Kako je glavni kandidat zapao u probleme sa zakonom, Bišćani će za gradonačelnika moći birati između pet stranačkih i jednog nezavisnog kandidata.

Za predstojeće lokalne izbore petorica Bišćana će se boriti za poziciju gradonačelnika. Na glasačkim listićima građani će birati između: Hajrudina Havića iz SDP-a, Hadisa Jusića iz SDA, Zlatana Mizića iz DF-a, Edina Mašića – Naša stranka, Ejuba Dizdarevića Bube kao nezavisnog kandidata i Nijaza Čauševića iz lokalne stranke Nezavisni demokratski iskorak.

SDA na SDA

Treba napomenuti da je prije samo nekoliko mjeseci favorit bio aktualni gradonačelnik iz SDA Emdžad Galijašević, koji je uhapšen u aferi primanja mita. Tako je SDA predstavila Hadisa Jusića, ekonomistu i direktora komunalnog preduzeća u Bihaću za gradonačelničkog kandidata, koji će pokušati odbraniti titulu.

– Mi znamo da će biti teško, ali ćemo pokušati da zadržimo poziciju gradonačelnika, kazao je tada Jusić, koji nadu polaže u timski rad OO SDA.

Ali, SDA Bihać nije što je nekada bila, osim toga što će svojim biračima morati objašnjavati šta se zbilo sa Galijaševićem, stranka je iscrpljena dugotrajnom unutarstranačkom borbom. Bili su u vladajućoj koaliciji sa A SDA, iz koje su potom izbačeni zajedno s tom strankom.

Sve donedavno, SDA Bihać je bila okrenuta protiv SDAUSK-a.

Iako su izgubili od A SDA obećanu podršku da će njihovo članstvo glasati za Galijaševića, u Bihaću nisu htjeli rizikovati još i da nemaju podršku matične stranke, tako da je došlo i do pomirenja u SDA. Ali, značajan dio struje u bihaćkoj SDA okupljen je oko bivšeg premijera Izudina Saračevića i sada žestoko udara po predsjedniku SDA Bihać Seadu Kadiću zbog, kako kažu, “kapitulacije” u unutarstranačkoj borbi i zbog priklanjanja trenutnoj “autonomaškoj” Vladi, kako je nazivaju. Za SDA, dakle, bit će veoma teško ostvariti jedinstvo u Bihaću, dok je gradonačelničko mjesto gotovo pa nemoguća misija.

Za njih će vrlo nezgodan kandidat biti njihov dojučerašnji stranački kolega Nijaz Čaušević, koji je nedavno istupio iz SDA i formirao politički subjekt Iskorak u ime kojeg je kandidovan na ovu funkciju. Iako Čaušević uživa povjerenje kruga u kojem se nalazi, eventualno dijela njegove baze u MZ Brekovica, teško može očekivati da će SDA biračko tijelo preferirati njega, tako da su mu i šanse manje.

Nevelike šanse ima i kandidat Naše stranke Edin Mašić, koji je bar pokazao značajan trud da se prezentuje javnosti, dok kandidat DF-a Zlatan Mizić odaje dojam da se radi tek o formalnom kandidatu. Naime, otkako su propali pregovori SDP-a i DF-a o zajedničkim kandidatima, DF je u Bihaću svjestan da ima manje šanse na izborima.

Bubin spot

Kandidat SDP-a, doktor Hajrudin Havić, uživa popularnost i smatra se najozbiljnijim protivnikom uzdanici SDA – Jusiću. Ipak, u Bihaću je još svježe razočarenje onim SDP-om koji je predvodio Hamdija Lipovača, tako da ni reformirana partija još nije imala priliku da se nađe pred ispitom javnosti. I tako formalni stranački kandidati u Bihaću ostavljaju blag utisak, dok favoriti iz SDA i SDP-a imaju hipoteku zbog problema u svojim strankama. Sve to savršeno ide naruku posljednjem kandidatu kojeg predstavljamo, a koji je prvi pokrenuo kampanju za gradonačelnika. Radi se o Ejubu Dizdareviću Bubi, poznatom gradskom cvjećaru, koji baš ni po čemu ne odaje utisak da je riječ o političaru. Građani su njegovu preuranjenu kampanju smatrali šegom, sve dok ga CIK nije potvrdio kao kandidata. Ejub ili Bubo vinuo se visoko nakon promotivnog spota u kojem crvenog i zelenog hulka (SDA i SDP) veže u Nacionalnom parku Una, nakon što su pokušali siromahu ukrasti konja, jer ništa više nije ostalo da ukradu. Građani su sa Bubom dobili priliku da pokažu i revolt na izborima, a revolt u Krajini nije stvar koja se može olako zanemariti.

