “SKUPŠTINSKIM JASLAMA” i nije im važno ispred koje su stranke, nije im važno ni što ništa skoro nisu uradili da stanovnicima Unsko – sanskog kantona bude bolje, samo im je važno da su paušali redovni.

Usporedbe radi, poslanici Skupštine Zeničko- Dobojskog kantona, nakon jednoglasno donešene odluke, ne primaju platu za svoj angažman u Skupštini, a paušal im iznosi 716 KM.

Nakon svega ovog što pročitamo možemo zaključiti: “Sve se može promijeniti, ali paušali naših izabranih poslanika nikako…”

/krajina.ba

Direktor BBI banke Amer Bukvić rekao je za Avaz da će Bihać dobiti BBI centar.

“Uskoro počinjemo s gradnjom BBI centra u Bihaću. To je ono što je već u realizaciji, kupili smo zemlju, završili projekt, čekamo da dobijemo potrebne dozvole. Bit će sličan ovom u Sarajevu. Gledali smo potencijalne lokacije u Mostaru i Banjaluci, ali u ovom trenutku smo se odlučili za Bihać zbog veoma povoljne lokacije. Tačnije, uspjeli smo kupiti zemljište na pješačkoj zoni s velikim prometom građana, kao što je to urađeno u Sarajevu” – pojasnio je Bukvić.

U razgvoro za Avaz Bukvić je istakao da ulaganjem 30 mil KM putem dokapitalizacije BBI banke sad može plasirati 240-250 mili KM u privredu BiH.

“Tim sredstvima možemo pratiti našu privredu, to nam daje mogućnost da dajemo praktično četvrtinu milijarde KM našim kompanijama za razvoj. Mi ulažemo da bismo rasli, a ne povećali svoju zaradu. Ovo je najzdravija investicija, koju nije moguće izvući iz BiH” – pojasnio je Bukvić.