/oslobodjenje.ba

U prvom upisnom roku na početnu godinu studija na Univerzitetu u Bihaću upisano je svega 660 studenata, što je u posljednjih nekoliko godina najmanji broj, potvrđeno je iz ove ustanove. Prema riječima rektora Univerziteta Mirsada Veladžića, to je tek polovina od broja koji je planiran, s obzirom na to da je na prvu godinu predviđen upis 1.200 novih studenata.

“Nadamo se da ćemo se u drugom upisnom roku, koji je planiran za avgust, bar približiti našim planovima. Također, očekujemo da će priliku za upis tada iskoristiti i studenti koji su aplicirali na drugim univerzitetima u zemlji, a nisu se uspjeli upisati”, rekao je Veladžić.

Naveo je da se smanjenje broja studenata može objasniti sve manjim brojem učenika koji na području Unsko-sanskog kantona završavaju srednjoškolsko obrazovanje. “Također, ne treba gubiti iz vida činjenicu da je sve više mladih koji odlaze sa ovih prostora i nastavljaju život i školovanje u inostranstvu”, objašnjava Veladžić.

Prema njegovim riječima, jedina članica Univerziteta koja je već u prvom roku uspjela ostvariti upisnu kvotu je Visoka zdravstvena škola. Smanjeni broj studenata na Univerzitetu u Bihaću, prema mišljenju dobrih poznavalaca situacije u ovom kantonu, uzrokovan je i prisutnim problemima koji su u značajnoj mjeri narušili ugled ove visokoškolske ustanove. Već duže vrijeme situacija na ovom univerzitetu opterećena je političkim nesuglasicama i ekonomskim poteškoćama, a prema posljednjem izvještaju posebne komisije, koju je formirala Vlada USK, u radu ustanove evidentirane su brojne nezakonitosti i nepravilnosti.

Prije tri godine u stravičnom požaru gorjela je centralna zgrada Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijanki, U požaru je izgorio skoro cijeli kompleks, svi krovovi i gornji spratovi bolnice. Nadljudskim naporima vatrogasaca iz Bihaća, Cazina i Bosanske Krupe, pripadnika policije i Oružanih snaga BiH požar je stavljen je pod kontrolu. Pričinjena je velika materijalna šteta, ali, srećom, nije bilo povrijeđenih pacijenata ni osoblja bolnice.

Kantonalna bolnica u Bihaću najveća je medicinska ustanova na prostoru USK sa 870 uposlenika. Kako bi se omogućilo poslovanje bolnice, Vlada Unsko-sanskog kantona početkom jula dala je saglasnost za kreditno zaduženje u iznosu od dva miliona KM. Štete su tada procijenjene na 1,3 miliona KM. Mnogo veće štete napravila je voda poslije požara. Naime, jedno vrijeme se nije smjelo ući u zgradu zbog istražnih radnji. Kako nije bilo krova, kiše su napravile ogromnu štetu. Nezvanično doznajemo da je do sada uloženo blizu tri miliona KM u obnovu bolnice, a pretpostavlja se da je potrebno još milion maraka.

Tri godine nakon požara krivci još uvijek nisu pronađeni, iako u Tužilaštvu Unsko-sanskog kantona tvrde da intenzivno rade na rasvijetljavanju. Kako saznajemo od portparola Tužilaštva USK-a Adnana Tulića, uzrok požara je utvrđen, ali ne i identitet počinioca.

Dosadašnji tok istrage utvrdio je da je požar uzrokovao opušak cigarete, medutim nije utvrđen DNK na opušku. Istraga i dalje traje protiv N.N počinioca. Sada je na policiji i Tužilaštvu da utvrde ko je bacio opušak i izazvao požar, dodao je Tulić.

lako sa smanjenim kapacitetom Kantonalna bolnica i dalje pruža uslugu za oko 300 hiljada stanovnika sa područja kantona.- piše rtvusk.ba

U toku je upis studenata u novu akademsku godinu na Bihaćkom Univerzitetu. Prema prvim rezultatima, na Univerzitetu u Bihaću u prvom upisom roku u Prvi ciklus studija upisano je 660 studenata.

To je tek pola od potreba Unioverziteta za studentima u narednoj akademskoj godini. Nadležni se nadaju da će u drugom roku, u augustu, barem se približiti prošlogodišnjem broju upisanih.

Nakon što je okončan prvi upisni rok, uskoro će uslijediti naknadni augustovski. Svi koji nisu uspjeli proći sada imaju veliku šansu u novom upisnom roku. Kako saznajemo, popunjenost je tek 50 posto od predviđene upisne kvote. Prema riječima rektora Mirsada Veladžića, prošle godine upisano je 1200, sada je preko 50 posto upisanih, što znači da se može biti relativno zadovoljno ovim upisnim rokom.

Teško da će se stići prošlogodišnja brojka upisanih koja je također ukazivala na pad broja studenata na Univerzitetu. Očekivanja su da će u drugom roku aplicirati kandidati koji nisu zadovljili kriterije na drugim univerzitetima.Vidljivo je da se određeni broj njih, ističe rektor Veladžić, vraća i upisuju bihaćke fakultete. Zašto jedina javna visokobrazovna ustanova u Kantonu iz godine u godinu gubi studente, rektor pravda manjim brojem osnovaca i srednjoškolaca u USK.

Da je manje studenata na Bihaćkom univerzitetu ne spori ni ministar obrazovanja Adis Muharemović. I on vidi da je glavni razlog tome iseljavanje krajiških porodica u zemlje EU.

Jedina visokoobrazovna ustanova koja je u prvom roku uspjela dobiti traženi broj studenata je Visoka zdravstvena škola. Interes vlada i za Tehnički faklutet – smjer elektrotehnika.

Treba, međutim, reći da Univerzitet ne gubi studente samo zbog aktulene društvene realnosti. Narušeni odnosi u upravljačkoj strukturi Univerziteta, koji su zakočili nastavne i sve druge procese na fakultetima, smanjili su interes za upisom. Rektor se nada da će najavljene izmjene zakonskih propisa deblokirati funkcionisanje Univerziteta .

Treba reći i to da je dobro da su se konačno otvorili razgovori između Univerziteta i privrednog sektora o realnim potrebama tražišta za određenim stručnim profilima. Tako u Rektoratu obećavaju da će u narednoj godini u žiži interesovanja biti odsjeci za kompjutersku tehnologiju kao i turizam.

/rtvusk

Na današnji dan prije 21 godinu, 23.jula 1995. na području Krivaje, Šturlića, Tržačkih Raštela i Bugara slomljena je jedna od najjačih ofanziva agresora „Spržena zemlja“ i kojom je Bihaćkom okrugu bila namijenjena sudbina Srebrenice. Pješačkim pohodom mira „Stazama komandanta Nijaza Begića“, te obilaskom spomen-obilježja i susretom preživjelih branilaca večeras u Krivaji podsjetiće se na herojsku borbu pripadnika Petog korpusa Armije BIH i odbranu Bihaćkog okruga.

„Ovaj pohod radimo da bi pokazali težinu svega onoga što se dešavalo, kako je bilo kada su nas tukli tenkovi i haubice“, kaže Jasmin Nadarević, predsjednik JOB Unija veterana USK iz Cazina.

Cijeli je juli te godine obilježen je operacijama agresora na Bihaćki okrug. Snage srpske vojske tzv. SAO Krajine, Republike Srpske i tzv Autonomne pokrajine „Zapadna Bosna“ – njih petnaestak hiljada, između 19. i 23.jula u akcijama „Mač“ i „Štit“ pod komandom „Pauka“ gotovo su sve pržili pred sobom na pravcu Izačić-Šturlić, Tržačka Raštela-Johovica-Skokovi-Pećka brda-Vrnograč-Bužim. Ofanziva je zaustavljena u Krivaji i od 40 tenkova sa kojima je napadao agresor uništeno je sedam, jedan je zaplijenjen.

„Teško je to bilo gledati, pogibije, ranjavanja. Svugdje je bilo teško i svima nama, ne samo meni, svima“, sjeća se Mehmed Muharemović, bivši pripadnik 517. brigade 5. korpusa.

U herojskoj borbi i odbrani život je izgubio i načelnik Štaba 517. brigade Nijaz Begić–Keso.

Herojstvom branilaca razbijena je namjera agresora. Zato danas, 21 godinu kasnije svjedočenje i priča o odbrani ovoga kraja, koja zapravo nikada neće do kraja biti ispričana.

/RTVUSK